stdClass Object ( [id] => 229586 [title] => Dugi rat oko toksičnih spojeva [alias] => dugi-rat-oko-toksicnih-spojeva [catid] => 297 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => Nastavlja se opasni rašomon oko sanacije bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu. Službeno očitovanje Ministarstva zaštite okoliša upućeno 7. ožujka ove godine Udrugi „Tvornica“ Dugi Rat govori kako u obrađenoj troski postoje toksični spojevi, potvrđeni još u svibnju 2011. Međutim, na naše pitanje zbog čega se onda ne poduzimaju mjere prema investitoru koje bi uključivale odvoz i adekvatno zbrinjavanje tog otpada, koje je sada „odloženo“ u krugu bivše tvornice ferolegura, iz Ministarstva su nam odgovorili kako je riječ o „složenoj problematici“.

„Radi se o iznimno složenoj problematici u čije je rješavanje uključeno više institucija RH, pa i DORH. Sam tijek rješavanja moguć je samo po propisanoj zakonskoj proceduri koja definira djelovanje koje od uključenih institucija prethodi djelovanju sljedeće. Dok se ne dovrši nekoliko koraka prije nas, mi kroz Inspekciju zaštite okoliša ne možemo povući određene poteze.

No, jednom kad se stvore preduvjeti da se Inspekcija uključi, imamo nekoliko mehanizama uključujući i mehanizme prisile poput naloga inspekcije za izvršenje dospjelog rješenja preko treće osobe na trošak vlasnika“, glasi odgovor koji nam je poslala Dijana Sušac, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša, i to nakon što se proteklog tjedna, bar smo stekli takav dojam, dobrano potrudila da „pogura“ sve nadležne službe u Ministarstvu da sastave kakav-takav odgovor.

Međutim, ako je suditi po dopisu što ga je Ministarstvo uputilo u Udrugu „Tvornica“, tada se baš i ne čini da je situacija „složena“ do te mjere da tijekom zadnje tri godine nije veći dio problema mogao biti riješen. Stoga ćemo u nastavku teksta citirati najzanimljivije dijelove očitovanja Ministarstva:

Opasne supstancije

“Zbog neusklađenosti podataka iz sanacijskog programa i analiza ovlaštenika, ponovljeno je uzorkovanje jalovine, te je na traženje Ministarstva ovlašteni laboratorij Zavod za javno zdravstvo “Andrija Štampar” iz Zagreba u svibnju 2011. obavio detaljnije uzorkovanje sve tri frakcije obrađene troske, neobrađene troske, morske vode iz laguna i direktno iz mora ciljano na Cr (VI) i policikličke aromatske ugljikovodike (PAH).

Analizom su potvrđene povećane koncentracije i kroma i PAH-a u obrađenoj jalovini i ocijenjeno je da se daljnje aktivnosti na sanaciji ne mogu provoditi na temelju postojećeg sanacijskog programa i iz bitnog razloga što se tijekom provedbe tehnološkog procesa oplemenjivanja ferokromne troske pokazalo da definirani postupak ne daje očekivane reszultate u smislu utjecaja obrađene troske na okoliš”, navodi se u tom očitovanju što ga je potpisao Domagoj Stjepan Krnjak, načelnik Sektora za procjenu okoliša i industrijsko onečišćenje u Ministarstvu zaštite okoliša.

Ono što je, dakle, iznimno interesantno u tom očitovanju, starom gotovo tri godine, jest to što je naknadna analiza pokazala da opasnih supstancija - Cr (VI) i policiklički aromatski ugljikovodici - nema u neobrađenoj troski, već su novi toksični spojevi nastali prilikom obrade troske, odnosno “tehnološkog procesa oplemenjivanja ferokroma”. Naravno, to ne znači da u staroj dobroj šljaki nije bilo opasnih spojeva, premda bi bilo interesantno napraviti i širu analizu neobrađene troske (ova je rađena ciljano na spomenute spojeve), da se vidi je li i kojih toksičnih spojeva u opasnim količinama uopće u njoj bilo.

Ministarstvo je stoga, ponavljamo, prije tri godine, zatražilo od investitora “Projekt Uvala” d.o.o. da u “cilju daljnjeg odvijanja bilo kakvih aktivnosti na predmetnoj lokaciji dostavi Plan aktivnosti u okviru kojeg će se odrediti dinamika i postupanje investitora radi izvršenja inspekcijskog rješenja”.

