stdClass Object
(
[id] => 62548
[title] => Duško Kečkemet: Kerum bi mogao civilizirati Split
[alias] => dusko-keckemet-kerum-bi-mogao-civilizirati-split
[catid] => 297
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
| U smislu širine i kulture nekadašnjih velikih gradonačelnika Kerum vjerojatno nije kulturan čovjek, ali on ima šansu da napravi nešto za Split i njegovu kulturu što su propustili mnogi njegovi prethodnici tako što će okupiti tim kvalitetnih, časnih i vrijednih ljudi |
| piše damir šarac |
Čujte,
Damire, fizički propadam, na jedno oko ne vidim, na oba uha ne čujem, srce mi je slabo, ne smijem hodati, nisam se okupao u moru pet godina…
A mozak?
- Još radi. Dnevno desetak sati provedem za radnim stolom.
To mi treba. Eto me u Bobovišće.
Povjesničar umjetnosti dr. Duško Kečkemet (87) prvi je tekst objavio u “Slobodnoj” još 1950. godine, i tada je šiknula rijeka radova o položaju kulture u dalmatinskom društvu. Među stotinama radova (i u pedeset knjiga!) bavio se temama o kojima je trebalo šutjeti, poput komunističkog razaranja sustipanskoga groblja i Bajamontijeve fontane, a do danas je ostao rijetki stručnjak koji iskreno kaže sve što mu je na duši o svijetu oko sebe. Splitski izborni iskorak također ga je zainteresirao, a za idealnog gradonačelnika drži onog koji će konačno dati važnost kulturi, pojmu koji se godinama ne osjeća ugodno u dalmatinskoj metropoli.
Je li Kerum kulturan?
- U smislu širine i kulture nekadašnjih velikih gradonačelnika poput Antonija Bajamontija i Ive Tartaglie vjerojatno nije čovjek kulture, ali ima šansu da napravi nešto za Split i njegovu kulturu što su propustili mnogi njegovi prethodnici.
Kako?
- Tako što će okupiti tim kvalitetnih, časnih i vrijednih ljudi. Oni će mu reći što treba napraviti, a on ih mora poslušati i, budući da je neosporno pronicav čovjek koji zna kako treba s financijama, pridonijeti razvoju Splita koji je danas totalno opustošen kad je u pitanju kulturni razvoj. U Splitu se govori samo o sportu i estradi - pogledajte novine i znat ćete da je tako - ali to nisu jedini sadržaji koji čine kvalitetu života u jednom normalnom gradu.
Znači, Kerum može i nadmašiti neke svoje ufitiljene prethodnike, uvažene profešure i inženjere koji su naštetili gradu?
- A ne znam prije nego prođe neko vrijeme, sad bi to bilo gatanje. Volio bih da zaustavi provizije i mita među gradskim službenicima o kojima bruji cijeli grad. Te pojave nisu samo kažnjiva djela nego i koče razvoj jedne sredine, to je izravno nanošenje štete Splitu. No, vratimo se na Keruma: samo kažem da, ako hoće, može podržati i financirati dobre programe. Čak i nije teško otkriti što Splitu fali da bi krenuo putem civilizirane sredine.
Što naprimjer?
- Tri četvrtine Splićana kulturno su nepismeni, pogledajte koliko postotaka stanovništva dolazi na predstave, izložbe, koncerte, čak i u kina. Razlog za to je očit: u novim dijelovima grada nema ni jedne kazališne scene, galerije, suvremenog izložbenog prostora, koncertne dvorane... Ne fale samo takvi sadržaji, tamo nema parkova, vrtića, dječjih igrališta... Naprasno širenje grada u komunizmu nisu pratili urbani sadržaji, i za to su odgovorne gradske uprave, a ne doseljenici. Njih je trebalo uključiti u gradske kulturne institucije, a ne se sada čuditi kako masa ljudi nije prilagođena životu u gradu!
Kako ih ‘kulturirati’?
