stdClass Object
(
[id] => 198067
[title] => Veliki povratak svinjske masti u kuhinju
[alias] => veliki-povratak-svinjske-masti-u-kuhinju
[catid] => 296
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Šibenčanka Anita Šupe svojom knjigom “Istine i laži o hrani”, koju je objavila nakon povratka iz Švedske gdje je živjela i radila deset godina, razbuđuje domaću javnost. U njoj upozorava na niz “mitova” poput onoga o kolesterolu i žitaricama, te proniče u masovnu manipulaciju potrošačima na globalnoj razini uvjetovanu profitom; i to ne samo od strane proizvođača hrane, nego i farmaceutske industrije.
Prije stotinu godina bilo je manje degenerativnih bolesti nego danas, a lijekovi se nisu oglašavali poput svakog drugog artikla jer su bili tek nužno zlo, kaže ova nutricionistkinja koja u lipnju objavljuje prvu hrvatsku LCHF kuharicu (Low Carbs High Fat = manje ugljikohidrata, više masnoća).
Okosnica Vaše prehrane je davanje prednosti namirnicama životinjskog porijekla u odnosu na one iz biljnog svijeta. Zašto?
- Priroda nam je osigurala dvije vrste hrane: biljnu i životinjsku. One imaju drukčije funkcije u tijelu i potrebno je konzumirati obje. Životinjska hrana, bogata punovrijednim proteinima i masnoćama, daje građevinski materijal za tijelo, dok biljna hrana bogata vlaknima, antioksidantima i fitokemikalijama čisti tijelo.
Ne mislim da u prehrani treba prevladavati meso, već da životinjska hrana treba biti ravnopravno zastupljena u prehrani, i to u svom izvornom cjelovitom obliku, bez uklanjanja masnoće koja prirodno dolazi u namirnicima. Dakle, kad pričamo o HRANJENJU svog tijela i IZGRADNJI tkiva i strukture u tijelu, životinjska hrana je najbolja i jedina prikladna.
S druge strane, biljna hrana služi kao ČISTAČ i pomaže našem vlastitom detoksifikacijskom sistemu da radi svoj posao. Biljke su naročito efikasne kao čistači kad se jedu sirove. Zato su sokovi od sirovog povrća i voća važan dio protokola liječenja raka kao što je npr Gersonova terapija.
Toplo ste preporučili uporabu svinjske masti za prženje prije nego suncokretova ulja?
- Da. Svinjska mast je najzdravija masnoća za prženje jer se sastoji najvećim dijelom od zasićenih masnih kiselina koje su stabilne na visokim temperaturama, što znači da neće oksidirati, užegnuti se. Osim toga, svinjska je mast bogata vitaminom D, čiji nedostatak uzrokuje mnoge zdravstvene probleme s obzirom na to da ljudi ne borave dovoljno na sunčevoj svjetlosti.
Biljna ulja kao što su suncokretovo, sojino, kukuruzno i ostala “jestiva” ulja sastoje se velikim dijelom od višestruko nezasićenih masnih kiselina koje oksidiraju na visokim temperaturama - užegnu se. Osim toga ova ulja sadrže previše omega 6 masnih kiselina u odnosu na omega 3 masne kiseline, što dovodi do stvaranja kroničnih upalnih stanja u organizmu, kao i do kroničnih upala na krvnim žilama.
Prije nekoliko godina dokazano je da je pravi uzrok srčanih bolesti upravo upala u arterijama, koja nastaje prekomjernom konzumacijom omega 6 masnih kiselina kao i prekomjernom konzumacijom šećera i rafiniranih ugljikohidrata. Većina industrijski prerađene hrane upravo je nakrcana šećerom, brašnom i biljnim uljima.
Na Vašoj crnoj listi su žitarice, s naglaskom na pšenici, kukuruzu i soji. Zbog čega?
- Einkorn, starinska pšenica od koje su naše bake nekad mijesile kruh, više ne postoji. Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je genetske manipulacije i hibridiziranja u zadnjih 50 godina, što je stvorilo kratku, zdepastu, tvrdu, visokootpornu biljku s mnogo većim količinama škroba i glutena i mnogo više kromosoma koji kodiraju za sve vrste novih neobičnih proteina.