Pri tome su predstavnici investitora upućeni da “izrade procjenu količine kroma nakon završene sanacije, odnosno uporabe troske na predmetnoj lokaciji, izrade analizu troškova postupka prerade troske do dana zatvaranja gradilišta i prestanka eksploatacije i izrade ponudu za otkup zemljišta od sadašnjeg vlasnika RH kao predradnje za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, revidiraju sanacijski program u vezi s novim činjenicama, te da provedu dodatne istražne radove kako bi se što točnije utvrdile one činjenice koje su od značaja za izradu projektne dokumentacije, preispitaju tehnologiju, načine korištenja obrađene troske i odrede monitoring tijekom sanacije u odnosu na sadržaj onečišćujućih tvari u obrađenoj troski”.

Investitoru je također naloženo da provede potrebna ispitivanja tla u obalnom pojasu i u vezi s tim reviziju sanacijskog programa, te ishodi lokacijsku dozvolu za 3. fazu radova i propisanu građevinsku dozvolu kako bi se ostvarili uvjeti za nastavak izvođenja radova na sanaciji bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu. Ministarstvo je također u očitovanju navelo kako je investitor kao problem u izvršenju inspekcijskog rješenja naveo “troškove izvršenja i vrijeme potrebno za postupak uklanjanja”.

Upravo zbog toga smo Ministarstvu zaštite okoliša bili poslali upit u kojem smo pokušali dobiti odgovor do kada investitor može “otezati” s izvršenjem inspekcijskih naloga i postoji li mogućnost da Ministarstvo ili neka druga institucija investitora “izvlasti” s ovog posla i ponudi ga još jednom na natječaj ako sadašnji investitor ne napravi sve što je potrebno.

No, kako smo već naveli, dobili smo odgovor kako je riječ o „iznimnoj složenoj problematici“ koja otežava provođenje bržih represivnih mjera inspekcije. I to je onaj moment koji je ovdje najčudniji: ako su nalazi Zavoda za javno zdravstvo pokazali da je riječ o opasnim količinama toksičnih spojeva u obrađenoj troski, onda je investitoru trebao biti naložen hitni odvoz tog materijala i njegovo adekvatno zbrinjavanje. Tu nema ama baš ništa „iznimno složeno“. Ostale mjere koje je ministarstvo naložilo investitoru mogu se pravdati sudskim i drugim pravnim i birokratskim postupcima, ali oko zbrinjavanja opasnog otpada nije smjelo biti otezanja. To je prvorazredni skandal za koji bi netko trebao odgovarati.

Naravno, postoji i drugi scenarij: postoji, naime, mogućnost da su rađena nova vještaćenja od Zavoda ili drugih nadležnih institucija i da su ta mjerenja pokazala kako nema toksičnih spojeva u obrađenoj troski i da zbog toga nije potrebno njegovo odvoženje, već da ista može ostati u krugu tvornice. U tom scenariju bi isto tako bilo moguće da netko u Ministarstvu i drugim institucijama namjerno onemogućava nastavak saniranja bivše tvornice kako bi od investitora pokušao ishoditi mito. U trećem scenariju za sve bi mogli okriviti standardnu sporost i traljavost hvatske birokracije i sudstva.

No, investitori se nisu željeli ni službeno niti neslužbeno očitovati na ovu temu, što je dosta neuobičajeno. Naime, prje tri godine su investitori dosta glasno pokazivali tadašnja vještačenja s rezultatima da u troski nema opasnih spojeva, čak su zajedno s radnicima organizirali dolazak u Zagreb i prosvjed tadašnjih zaposlenika tvrtke „Colligo“ koja je radila na sanaciji tvornice ispred Ministarstva zaštite okoliša kako bi ukazali na „birokratske opstrukcije“ koje ne dozvoljavaju nastavak sanacije i otkaze za 100-tinjak radnika. Predstavnici radnika su tada bili primljeni u Ministarstvu, ali od tada do danas nije bilo moguće dobiti ni jednu novu informaciju iz tog tijela.