- Nije to neka velika znanost, mnogi svjetski gradovi su to proveli i uspjeli. Postoje dva načina: prilagoditi se njima i sniziti nivo kulture, ili – što je prihvatljivije – da se u novim kvartovima izgrade kulturne institucije i polako započne proces privlačenja ljudi koji bi nakon desetak godina dao rezultate. Vjerujem pozitivne, jer je čovjeku urođena težnja za razvijanjem duha. Znate, stari Splićani, Varošani, Lučani, Manušani, bili su nepismeni težaci, ali gradske vlasti imale su programe kojima su od njih načinili kulturno pismene ljude. Split još ima isti teatar kakav je imao dok je brojio tridesetak tisuća stanovnika, pa i manje, izložbeni prostori su manje-više istih gabarita, koncertnih uopće nema, a tada ih je bilo... Što vam to govori?
Da je Split grad zakržljale kulture...
- Eto, pogledajmo, na primjer, medije. U Slobodnoj Dalmaciji, dok su to bile komunističke novine i kad se nije moglo pisati baš sve što ste htjeli, objavio sam 350 članaka, kritika, rasprava, često vrlo oštrih iz domene kulture, urbanizma i slično. Tamo su se javljali književnici, umjetnici svih opredjeljenja, pa je i običan čovjek čitajući novine mogao sudjelovati u raspravama o kulturi. Neke bi to i zainteresiralo, a neke ne, ali postojao je razgovor, neke teme su se otvarale, rješavale. Danas su sve novine iste; trećina politike, trećina estrade, trećina sporta. Da se kulturi daje koliko sportu, vidjeli biste konkretne rezultate u razvoju grada.
Postoje li takvi primjeri u prošlosti?
- Kako ne, vrlo su razumljivi. Gradonačelnik Tartaglia okupljao je za Stolom mudraca u kavani na Pjaci ugledne građane; slikare, književnike, novinare, arhitekte, ali i viđenije varoške težake. Tamo se raspravljalo o gradskim pitanjima žešće i pametnije nego u Vijećnici. Ti razgovori bez politike i strančarenja njemu su bili putokaz u upravljanju gradom, jer je znao da je politika šporka stvar i nije uvijek na strani dobra. On je za glavnog urednika tadašnjih gradskih novina, “Novog doba”, postavio svećenika, don Vinka Brajevića, koji se pokazao sjajnim, okretnim i sposobnim urednikom širokih pogleda koji je splitski dnevnik pretvorio u vrlo ugledne novine, iako sam nije puno pisao. Postoji puno putova da se dobro vodi grad i njegove institucije.
Možda su i drugi krivi, nezainteresirani, možda čak i paroljupci kulturnjaci?
- Ne mogu o drugima govoriti, ali mogu o sebi: u zadnjih deset godina napisao sam 25 knjiga, sve s temama o Splitu i Dalmaciji. Samo o dvjema se pisalo u novinama, o Marmontu i Bajamontiju. O ostalima ni slova! Nije me briga, meni je važno da su štampane, ali to je slika društva. Nekad bi to bilo nezamislivo.
Ali ni ostali mediji ne zaostaju?
- U pravu ste. Zapisao sam; na hrvatska četiri tv-programa ide ukupno – trideset serija! Ako neka i vrijedi, kako ćete znati u tolikoj gužvi?! Od svih filmova koje prikazuju, 95 posto je američkih, i to loših. U Sloveniji i ostatku Europe samo je 10 posto novih američkih filmova, znači da nije svugdje isto. To prije što ostatak svijeta proizvodi sjajne filmove. Na hrvatskim televizijama toga nema vidjeti. Sve to obara opću razinu kulture jedne nacije.
A ljeti nam dolaze nacije iz cijelog svijeta? Što im pokazati?
- Split se ne bi trebao bojati toga. Ima Dioklecijanovu palaču, koja je najvažnija ‘ješka’ za privlačenje gosta. Ona je, kako se reče...
Brend!
- E to! I kad su došli i razgledali Palaču, onda ih treba voditi dalje. Objasniti im da Split dobiva vodu preko antičkog vodovoda, ukazati im da su u Londonu i Americi postojale zgrade – replike splitskih, koje je radio Robert Adam. Obavezno ih odvesti u Meštrovićev Kaštelet na Crikvine, to je najvrjednije što Split ima od suvremene umjetnosti. Ali tko će se toga sjetiti kad 90 posto Splićana nikad nije bilo tamo.
