Novosti Hrvatska

Veliko istraživanje Europske komisije

Više od polovice Hrvata smatra da bi homoseksualci trebali imati manja prava od heteroseksualaca!  A ne žele ni da im dijete bude u vezi s pripadnikom druge vjere ili crncem. Je li za to 'zaslužan' natprosječni utjecaj Crkve?

Veliko istraživanje Europske komisije

Europska komisija objavila je posebno izdanje Eurobarometra, posvećeno diskriminaciji u Europskoj uniji. Riječ je o velikoj studiji kojom se istraživao odnos EU građana prema manjinskim skupinama, s naglaskom na Rome i seksualne manjine.

U svih 28 članica EU istraživanje je provedeno u svibnju ove godine, na ukupnom uzorku od 27.348 ispitanika, od čega 997 iz Hrvatske. Korištena je metoda osobnog intervjua.

Studija je potvrdila velike svjetonazorske razlika između EU zemalja. Najtolerantniji su građani Nizozemske, Britanije, Švedske, Španjolske i Irske, a najviše diskriminiraju građani Bugarske, Mađarske i baltičkih država Litve i Latvije. Kako ćemo vidjeti, Hrvatska je po tom pitanju “lutajući entitet”.

Pokazalo se da najveću diskriminaciju trpe Romi. S političkim liderom koji je Rom ugodno bi se osjećala tek polovina EU građana (49 posto), a neugodno njih 28 posto. U tri zemlje neugodno bi se osjećalo više od 50 posto populacije: to su Litva (59 posto), Cipar (55 posto) i Bugarska (54 posto). Takvih je građana najmanje u Britaniji (11 posto), Nizozemskoj (10 posto) i Španjolskoj (devet posto).

Integracija Roma

S druge strane, najviše građana koji bi rado prihvatili Roma za šefa države je iz Nizozemske (76 posto), Britanije i Španjolske (po 72 posto), te Švedske (70 posto), a najmanje ih je u Italiji i Estoniji (po 29 posto), Bugarskoj (25 posto) i Litvi (21 posto).
Hrvatska je ovdje u obje kategorije progresivnija od EU prosjeka: s romskim liderom ugodno bi se osjećalo 54 posto Hrvata (u EU 49 posto), a neugodno njih 24 posto (u EU 28 posto).

Dvije trećine Europljana (64 posto) osjećalo bi se ugodno ako im je Rom radni kolega. Prednjače Nizozemska (89 posto), Britanija i Švedska (po 86 posto), Španjolska (81 posto) i Francuska (76 posto), a takvih je odgovora najmanje u Bugarskoj (40 posto) i Italiji (38 posto).

Samo 17 posto EU građana bi se u takvoj radnoj okolini osjećalo neugodno: najviše u Italiji (39 posto) i Bugarskoj (37 posto), najmanje u Švedskoj i Španjolskoj (po pet posto), te Nizozemskoj (dva posto).

Tu smo potpuno izjednačeni s europskom prosjekom: 64 posto Hrvata bi se s romskim kolegom osjećalo ugodno, a 17 posto neugodno.

Polovina Europljana (48 posto) osjećalo bi se ugodno i da im je dijete u ljubavnoj vezi s osobom romske nacionalnosti. I ovdje prednjače Britanija (74 posto), Švedska (71 posto) i Nizozemska (69 posto), a takvih je ispitanika najmanje u Litvi (22 posto), Grčkoj (21 posto) i Bugarskoj (14 posto). Manje od trećine EU građana bi se u toj situaciji osjećalo neugodno (30 posto): najviše ih je u Bugarskoj (73 posto), a najmanje u Švedskoj (12 posto) i Nizozemskoj (10 posto).

Hrvatska je ovdje osjetno ksenofobnija od europskog prosjeka: uz romskog zeta/snahu ugodno bi se osjećalo tek 36 posto naših građana (u EU 48 posto), a neugodno njih 39 posto (u EU 30 posto).

Tvrdnju da bi društvo moglo imati koristi od bolje integracije Roma podržava većina Europljana (61 posto), dok ih se četvrtina ne slaže (25 posto). Jedina država u kojoj se više od polovine građana ne slaže je Italija (51 posto). U Hrvatskoj se s tim slaže 57 posto građana, a ne slaže 37 posto, što je u okvirima EU prosjeka.