Ovo je bio potrebno učiniti iz komercijalnih razloga, pa tako nova pšenica daje 10 puta veće urode, te je otporna na pesticide, štetočine i bolesti. Povijest laboratorijskog manipuliranja pšenicom ide usporedo s razvojem modernih bolesti. Ova stvar sadrži superškrob od kojeg nam se šećer u krvi penje do neba, izaziva inzulinsku rezistenciju i preddijabetičko stanje, sadrži genetski modificirani gluten koji je uzročnik preko 50 upalnih i autoimunoloških bolesti, sadrži opijate koji na naš mozak djeluju na isti način kao droge i dovode do prejedanja.
Osim toga je nutritivno siromašna. Cjelovita ili ne cjelovita, pšenica je jedna od najgorih pošasti moderne prehrane, uz šećer i hidrogenizirana biljna ulja, pa ipak nam se i dalje savjetuje za bazu naše prehrane.
Što je još ‘najbolje za izbjegavanje’ od namirnica?
- Izbacimo li šećer, pšenično brašno, rafinirane i hidrogenizirane biljne masnoće i industrijske prerađevine koje su prepune ovih sastojaka i uz to još i brojnih kemijskih aditiva, učinili smo puno za svoje zdravlje.
Vrlo ste se oštro obrušili i na sve vrste zaslađivača. Evo jednostavnog pitanja: čime zasladiti kavu?
- Šećer je otrov koji uništava tijelo na mnoge načine, a ipak nitko ne upozorava o njegovoj štetnosti. Na paketu cigareta stoji natpis ”Pušenje ubija”, a šećer nam se nudi na svakom koraku i prisutan je svuda. Ne nalazi se samo u kolačima, keksima i drugim slatkišima već i tamo gdje ga uopće ne očekujemo, npr. u ”zdravim” namirnicama kao što su voćni jogurti, pahuljice za doručak, voćni sokovi i sl.
Šećer se dodaje u kečap, majonezu, dresinge za salate, suhomesnate proizvode, začine... Šećer je također i glukozni, fruktozni, škrobni i kukuruzni sirup – jeftinije varijante kojima industrija natrpava svoje proizvode. Šećer je također u tjestenini, krumpiru, kruhu i drugim namirnicama bogatim škrobom jer se škrob u tijelu pretvara u glukozu i izaziva isti učinak na tijelo kao i obični šećer. Potreba za slatkim stvar je navike. Ono što tijelo dobiva, to tijelo i traži, pa kad se odviknemo od slatkog okusa, tijelo ga više neće ni tražiti. Kavu zaista nije potrebno zaslađivati.
Nimalo ne štedite dirigirana ‘istraživanja’ o kolesterolu, kreirana samo zato da bi se promovirali ‘light’ proizvodi, te lijekovi za reguliranje kolesterola?
- Jedan od mnogih medicinskih autoriteta koji otvoreno progovaraju o neutemeljenosti kampanje protiv kolestrola jest Uffe Ravnskov, doktor medicine i docent iz Lunda u Švedskoj koji se više od 30 godina bavi istraživačkim radom na području kolesterola i zasićenih masnoća. Objavio je velik broj znanstvenih radova, od kojih se mnogi mogu pročitati na njegovoj web stranici The Cholesterol Myts (Mitovi o kolesterolu). Objavio je i više knjiga.
Centralna ideja njegova rada je da nema, niti je ikada bilo, znanstvenih dokaza da su kolesterol i zasićene masnoće štetni za zdravlje. Uffe Ravnskov nije jedini koji se bavi ovim pitanjima. Brojni znanstvenici, liječnici i profesori iz raznih dijelova svijeta surađuju kroz udrugu THINCS The International Network of Cholesterol Skeptics (Međunarodna mreža skeptika po pitanju kolesterola) kako bi informirali svoje kolege i javnost o tome da hipoteza o kolesterolu nije znanstveno utemeljena.
Zaključci do kojih su Ravnskov i kolege došli nakon temeljitog pretraživanja znanstvenih radova jesu da nema povezanosti između unosa masnoća životinjskog porijekla i visine kolestrola sa srčano-žilnim oboljenjima.