Mislite da ih to zanima?
- Naravno da zanima. Stavite se na njihovo mjesto. Želite vidjeti što značajnije punktove da biste ih zapamtili, pričali doma kad se vratite.
Hoće li vas Kerum i njegovi razumjeti?
- Opet vi na njega...
Pa kad je vlast u Splitu tako postavljena, sve o njemu ovisi...
- Ne nužno. Ponovno ću o komunizmu koji je bio represivan, a Partija je imala svoj Komitet za kulturu, koji je trebao o svemu odlučivati. No, postojao je i gradski Odbor za kulturu, koji se izborio da ga se sluša i da odlučuje, jer su tamo sjedili stručni ljudi kojima je stalo da se proguraju važni projekti. Evo i nekih drastičnih primjera; Hitler, Mussolini i Staljin bili su teški primitivci, nisu imali pojma o umjetnosti. Pa ipak je iza njih ostalo nešto veličanstveno: primjerice berlinski olimpijski stadion, rimska četvrt EUR, čudesne stanice moskovske podzemne željeznice... Kultura može i u takvim represivnim sustavima naći put. Mora, a ne može!
A Split je dobio novu Rivu, žestoko ste je kritizirali, što sada mislite?
- Isto! Njezini projektanti poništili su sav povijesni kontekst u kojem je ona nastajala dvije tisuće godina. Ne može se tako raditi u povijesnim gradovima, ne mogu se pregaziti povijesni slojevi. Da je rađena u novom dijelu grada, recimo na Žnjanu, ne bih imao ništa protiv. Dalje, naš arhitekt Vjeko Ivanišević u projektu koji predviđa uređenje ulice uz barokne bedeme želi uklanjanje granitnih kocaka. To je kulturni vandalizam, jer su one također dio povijesnog urbanizma, u nas su došle s Austrijom u 19. stoljeću i mnogim gradovima koji ih imaju ne pada na pamet da ih miču, jer to osiromašuje sredinu.
Ima li dobre suvremene arhitekture u Splitu?
- Kako ne. Takav primjer davno je pokazao arhitekt Dinko Kovačić, dovodeći u nove kvartove svjetlo, balkone, otvorene poglede, čak i buže za tiće. Radio je novo za novi Split, ali uvažavajući mediteransko naslijeđe. Slično je napravio i Edo Šegvić sada s Matejuškom. Izbjegao je kič, a u novo doba umetnuo tradicionalne detalje. Tamo je sada ugodno okupljalište urbane omladine. Neka! Ali to je rijedak primjer, svašta se radi po malim dalmatinskim mjestima, da ti dođe slabo. A struka šuti na sav taj kaos...
I palmamaniju!
- E, tako sam nazvao opsjednutost sadnje palmi po rivama, valjda po uzoru na splitsku. Gotovo u svim malim mjestima gule se murve i pelegrinke, koje su tamo sađene jer su davale hlad. U Splitu su te palme zakrile pročelje Palače, pa kad je akademik Nenad Cambi zatražio da se ispilaju, svi su se onesvijestili! A palme su obični malograđanski kič. U mojim Bobovišćima to je došlo do komičnog apsurda: Vladimir Nazor u partizanskoj uniformi sjedi pod – palmom! Zamislite to.
Nepoznati Meštrović
Još malo i na svijet će izići veliko Kečkemetovo djelo posvećeno Ivanu Meštroviću, monografija u četiri toma s tri tisuće stranica! Kaže kako djelo nije radio povremeno, nego konstantno, trideset godina, deset sati dnevno.
- Štampao bih tu monografiju još prije deset godina da me nije kočila Marica Meštrović koja smatra da ona ima primat ne sve što se objavljuje o njezinu ocu. Onda sam prije nekoliko godina pisao ministru kulture Biškupiću da ću sve baciti u škovace ako nitko nije zainteresiran, pa je konačno krenulo, bit će, nadam se, objavljeno krajem ove godine.