Još veći udio Europljana slaže se da bi u školama trebalo više učiti o romskoj kulturi i povijesti – njih 72 posto. S tom tvrdnjom se ne slaže svega 22 posto EU građana. Jedina zemlja u kojoj prevladavaju građani koji se ne slažu je Bugarska (44-45 posto). Hrvatska je ovdje u okviru EU prosjeka: 70 posto građana se slaže s tom tvrdnjom, 27 posto ne slaže.

Kod odnosa prema LGBT manjinama, uočljivo je da već kod jednostavnog životnog pitanja – “Imate li prijatelje ili poznanike koji su homo ili biseksualci?” – Europljani su se posve raskolili: 49 posto ima takve prijatelje, a 48 posto nema.

Postoje države u kojima LBGT prijatelje ima više od 80 posto građana, a to su Nizozemska (82 posto) i Švedska (81 posto), dok u nekim zemljama takve prijatelje ima manje od 20 posto građana – Rumunjska (osam posto), Bugarska (10 posto), Litva (13 posto), Poljska (14 posto), Mađarska (17 posto) i Latvija (19 posto). Iza njih slijede Hrvatska i Slovačka, u kojima LGBT prijatelje ima tek 20 posto građana.

S političkim liderom koji je homo ili biseksualac ugodno bi se osjećalo dvije trećine Europljana (64 posto), a neugodno tek 18 posto. Više od 80 posto građana ugodno bi se s takvim premijerom osjećalo u Nizozemskoj (93 posto), Švedskoj (90 posto), Britaniji (86 posto), Irskoj i Luksemburgu (po 84 posto). Zemlje s najmanje takvih građana su Bugarska (18 posto) te Rumunjska i Litva (po 26 posto).

Potonje tri zemlje su i jedine u kojima bi se više od polovine stanovnika osjećalo neugodno s LGBT osobom na čelu države. I tu prednjači Bugarska (60 posto), a slijede Litva (56 posto) i Rumunjska (52 posto).

Hrvatska je ovdje daleko konzervativnija od europskog prosjeka, jer bi se s gay premijerom ugodno osjećalo samo 45 posto Hrvata (u EU 64 posto). A neugodno bi se u toj varijanti osjećalo tek 18 posto Europljana i čak dvostruko više Hrvata (34 posto).
No u nizu stavki građani Hrvatske su jednako progresivni i nediskriminatorni kao i ostali EU građani, u nekim stavkama i progresivniji. Tako bi se s političkim liderom koji je invalid ugodno osjećalo 77 posto Europljana i čak 83 posto Hrvata. S političkim liderom koji je različite religije od većine stanovništva ugodno bi se osjećalo 69 posto Europljana i 71 posto Hrvata, a lidera koji je različitog etničkog podrijetla od većine stanovništva rado bi gledalo 65 posto Europljana i 68 posto naših građana.
Također, više od dvije trećine Hrvata ugodno bi se osjećalo s političkim liderom koji je druge boje kože (68 posto), što je tek neznatno manje od europskog prosjeka (72 posto).

No u tri stavke imamo veliki zaostatak za EU prosjekom. Nimalo čudno, sve tri se odnose na seksualnost političkih lidera. Jednu smo spomenuli – s homo ili biseksualnim liderom ugodno bi se osjećalo 64 posto građana EU-a, a samo 45 posto Hrvata. Nadalje, s interseksualnim političkim liderom ugodno bi se osjećalo 54 posto Europljana i tek 37 posto Hrvata, a s transrodnom osobom 53 posto Europljana i 36 posto Hrvata.

Seksualno zaostajanje

Razlika se najbolje vidi kod pitanja: “Držite li da bi homo i biseksualci morali imati ista prava kao i heteroseksualci?” Tu kod Europljana nema puno dilema: čak 76 posto ih odgovara potvrdno – skoro apsolutno prihvaćanje imamo u Švedskoj (98 posto) i Nizozemskoj (97 posto), a tek 20 posto odgovara niječno. U samo tri zemlje više od polovine građana drži da seksualne manjine ne bi trebale imati ista prava kao većina: to su Slovačka (59 posto), Rumunjska (54 posto) i Hrvatska (51 posto).

