Klimatske promjene poremetile su vrijeme na globalnoj razini, a vremenskim nepogodama ugroženi su i nautičari
Šibenik, Palagruža, Split, Silba, Dubrovnik, Splitska vrata, Biševo, Hvarski kanal, Pag, Umag, Lastovo, Čiovo, Cavtat, Komiža, Župa Dubrovačka, Brački kanal, Makarska, Vela Luka, Poreč, Hvar, Zadar, Pašman, Šolta, Zlarin, Lokrum, Babin kuk, Mljetski kanal, Primošten... Sve su ovo vrlo atraktivne lokacije, na kojima je pojedinac da se našao u krivo vrijeme mogao nastradati, a njegova bi brodica završila na dnu mora ili na otpadu. Posebno je upečatljiva bila pijavica iz siječnja 2016. godine. Prošla je jako blizu glavne meteorološke postaje Split-Marjan kojoj se približila s jugozapada. Srećom oslabjela je prilikom prelaska na kopno i šteta je bila umjerena. No, nisu samo pijavice, koliko god destruktivnog kapaciteta bile (jedna je u kolovozu 1994. godine čak zarotirala trajekt kod Bibinja), jedini krivci za mnogobrojna potapanja i krš koji se događa u lučicama, mandračima i marinama.
Klimatske promjene poremetile su vrijeme na globalnoj razini. Jadran u svemu tome nije prošao „lišo“. Oluja je sve više. Krajem travnja golema je tuča pogodila Hvar, prije pet dana zadarsko područje zadesilo je golemo grmljavinsko nevrijeme kada je u samo nekoliko sati palo više od 53 litra kiše po četvornom metru. Split je tada bio pod udarima olujnog juga. Nakon toga uslijedile su najave o lošem vremenu koje trenutno proživljavamo.
Ubrzo nam stiže i ljeto koje sa svojim iznenadnim neverinima može biti vrlo prevrtljivo. Tada su vremenskim nepogodama najviše ugroženi nautičari. I pustite pijavice, one su ekstremi, jugo i bura su dobri stari znalci svih onih koji morem plove. I zbog njih im je najčešće potrebno spašavanje.
Zanimljiva je i malo znana činjenica kako Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru (MRCC) spašava isključivo ljude. To je njihova prvenstvena uloga. Razlog što u akciju ne uključuju i brodicu jednostavan je. Iako za vrijeme trajanja same akcije spašavanja pomognu koliko mogu glede zbrinjavanja samog plovila, Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru nije ovlaštena da njihovi brodovi i ljudi koje angažiraju spašavaju plovila i imovinu.
Također, i sama hrvatska obala je specifična i pruža izazov svakome tko plovi njime. Puna je otočića i hridi, što je čini predivnom za uživanje ali i vrlo opasnom za one koji ne paze dovoljno. Plovidba je utoliko riskantnija noću. U mrklom mraku prije ćete, nažalost, osjetiti (i to ne na dobar način), nego vidjeti prepreku koja je pred vama.
No, jedan od dokazano najboljih i najpouzdanijih načina zaštite je preventiva i smanjenje rizika što nedvojbeno spada u okvir temeljite i odgovorne pripreme pred svaku plovidbu. Kasko-osiguranje neće odmah izvući brod iz nemirnog mora, ali će vlasniku omogućiti da barem ima odakle sanirati štetu uzrokovanu destruktivnim silama prirode. Ako već more nije mirno, da barem bude - miran san. Kasko-osiguranjem plovila Croatia osiguranja pokrivene su štete na trupu, stroju i opremi te potpuni gubitak, a ugovaranjem ste osigurani od rizika plovidbenih nezgoda, vremenskih nepogoda, nezgoda pri ukrcaju i iskrcaju, krađe te brojnih drugih. Više informacija o polici kasko-osiguranja brodica i jahti, kao i načinima njezina ugovaranja, možete pronaći na linku.