Zašto vas je toliko fascinirao?
- Jer je najveći, i jer ga cijeli svijet priznaje. Imamo mi još veličina; primjerice Krležu koji je nama značajan, ali nepoznat izvan hrvatskih granica. Ili Andrića, nobelovca kojeg danas vani nitko ne čita. Meštrović ih je sve nadživio.
Što ćemo doznati u monografiji a da već nije objavljeno?
- Više od pola su nove stvari, osim popisa svih dvije tisuće djela, tu su i dopisi, različiti dokumenti, intimne ispovijesti dosad neviđene u javnosti.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => U smislu širine i kulture nekadašnjih velikih gradonačelnika Kerum vjerojatno nije kulturan čovjek, ali on ima šansu da napravi nešto za Split i njegovu kulturu što su propustili mnogi njegovi prethodnici tako što će okupiti tim kvalitetnih, časnih i vrij
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Dr., POVJESNIČAR UMJETNOSTI, AUTOR STOTINA RADOVA I PEDESET KNJIGA, BEZ DLAKE NA JEZIKU
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2009-08-07 16:35:52
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2009-08-08 20:25:31
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2009-08-08 11:49:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 5272
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 297
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura
[secure] => 0
[page_title] => Spektar
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2009/08/08/spektar/KEC00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "350x250"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 297
[name] => Spektar
[alias] => spektar
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7938641 Threads: 3 Questions: 1587384066 Slow queries: 4848697
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112212082
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 34
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/spektar
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[parent] => 260
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
)
[link] => /sd-plus/spektar/dusko-keckemet-kerum-bi-mogao-civilizirati-split-62548
[printLink] => /sd-plus/spektar/dusko-keckemet-kerum-bi-mogao-civilizirati-split-62548?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 61883
[name] => DuškoKečkemet
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => duskokeckemet
[link] => /tag/duskokeckemet
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => U smislu širine i kulture nekadašnjih velikih gradonačelnika Kerum vjerojatno nije kulturan čovjek, ali on ima šansu da napravi nešto za Split i njegovu kulturu što su propustili mnogi njegovi prethodnici tako što će okupiti tim kvalitetnih, časnih i vrij
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Dr., POVJESNIČAR UMJETNOSTI, AUTOR STOTINA RADOVA I PEDESET KNJIGA, BEZ DLAKE NA JEZIKU
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Duško Kečkemet: Kerum bi mogao civilizirati Split
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-18-04-26-16-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2009/08/08/spektar/KEC00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2009/08/08/spektar/KEC00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
| U smislu širine i kulture nekadašnjih velikih gradonačelnika Kerum vjerojatno nije kulturan čovjek, ali on ima šansu da napravi nešto za Split i njegovu kulturu što su propustili mnogi njegovi prethodnici tako što će okupiti tim kvalitetnih, časnih i vrijednih ljudi |
| piše damir šarac |
Čujte,
Damire, fizički propadam, na jedno oko ne vidim, na oba uha ne čujem, srce mi je slabo, ne smijem hodati, nisam se okupao u moru pet godina…
A mozak?
- Još radi. Dnevno desetak sati provedem za radnim stolom.
To mi treba. Eto me u Bobovišće.
Povjesničar umjetnosti dr. Duško Kečkemet (87) prvi je tekst objavio u “Slobodnoj” još 1950. godine, i tada je šiknula rijeka radova o položaju kulture u dalmatinskom društvu. Među stotinama radova (i u pedeset knjiga!) bavio se temama o kojima je trebalo šutjeti, poput komunističkog razaranja sustipanskoga groblja i Bajamontijeve fontane, a do danas je ostao rijetki stručnjak koji iskreno kaže sve što mu je na duši o svijetu oko sebe. Splitski izborni iskorak također ga je zainteresirao, a za idealnog gradonačelnika drži onog koji će konačno dati važnost kulturi, pojmu koji se godinama ne osjeća ugodno u dalmatinskoj metropoli.