Ovo “seksualno zaostajanje” Hrvata za prosjekom EU-a vjerojatno se može objasniti natprosječnim utjecajem Katoličke crkve u Hrvatskoj – u odnosu na utjecaj vjerskih zajednica u drugim EU zemljama – i njezinim tabuiziranim gledanjem na neke aspekte seksualnosti, koji se u ostatku EU-a puno lakše prihvaćaju.

Zanimljivi su rezultati i kod manjinskih identiteta kolega s posla. Nema značajnih razlika između Europljana i Hrvata u postotku onih koji bi se ugodno osjećali ako im je radni kolega invalid (EU – 84 posto, RH – 85 posto), ateist (EU – 83 posto, RH – 80 posto), Židov (EU – 80 posto, RH – 76 posto), musliman (EU – 71 posto, RH – 69 posto) ili Rom (EU – 64 posto, RH – 64 posto), ali Hrvati postaju bitno diskriminatorniji od Europljana, ako im je kolega homo ili biseksualac (EU – 72 posto, RH – 52 posto). Dvotrećinska većina Europljana nema nikakvih problema sa seksualnim identitetom kolega na poslu, a polovina Hrvata ima.

Dramatične razlike

Razlike između naših i ostalih građana EU-a dramatično rastu kad je u pitanju hipotetska ljubavna veza njihove djece s pripadnikom neke manjinske skupine – u odnosu na europski prosjek, ovdje bi se značajno manji broj naših građana osjećao ugodno.

Dapače, Hrvati su po tom pitanju bitno diskriminatorniji od EU prosjeka u doslovno svakoj stavci, neovisno je li im dijete u ljubavnoj vezi s ateistom (EU – 76 posto; RH – 65 posto), invalidom (EU – 69 posto; RH – 64 posto), Židovom (EU – 69 posto; RH – 57 posto), Azijcem (EU – 68 posto, RH – 46 posto), crncem (EU – 66 posto, RH – 45 posto), budistom (EU – 65 posto, RH – 48 posto), muslimanom (EU – 53 posto, RH – 47 posto), Romom (EU – 48 posto, RH – 36 posto) ili starijom osobom (EU – 57 posto, RH – 35 posto).

Razlike Hrvata i Europljana još se dodatno povećavaju ako je dijete u ljubavnoj vezi s pripadnikom seksualne manjine, bilo da je riječ o osobi istog spola kao ispitanikovo dijete (EU – 55 posto, RH – 25 posto), interseksualnoj osobi (EU – 44 posto, RH – 19 posto) ili transrodnoj osobi (EU – 43 posto, RH – 18 posto).

I na razini europska naklonost prema manjinama opada kod hipotetske situacije kada manjinac treba ući u familiju, ali je taj pad u EU neznatan ili vrlo malen, a u Hrvatskoj značajan. Recimo, u EU romskog šefa države rado prihvaća 49 posto građana, a romskog zeta/snahu njih 48 posto (razlika od jedan posto, dok bi se u Hrvatskoj s romskim liderom ugodno osjećalo 54 posto Hrvata, a s romskim zetom/snahom tek njih 36 posto (razlika od 18 posto).

Jednako je i sa stavom prema crncima.

U EU crnog šefa države rado prihvaća 72 posto građana, a crnog zeta/snahu njih 66 posto (razlika od šest posto), dok bi se u Hrvatskoj s crnim političkim liderom ugodno osjećalo 68 posto građana, a s crnim zetom/snahom tek njih 45 posto (razlika od 23 posto).

Očito je da se Hrvatska od EU prosjeka najviše razlikuje u odnosu prema obiteljskim vrijednostima i seksualnim manjinama. Ti su odnosi kod nas puno isključiviji nego u ostatku kontinenta. No može se slutiti da će u budućnosti, kako bude slabio utjecaj Katoličke crkve, Hrvatska i u tim segmentima hvatati korak s Europom, baš kako se to – prema rezultatima istraživanja – dogodilo katoličkoj Španjolskoj i katoličkoj Irskoj, koje danas spadaju u najtolerantnije europske zemlje. 

 

Naslovnica Hrvatska