Hitno djelovanje

Ta nova informacija, stara tri godine, pojavila se u očitovanju Ministarstva Udruzi „Tvornica“ prije deset dana iz koje je vidljivo da je ponovljena analiza obrađene troske od Zavoda za javno zdravstvo potvrdila postojanje prekomjerne količine toksičnih spojeva. Ovaj put investitori ne žele javno ni neslužbeno komentirati to očitovanje, pa se čini da Dugoraćanima ne preostaje ništa drugo osim određene vrste „građanskog neposluha“ (ovo pišem i kao Dugoraćanin na izdvojenoj „čuki“ u Zagrebu) kako bi natjerali državu da riješi barem problem sanacije neobrađene troske.

Ponovimo još jednom: ako u neobrađenoj troski ima kemijskih spojeva opasnih za zdravlje ljudi i okoliš, tada inspekcija mora investitoru i ovršnim putem naložiti odvoz opasnog otpada i njegovo adekvatno zbrinjavanje. Tu nema nikakve „iznimno složene problematike“. To je situacija koja zahtijeva hitno djelovanje. Naravno, nakon odvoza tog otpada investitor bi trebao promijeniti tehnologiju prerade troske, odnosno vjerojatno kupiti novu „peć“.

Ako, pak, neki novi nalazi, za koje za sada ne postoje nikakva službena saznanja, govore kako troska ne sadrži opasne tvari, onda se investitoru mora omogućiti da, uz ispunjavanje ostalih naloga, nastavi sanaciju terena i zaposli 100-tinjak radnika.

Što je tu komplicirano?

Frenki Laušić

Upravni spor

"Projekt Uvala" d.o.o. ishodio je od Ministarstva zaštite okoliša lokacijsku dozvolu u rujnu 2010., za sanaciju tvorničkog kruga bivše tvornice, no Državno odvjetništvo iz Splita je pokrenulo upravni spor "osporavajući u bitnom iskop i vraćanje oporabljene troske na nakretnine u vlasništvu RH i povredu Zakona o rudarstvu i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, osobito u vezi s postupkom davanja koncesije putem javnog nadmetanja“.

Prema saznanjima inspekcije Ministarstva zaštite okoliša, upravni spor još uvijek nije okončan, a neslužbene informacije govore kako je tvrtka „Colligo“ također bila pokrenula određene pravne radnje prema državnim institucijama.

Kancerogeni krom

„Nemam podataka koliko je kroma VI u toj troski, i da li ga ima, ali on je dokazano kancerogen kod ljudi i ako u određenim okolnostima dospije u ljudski organizam, može izazvati tumore. Naglašavam, samo ako se radi o kromu VI, jer neki drugi recimo krom III ili krom IV, nisu opasni“, kazao nam je prof. dr. sc. Franjo Plavšić iz Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping.

Što se tiče policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH-ova), njihovo glavno obilježje je kancerogenost, iako nisu svi jednako opasni. Kromati su topivi u vodi i mogu se u procesu termičke obrade izlučiti iz šljake i dospjeti u sve dijelove okoliša, u vodu i hranu, s tim da su neki lakše, neki teže topivi pa će biti i različito apsorbirani, pojašnava prof. Plavšić, te podsjeća da su biljke kao bioakumulatori u stanju svašta apsorbirati iz tla pa tako i teške metale.

- Slično je i sa gljivama. Poznat je slučaj u Japanu kada je otkriveno da su biljke apsorbirale veliku količinu kadmija, a kod nas je dokazano da su nakon Černobila naše gljive osobito voljele stroncij. No, i njihovi se ukusi razlikuju pa su recimo vrganji bili "zaljubljeni" u stroncij, dok su mrtvačke trubice bile gotovo indiferentne na taj teški metal. I da zaključim ako je u toj šljaki prisutan krom III ili IV nema opasnosti za zdravlje, ali ako je riječ o kromu VI, onda se treba malo bojati - kaže naš poznati toksikolog.

- Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH-ovi) su kancerogeni spojevi koji spadaju u prvi stupanj toksičnosti i nedopustivo je da budu u nekontroliranoj emisiji u okolišu - potvrdio nam je i dipl. inž. Nenad Periš, voditelj Službe zdravstvene ekologije u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Postoje granične vrijednosti koje se ne smiju prijeći. No, do sada nisu imali konkretne zahtjeve za provođenjem analize uzoraka dugoratske šljake, pa se ne može govoriti o prisutnosti kroma VI i PAH-ova. Inače, u Zavodu se ispituje prisutnost teških metala, osobito olova, ali ne i PAH-ova.