Je li Kerum kulturan?
- U smislu širine i kulture nekadašnjih velikih gradonačelnika poput Antonija Bajamontija i Ive Tartaglie vjerojatno nije čovjek kulture, ali ima šansu da napravi nešto za Split i njegovu kulturu što su propustili mnogi njegovi prethodnici.
Kako?
- Tako što će okupiti tim kvalitetnih, časnih i vrijednih ljudi. Oni će mu reći što treba napraviti, a on ih mora poslušati i, budući da je neosporno pronicav čovjek koji zna kako treba s financijama, pridonijeti razvoju Splita koji je danas totalno opustošen kad je u pitanju kulturni razvoj. U Splitu se govori samo o sportu i estradi - pogledajte novine i znat ćete da je tako - ali to nisu jedini sadržaji koji čine kvalitetu života u jednom normalnom gradu.
Znači, Kerum može i nadmašiti neke svoje ufitiljene prethodnike, uvažene profešure i inženjere koji su naštetili gradu?
- A ne znam prije nego prođe neko vrijeme, sad bi to bilo gatanje. Volio bih da zaustavi provizije i mita među gradskim službenicima o kojima bruji cijeli grad. Te pojave nisu samo kažnjiva djela nego i koče razvoj jedne sredine, to je izravno nanošenje štete Splitu. No, vratimo se na Keruma: samo kažem da, ako hoće, može podržati i financirati dobre programe. Čak i nije teško otkriti što Splitu fali da bi krenuo putem civilizirane sredine.
Što naprimjer?
- Tri četvrtine Splićana kulturno su nepismeni, pogledajte koliko postotaka stanovništva dolazi na predstave, izložbe, koncerte, čak i u kina. Razlog za to je očit: u novim dijelovima grada nema ni jedne kazališne scene, galerije, suvremenog izložbenog prostora, koncertne dvorane... Ne fale samo takvi sadržaji, tamo nema parkova, vrtića, dječjih igrališta... Naprasno širenje grada u komunizmu nisu pratili urbani sadržaji, i za to su odgovorne gradske uprave, a ne doseljenici. Njih je trebalo uključiti u gradske kulturne institucije, a ne se sada čuditi kako masa ljudi nije prilagođena životu u gradu!
Kako ih ‘kulturirati’?
- Nije to neka velika znanost, mnogi svjetski gradovi su to proveli i uspjeli. Postoje dva načina: prilagoditi se njima i sniziti nivo kulture, ili – što je prihvatljivije – da se u novim kvartovima izgrade kulturne institucije i polako započne proces privlačenja ljudi koji bi nakon desetak godina dao rezultate. Vjerujem pozitivne, jer je čovjeku urođena težnja za razvijanjem duha. Znate, stari Splićani, Varošani, Lučani, Manušani, bili su nepismeni težaci, ali gradske vlasti imale su programe kojima su od njih načinili kulturno pismene ljude. Split još ima isti teatar kakav je imao dok je brojio tridesetak tisuća stanovnika, pa i manje, izložbeni prostori su manje-više istih gabarita, koncertnih uopće nema, a tada ih je bilo... Što vam to govori?
Da je Split grad zakržljale kulture...
- Eto, pogledajmo, na primjer, medije. U Slobodnoj Dalmaciji, dok su to bile komunističke novine i kad se nije moglo pisati baš sve što ste htjeli, objavio sam 350 članaka, kritika, rasprava, često vrlo oštrih iz domene kulture, urbanizma i slično. Tamo su se javljali književnici, umjetnici svih opredjeljenja, pa je i običan čovjek čitajući novine mogao sudjelovati u raspravama o kulturi. Neke bi to i zainteresiralo, a neke ne, ali postojao je razgovor, neke teme su se otvarale, rješavale. Danas su sve novine iste; trećina politike, trećina estrade, trećina sporta. Da se kulturi daje koliko sportu, vidjeli biste konkretne rezultate u razvoju grada.
Postoje li takvi primjeri u prošlosti?
