Novosti Hrvatska

ZLOČIN U BAĆINU

Najveća masovna grobnica nakon Ovčare, o kojoj Hrvatska malo zna: tijela su bila potpuno raskomadana, prizori su zgrozili čak i forenzičare

ZLOČIN U BAĆINU

Kada su ih pronašli, tijela su im bila potpuno raskomadana. Zdrobljene lubanje, otkinute ruke i noge, trupovi potpuno odvojeni od ostalih dijelova tijela.

Svjedoci kažu da su prizori zgrozili čak i forenzičare. U Baćinu, mjestu na obali Une s hrvatske strane granice s Bosnom i Hercegovinom, prizori užasa iz jeseni, ratne 1991. godine, šokiraju i zbog onoga što su ubojice žrtvama napravile za života, ali i nakon njihove smrti.

Tih je dana, u srpskoj ofenzivi, koja je imala za cilj spojiti SAO Krajinu sa zapadnom Slavonijom, pala Hrvatska Kostajnica.

Pripadnici ZNG-a su se povukli iz Hrvatske Dubice, Cerovljana i Baćina. S njima je put Siska otišao i najveći dio civila. Oni koji su ostali u Baćinu odmah su pobijeni. Oni iz Dubice i Cerovljana – mahom starijih godišta – preživljeli su još samo mjesec dana.

Novoustoličene krajinske vlasti sastavile su popis preostalih Hrvata i 20. listopada počeli ih privoditi u vatrogasni dom u Hrvatskoj Dubici i seoski dom u Cerovljanima. Njih više od osamdeset, na današnji dan prije 28 godina, uz oružanu pratnju odvedeni su iz Hrvatske Dubice prema Baćinu. Izveli su ih iz autobusa na livadu, poredali uz rijeku. I pokosili rafalima. Dio tijela pobacan je u Unu. Dio je ostavljen na livadi.

Kada se zadah leševa počeo širiti dolinom Une s obje strane granice, iz poljoprivredne zadruge doveden je bager. Iskopao je plitku jamu i u nju ubacio tijela. Kada je jama 1997. pronađena, smrznuti kosturi gotovo su virili iz nje.

Riječ je o najvećoj masovnoj grobnici nakon Ovčare. Kostajnički kraj ponio je naziv "malog Vukovara". Na mjestu stratišta u Baćinu postavljen je spomenik "Golubica".

Unatoč svemu tome, za ovaj se zločin, počinjen na manje od sto kilometara od Zagreba, još uvijek u široj javnosti malo zna.
Organizirala ga je i provela milicija SAO Krajine u cilju etničkog čišćenja tog područja. Izrijekom je spomenut i u presudi Haaškog suda Milanu Martiću.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Rijeci 2013., u procesu koji je vodila sutkinja Ika Šarić, u odsutnosti je osudilo sedmoricu čelnika krajinske vlasti i pripadnika srpskih postrojbi na ukupno 125 godina zatvora.

Nitko od osuđenih nije dostupan hrvatskom pravosuđu.

Stevo Borojević zvan Gadafi, čovjek koji je zapovijedao streljačkim vodom, nije se našao na optužnici. Njega je pod još nerazjašnjenim okolnostima 1992. na području BiH ubio jedan pripadnik njegove vlastite postrojbe.

Naslovnica Hrvatska