Što se tiče kroma VI, ističe da je riječ o vrlo skupom metalu koji se nalazi i u našim kromiranim kuhinjskim loncima koji su upravo zbog toga i vrlo skupi, ali kako je krom nesamostalan, mora se vezivati u neki spoj, o čemu ovisi koliko će biti topiv i kolika će mu biti toksičnost, pojašnjava inž. Periš.

Javorka Luetić
[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ako u neobrađenoj troski ima kemijskih spojeva opasnih za zdravlje ljudi i okoliš, tada inspekcija mora investitoru i ovršnim putem naložiti odvoz opasnog otpada i njegovo adekvatno zbrinjavanje / Ante Čizmić / CROPIX [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => sanacija [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2014-03-21 09:45:46 [created_by] => 39 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2014-03-21 10:16:11 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2014-03-22 14:10:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 5805 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 297 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura [secure] => 0 [page_title] => Spektar [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2014/03/21/PSD/dug00.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "680x400" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 297 [name] => Spektar [alias] => spektar [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 3 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7864924 Threads: 6 Questions: 1578558855 Slow queries: 4816970 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 111972380 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 51 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/spektar ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) [1] => stdClass Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [parent] => 260 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) ) [link] => /sd-plus/spektar/dugi-rat-oko-toksicnih-spojeva-229586 [printLink] => /sd-plus/spektar/dugi-rat-oko-toksicnih-spojeva-229586?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 217788 [name] => dugirat [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => dugirat [link] => /tag/dugirat ) [1] => stdClass Object ( [id] => 192083 [name] => tvornicaferoleguradalmacija [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => tvornicaferoleguradalmacija [link] => /tag/tvornicaferoleguradalmacija ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ako u neobrađenoj troski ima kemijskih spojeva opasnih za zdravlje ljudi i okoliš, tada inspekcija mora investitoru i ovršnim putem naložiti odvoz opasnog otpada i njegovo adekvatno zbrinjavanje / Ante Čizmić / CROPIX [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => sanacija [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Dugi rat oko toksičnih spojeva [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-17-07-57-39-39 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/03/21/PSD/dug00.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/03/21/PSD/dug00.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}Nastavlja se opasni rašomon oko sanacije bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu. Službeno očitovanje Ministarstva zaštite okoliša upućeno 7. ožujka ove godine Udrugi „Tvornica“ Dugi Rat govori kako u obrađenoj troski postoje toksični spojevi, potvrđeni još u svibnju 2011. Međutim, na naše pitanje zbog čega se onda ne poduzimaju mjere prema investitoru koje bi uključivale odvoz i adekvatno zbrinjavanje tog otpada, koje je sada „odloženo“ u krugu bivše tvornice ferolegura, iz Ministarstva su nam odgovorili kako je riječ o „složenoj problematici“.

„Radi se o iznimno složenoj problematici u čije je rješavanje uključeno više institucija RH, pa i DORH. Sam tijek rješavanja moguć je samo po propisanoj zakonskoj proceduri koja definira djelovanje koje od uključenih institucija prethodi djelovanju sljedeće. Dok se ne dovrši nekoliko koraka prije nas, mi kroz Inspekciju zaštite okoliša ne možemo povući određene poteze.

No, jednom kad se stvore preduvjeti da se Inspekcija uključi, imamo nekoliko mehanizama uključujući i mehanizme prisile poput naloga inspekcije za izvršenje dospjelog rješenja preko treće osobe na trošak vlasnika“, glasi odgovor koji nam je poslala Dijana Sušac, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša, i to nakon što se proteklog tjedna, bar smo stekli takav dojam, dobrano potrudila da „pogura“ sve nadležne službe u Ministarstvu da sastave kakav-takav odgovor.