- Kako ne, vrlo su razumljivi. Gradonačelnik Tartaglia okupljao je za Stolom mudraca u kavani na Pjaci ugledne građane; slikare, književnike, novinare, arhitekte, ali i viđenije varoške težake. Tamo se raspravljalo o gradskim pitanjima žešće i pametnije nego u Vijećnici. Ti razgovori bez politike i strančarenja njemu su bili putokaz u upravljanju gradom, jer je znao da je politika šporka stvar i nije uvijek na strani dobra. On je za glavnog urednika tadašnjih gradskih novina, “Novog doba”, postavio svećenika, don Vinka Brajevića, koji se pokazao sjajnim, okretnim i sposobnim urednikom širokih pogleda koji je splitski dnevnik pretvorio u vrlo ugledne novine, iako sam nije puno pisao. Postoji puno putova da se dobro vodi grad i njegove institucije.
Možda su i drugi krivi, nezainteresirani, možda čak i paroljupci kulturnjaci?
- Ne mogu o drugima govoriti, ali mogu o sebi: u zadnjih deset godina napisao sam 25 knjiga, sve s temama o Splitu i Dalmaciji. Samo o dvjema se pisalo u novinama, o Marmontu i Bajamontiju. O ostalima ni slova! Nije me briga, meni je važno da su štampane, ali to je slika društva. Nekad bi to bilo nezamislivo.
Ali ni ostali mediji ne zaostaju?
- U pravu ste. Zapisao sam; na hrvatska četiri tv-programa ide ukupno – trideset serija! Ako neka i vrijedi, kako ćete znati u tolikoj gužvi?! Od svih filmova koje prikazuju, 95 posto je američkih, i to loših. U Sloveniji i ostatku Europe samo je 10 posto novih američkih filmova, znači da nije svugdje isto. To prije što ostatak svijeta proizvodi sjajne filmove. Na hrvatskim televizijama toga nema vidjeti. Sve to obara opću razinu kulture jedne nacije.
A ljeti nam dolaze nacije iz cijelog svijeta? Što im pokazati?
- Split se ne bi trebao bojati toga. Ima Dioklecijanovu palaču, koja je najvažnija ‘ješka’ za privlačenje gosta. Ona je, kako se reče...
Brend!
- E to! I kad su došli i razgledali Palaču, onda ih treba voditi dalje. Objasniti im da Split dobiva vodu preko antičkog vodovoda, ukazati im da su u Londonu i Americi postojale zgrade – replike splitskih, koje je radio Robert Adam. Obavezno ih odvesti u Meštrovićev Kaštelet na Crikvine, to je najvrjednije što Split ima od suvremene umjetnosti. Ali tko će se toga sjetiti kad 90 posto Splićana nikad nije bilo tamo.
Mislite da ih to zanima?
- Naravno da zanima. Stavite se na njihovo mjesto. Želite vidjeti što značajnije punktove da biste ih zapamtili, pričali doma kad se vratite.
Hoće li vas Kerum i njegovi razumjeti?
- Opet vi na njega...
Pa kad je vlast u Splitu tako postavljena, sve o njemu ovisi...
- Ne nužno. Ponovno ću o komunizmu koji je bio represivan, a Partija je imala svoj Komitet za kulturu, koji je trebao o svemu odlučivati. No, postojao je i gradski Odbor za kulturu, koji se izborio da ga se sluša i da odlučuje, jer su tamo sjedili stručni ljudi kojima je stalo da se proguraju važni projekti. Evo i nekih drastičnih primjera; Hitler, Mussolini i Staljin bili su teški primitivci, nisu imali pojma o umjetnosti. Pa ipak je iza njih ostalo nešto veličanstveno: primjerice berlinski olimpijski stadion, rimska četvrt EUR, čudesne stanice moskovske podzemne željeznice... Kultura može i u takvim represivnim sustavima naći put. Mora, a ne može!
A Split je dobio novu Rivu, žestoko ste je kritizirali, što sada mislite?