Međutim, ako je suditi po dopisu što ga je Ministarstvo uputilo u Udrugu „Tvornica“, tada se baš i ne čini da je situacija „složena“ do te mjere da tijekom zadnje tri godine nije veći dio problema mogao biti riješen. Stoga ćemo u nastavku teksta citirati najzanimljivije dijelove očitovanja Ministarstva:

Opasne supstancije

“Zbog neusklađenosti podataka iz sanacijskog programa i analiza ovlaštenika, ponovljeno je uzorkovanje jalovine, te je na traženje Ministarstva ovlašteni laboratorij Zavod za javno zdravstvo “Andrija Štampar” iz Zagreba u svibnju 2011. obavio detaljnije uzorkovanje sve tri frakcije obrađene troske, neobrađene troske, morske vode iz laguna i direktno iz mora ciljano na Cr (VI) i policikličke aromatske ugljikovodike (PAH).

Analizom su potvrđene povećane koncentracije i kroma i PAH-a u obrađenoj jalovini i ocijenjeno je da se daljnje aktivnosti na sanaciji ne mogu provoditi na temelju postojećeg sanacijskog programa i iz bitnog razloga što se tijekom provedbe tehnološkog procesa oplemenjivanja ferokromne troske pokazalo da definirani postupak ne daje očekivane reszultate u smislu utjecaja obrađene troske na okoliš”, navodi se u tom očitovanju što ga je potpisao Domagoj Stjepan Krnjak, načelnik Sektora za procjenu okoliša i industrijsko onečišćenje u Ministarstvu zaštite okoliša.

Ono što je, dakle, iznimno interesantno u tom očitovanju, starom gotovo tri godine, jest to što je naknadna analiza pokazala da opasnih supstancija - Cr (VI) i policiklički aromatski ugljikovodici - nema u neobrađenoj troski, već su novi toksični spojevi nastali prilikom obrade troske, odnosno “tehnološkog procesa oplemenjivanja ferokroma”. Naravno, to ne znači da u staroj dobroj šljaki nije bilo opasnih spojeva, premda bi bilo interesantno napraviti i širu analizu neobrađene troske (ova je rađena ciljano na spomenute spojeve), da se vidi je li i kojih toksičnih spojeva u opasnim količinama uopće u njoj bilo.

Ministarstvo je stoga, ponavljamo, prije tri godine, zatražilo od investitora “Projekt Uvala” d.o.o. da u “cilju daljnjeg odvijanja bilo kakvih aktivnosti na predmetnoj lokaciji dostavi Plan aktivnosti u okviru kojeg će se odrediti dinamika i postupanje investitora radi izvršenja inspekcijskog rješenja”.

Pri tome su predstavnici investitora upućeni da “izrade procjenu količine kroma nakon završene sanacije, odnosno uporabe troske na predmetnoj lokaciji, izrade analizu troškova postupka prerade troske do dana zatvaranja gradilišta i prestanka eksploatacije i izrade ponudu za otkup zemljišta od sadašnjeg vlasnika RH kao predradnje za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, revidiraju sanacijski program u vezi s novim činjenicama, te da provedu dodatne istražne radove kako bi se što točnije utvrdile one činjenice koje su od značaja za izradu projektne dokumentacije, preispitaju tehnologiju, načine korištenja obrađene troske i odrede monitoring tijekom sanacije u odnosu na sadržaj onečišćujućih tvari u obrađenoj troski”.

Investitoru je također naloženo da provede potrebna ispitivanja tla u obalnom pojasu i u vezi s tim reviziju sanacijskog programa, te ishodi lokacijsku dozvolu za 3. fazu radova i propisanu građevinsku dozvolu kako bi se ostvarili uvjeti za nastavak izvođenja radova na sanaciji bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu. Ministarstvo je također u očitovanju navelo kako je investitor kao problem u izvršenju inspekcijskog rješenja naveo “troškove izvršenja i vrijeme potrebno za postupak uklanjanja”.

Upravo zbog toga smo Ministarstvu zaštite okoliša bili poslali upit u kojem smo pokušali dobiti odgovor do kada investitor može “otezati” s izvršenjem inspekcijskih naloga i postoji li mogućnost da Ministarstvo ili neka druga institucija investitora “izvlasti” s ovog posla i ponudi ga još jednom na natječaj ako sadašnji investitor ne napravi sve što je potrebno.

No, kako smo već naveli, dobili smo odgovor kako je riječ o „iznimnoj složenoj problematici“ koja otežava provođenje bržih represivnih mjera inspekcije. I to je onaj moment koji je ovdje najčudniji: ako su nalazi Zavoda za javno zdravstvo pokazali da je riječ o opasnim količinama toksičnih spojeva u obrađenoj troski, onda je investitoru trebao biti naložen hitni odvoz tog materijala i njegovo adekvatno zbrinjavanje. Tu nema ama baš ništa „iznimno složeno“. Ostale mjere koje je ministarstvo naložilo investitoru mogu se pravdati sudskim i drugim pravnim i birokratskim postupcima, ali oko zbrinjavanja opasnog otpada nije smjelo biti otezanja. To je prvorazredni skandal za koji bi netko trebao odgovarati.

Naravno, postoji i drugi scenarij: postoji, naime, mogućnost da su rađena nova vještaćenja od Zavoda ili drugih nadležnih institucija i da su ta mjerenja pokazala kako nema toksičnih spojeva u obrađenoj troski i da zbog toga nije potrebno njegovo odvoženje, već da ista može ostati u krugu tvornice. U tom scenariju bi isto tako bilo moguće da netko u Ministarstvu i drugim institucijama namjerno onemogućava nastavak saniranja bivše tvornice kako bi od investitora pokušao ishoditi mito. U trećem scenariju za sve bi mogli okriviti standardnu sporost i traljavost hvatske birokracije i sudstva.

No, investitori se nisu željeli ni službeno niti neslužbeno očitovati na ovu temu, što je dosta neuobičajeno. Naime, prje tri godine su investitori dosta glasno pokazivali tadašnja vještačenja s rezultatima da u troski nema opasnih spojeva, čak su zajedno s radnicima organizirali dolazak u Zagreb i prosvjed tadašnjih zaposlenika tvrtke „Colligo“ koja je radila na sanaciji tvornice ispred Ministarstva zaštite okoliša kako bi ukazali na „birokratske opstrukcije“ koje ne dozvoljavaju nastavak sanacije i otkaze za 100-tinjak radnika. Predstavnici radnika su tada bili primljeni u Ministarstvu, ali od tada do danas nije bilo moguće dobiti ni jednu novu informaciju iz tog tijela.

Hitno djelovanje

Ta nova informacija, stara tri godine, pojavila se u očitovanju Ministarstva Udruzi „Tvornica“ prije deset dana iz koje je vidljivo da je ponovljena analiza obrađene troske od Zavoda za javno zdravstvo potvrdila postojanje prekomjerne količine toksičnih spojeva. Ovaj put investitori ne žele javno ni neslužbeno komentirati to očitovanje, pa se čini da Dugoraćanima ne preostaje ništa drugo osim određene vrste „građanskog neposluha“ (ovo pišem i kao Dugoraćanin na izdvojenoj „čuki“ u Zagrebu) kako bi natjerali državu da riješi barem problem sanacije neobrađene troske.

Ponovimo još jednom: ako u neobrađenoj troski ima kemijskih spojeva opasnih za zdravlje ljudi i okoliš, tada inspekcija mora investitoru i ovršnim putem naložiti odvoz opasnog otpada i njegovo adekvatno zbrinjavanje. Tu nema nikakve „iznimno složene problematike“. To je situacija koja zahtijeva hitno djelovanje. Naravno, nakon odvoza tog otpada investitor bi trebao promijeniti tehnologiju prerade troske, odnosno vjerojatno kupiti novu „peć“.

Ako, pak, neki novi nalazi, za koje za sada ne postoje nikakva službena saznanja, govore kako troska ne sadrži opasne tvari, onda se investitoru mora omogućiti da, uz ispunjavanje ostalih naloga, nastavi sanaciju terena i zaposli 100-tinjak radnika.

Što je tu komplicirano?

Frenki Laušić

Upravni spor

"Projekt Uvala" d.o.o. ishodio je od Ministarstva zaštite okoliša lokacijsku dozvolu u rujnu 2010., za sanaciju tvorničkog kruga bivše tvornice, no Državno odvjetništvo iz Splita je pokrenulo upravni spor "osporavajući u bitnom iskop i vraćanje oporabljene troske na nakretnine u vlasništvu RH i povredu Zakona o rudarstvu i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, osobito u vezi s postupkom davanja koncesije putem javnog nadmetanja“.

Prema saznanjima inspekcije Ministarstva zaštite okoliša, upravni spor još uvijek nije okončan, a neslužbene informacije govore kako je tvrtka „Colligo“ također bila pokrenula određene pravne radnje prema državnim institucijama.