- Isto! Njezini projektanti poništili su sav povijesni kontekst u kojem je ona nastajala dvije tisuće godina. Ne može se tako raditi u povijesnim gradovima, ne mogu se pregaziti povijesni slojevi. Da je rađena u novom dijelu grada, recimo na Žnjanu, ne bih imao ništa protiv. Dalje, naš arhitekt Vjeko Ivanišević u projektu koji predviđa uređenje ulice uz barokne bedeme želi uklanjanje granitnih kocaka. To je kulturni vandalizam, jer su one također dio povijesnog urbanizma, u nas su došle s Austrijom u 19. stoljeću i mnogim gradovima koji ih imaju ne pada na pamet da ih miču, jer to osiromašuje sredinu.
Ima li dobre suvremene arhitekture u Splitu?
- Kako ne. Takav primjer davno je pokazao arhitekt Dinko Kovačić, dovodeći u nove kvartove svjetlo, balkone, otvorene poglede, čak i buže za tiće. Radio je novo za novi Split, ali uvažavajući mediteransko naslijeđe. Slično je napravio i Edo Šegvić sada s Matejuškom. Izbjegao je kič, a u novo doba umetnuo tradicionalne detalje. Tamo je sada ugodno okupljalište urbane omladine. Neka! Ali to je rijedak primjer, svašta se radi po malim dalmatinskim mjestima, da ti dođe slabo. A struka šuti na sav taj kaos...
I palmamaniju!
- E, tako sam nazvao opsjednutost sadnje palmi po rivama, valjda po uzoru na splitsku. Gotovo u svim malim mjestima gule se murve i pelegrinke, koje su tamo sađene jer su davale hlad. U Splitu su te palme zakrile pročelje Palače, pa kad je akademik Nenad Cambi zatražio da se ispilaju, svi su se onesvijestili! A palme su obični malograđanski kič. U mojim Bobovišćima to je došlo do komičnog apsurda: Vladimir Nazor u partizanskoj uniformi sjedi pod – palmom! Zamislite to.
Nepoznati Meštrović
Još malo i na svijet će izići veliko Kečkemetovo djelo posvećeno Ivanu Meštroviću, monografija u četiri toma s tri tisuće stranica! Kaže kako djelo nije radio povremeno, nego konstantno, trideset godina, deset sati dnevno.
- Štampao bih tu monografiju još prije deset godina da me nije kočila Marica Meštrović koja smatra da ona ima primat ne sve što se objavljuje o njezinu ocu. Onda sam prije nekoliko godina pisao ministru kulture Biškupiću da ću sve baciti u škovace ako nitko nije zainteresiran, pa je konačno krenulo, bit će, nadam se, objavljeno krajem ove godine.
Zašto vas je toliko fascinirao?
- Jer je najveći, i jer ga cijeli svijet priznaje. Imamo mi još veličina; primjerice Krležu koji je nama značajan, ali nepoznat izvan hrvatskih granica. Ili Andrića, nobelovca kojeg danas vani nitko ne čita. Meštrović ih je sve nadživio.
Što ćemo doznati u monografiji a da već nije objavljeno?
- Više od pola su nove stvari, osim popisa svih dvije tisuće djela, tu su i dopisi, različiti dokumenti, intimne ispovijesti dosad neviđene u javnosti.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/dusko-keckemet-kerum-bi-mogao-civilizirati-split-62548
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=ddc724ba22a96fb9231b13509a8331e89521c7a4
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Du%C5%A1ko+Ke%C4%8Dkemet%3A+Kerum+bi+mogao+civilizirati+Split&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdusko-keckemet-kerum-bi-mogao-civilizirati-split-62548
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdusko-keckemet-kerum-bi-mogao-civilizirati-split-62548
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => U smislu širine i kulture nekadašnjih velikih gradonačelnika Kerum vjerojatno nije kulturan čovjek, ali on ima šansu da napravi nešto za Split i njegovu kulturu što su propustili mnogi njegovi prethodnici tako što će okupiti tim kvalitetnih, časnih i vrij
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Dr., POVJESNIČAR UMJETNOSTI, AUTOR STOTINA RADOVA I PEDESET KNJIGA, BEZ DLAKE NA JEZIKU
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
18. svibanj 2024 06:26