Kancerogeni krom

„Nemam podataka koliko je kroma VI u toj troski, i da li ga ima, ali on je dokazano kancerogen kod ljudi i ako u određenim okolnostima dospije u ljudski organizam, može izazvati tumore. Naglašavam, samo ako se radi o kromu VI, jer neki drugi recimo krom III ili krom IV, nisu opasni“, kazao nam je prof. dr. sc. Franjo Plavšić iz Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping.

Što se tiče policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH-ova), njihovo glavno obilježje je kancerogenost, iako nisu svi jednako opasni. Kromati su topivi u vodi i mogu se u procesu termičke obrade izlučiti iz šljake i dospjeti u sve dijelove okoliša, u vodu i hranu, s tim da su neki lakše, neki teže topivi pa će biti i različito apsorbirani, pojašnava prof. Plavšić, te podsjeća da su biljke kao bioakumulatori u stanju svašta apsorbirati iz tla pa tako i teške metale.

- Slično je i sa gljivama. Poznat je slučaj u Japanu kada je otkriveno da su biljke apsorbirale veliku količinu kadmija, a kod nas je dokazano da su nakon Černobila naše gljive osobito voljele stroncij. No, i njihovi se ukusi razlikuju pa su recimo vrganji bili "zaljubljeni" u stroncij, dok su mrtvačke trubice bile gotovo indiferentne na taj teški metal. I da zaključim ako je u toj šljaki prisutan krom III ili IV nema opasnosti za zdravlje, ali ako je riječ o kromu VI, onda se treba malo bojati - kaže naš poznati toksikolog.

- Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH-ovi) su kancerogeni spojevi koji spadaju u prvi stupanj toksičnosti i nedopustivo je da budu u nekontroliranoj emisiji u okolišu - potvrdio nam je i dipl. inž. Nenad Periš, voditelj Službe zdravstvene ekologije u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Postoje granične vrijednosti koje se ne smiju prijeći. No, do sada nisu imali konkretne zahtjeve za provođenjem analize uzoraka dugoratske šljake, pa se ne može govoriti o prisutnosti kroma VI i PAH-ova. Inače, u Zavodu se ispituje prisutnost teških metala, osobito olova, ali ne i PAH-ova.

Što se tiče kroma VI, ističe da je riječ o vrlo skupom metalu koji se nalazi i u našim kromiranim kuhinjskim loncima koji su upravo zbog toga i vrlo skupi, ali kako je krom nesamostalan, mora se vezivati u neki spoj, o čemu ovisi koliko će biti topiv i kolika će mu biti toksičnost, pojašnjava inž. Periš.

Javorka Luetić
[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/dugi-rat-oko-toksicnih-spojeva-229586 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=7d20fa4c2e3d18fec8f7969654e223b5e24dc44d [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Dugi+rat+oko+toksi%C4%8Dnih+spojeva&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdugi-rat-oko-toksicnih-spojeva-229586 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdugi-rat-oko-toksicnih-spojeva-229586 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ako u neobrađenoj troski ima kemijskih spojeva opasnih za zdravlje ljudi i okoliš, tada inspekcija mora investitoru i ovršnim putem naložiti odvoz opasnog otpada i njegovo adekvatno zbrinjavanje / Ante Čizmić / CROPIX [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => sanacija [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Spektarsanacija

Dugi rat oko toksičnih spojeva

Piše PSD.
22. ožujka 2014. - 15:10
Nastavlja se opasni rašomon oko sanacije bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu. Službeno očitovanje Ministarstva zaštite okoliša upućeno 7. ožujka ove godine Udrugi „Tvornica“ Dugi Rat govori kako u obrađenoj troski postoje toksični spojevi, potvrđeni još u svibnju 2011. Međutim, na naše pitanje zbog čega se onda ne poduzimaju mjere prema investitoru koje bi uključivale odvoz i adekvatno zbrinjavanje tog otpada, koje je sada „odloženo“ u krugu bivše tvornice ferolegura, iz Ministarstva su nam odgovorili kako je riječ o „složenoj problematici“.

„Radi se o iznimno složenoj problematici u čije je rješavanje uključeno više institucija RH, pa i DORH. Sam tijek rješavanja moguć je samo po propisanoj zakonskoj proceduri koja definira djelovanje koje od uključeni...
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2024 09:57