Javno ste izrazili i prezir prema tzv. zdravoj hrani.
- Izbjegavam izraz “zdrava” hrana jer je to riječ koja se najviše zloupotrebljava. Propagira se kao zdravo ono što donosi najveći profit, kao margarin i biljna ulja, pahuljice za doručak, “light” nemasni proizvodi iz kojih je uklonjena prirodna masnoća u kojoj se nalaze važni vitamini A, D, K2 i E, razne zamjenske namirnice kao što su sojine prerađevine kao zamjena za meso...
Neki liječnici zagovaraju liječenje gladovanjem i pritom se referiraju na iskustva iz koncentracijskih logora u kojima je kod zatvorenika došlo do spontanog ozdravljenja od raka. Što mislite o gladovanju?
- Post je detoksifikacija organizma i zaista ima izvrstan evidentirani učinak na liječenje svih vrsta ”neizlječivih” stanja – čak i raka. Rak je stanje visoke toksičnosti tijela i zato post – čišćenje može dati dobre rezultate. Veganska dijeta je također oblik posta – detoksikacije. Biljna hrana ne hrani tijelo kako treba, ali pridonosi njegovu čišćenju. Dok je probavni sustav zauzet preradom biljnih tvari, tako da ne osjećamo glad, ove namirnice osiguravaju veliku količinu detoksikacijskih elemenata.
Ljudsko je tijelo opremljeno prekrasnim sistemom čišćenja sa sjedištem u jetri i odjeljenjima u svim stanicama tijela. Vrlo je kompleksan i iznimno učinkovit: sve otrovne tvari koje ulaze u tijelo ili koje su proizvedene kao nusproizvod našeg vlastitog metabolizma neutraliziraju se i uklanjaju u roku nekoliko minuta, ali pod dva uvjeta: ovaj sistem treba pravilno hraniti i ne preoterećivati radom.
Da bi se pravilno hranio, taj sistem zahtijeva životinjsku hranu – svježe meso dobre kvalitete, ribu, jaja i mliječne proizvode na dnevnoj bazi. Ovo je potrebno kombinirati s povrćem, voćem i orašastim plodovima koji su čistači i pomažu našem vlastitom detoksikacijskom sistemu, pa ćemo tako imati snažnu kombinaciju koja održava naše tijelo čistim. Ako ne hranimo naš detoksikacijski sistem na pravi način - što većina zapadnjačke populacije ne čini - on neće funkcionirati kako treba i tijelo će početi nakupljati toksine.
Drugi uvjet za učinkovit detoksikacijski sustav jest da ga ne preopterećujemo suvišnim radom. Najčešći uzroci preopterećenja ovog sustava su nezdrava crijeva: ako imamo nenormalnu crijevnu floru, crijeva će prozvoditi cijelu rijeku toksičnih tvari koje mogu preplaviti i onesposobiti detoksikacijski sustav. Drugi uzrok može biti velika izloženost umjetnim kemikalijama, zračenju, cijepljenju i drugim štetnim utjecajima. Kada je detoksikacijski sustav preplavljen i onesposobljen, počinjemo vrlo brzo akumulirati različite toksine u tijelu što se manifestira bolestima.
Jedan od najčešćih razloga onesposobljavanja detoksikacijskog sustava u modernom svijetu je pretjerano konzumiranje industrijskih prerađevina. Živite li na žitaricama za doručak, zaslađenim napicima, standardnom kruhu, šećeru, biljnim uljima i prerađenim jelima, vi ne hranite svoj detoksikacijski sustav već ga preopterećujete radom.
Ljudi sa najvećim stupnjem toksičnosti tijela su žrtve raka i oni zahtijevaju puno čišćenja – detoksifikacije. Upravo iz tog razloga su većina prehrambenih protokola za rak veganski, npr. Gersonov ili Breussov. No treba imati na umu da su veganske dijete prikladne samo za period čišćenja i ne smiju se izabrati kao trajni životni stil. Kad je tijelo završilo proces čišćenja, treba početi sa hranjenjem i tada se u prehranu treba uvesti životinjska hrana. Ako se ovo ne učini, počinje izgladnjivanje tijela i razvoj zdravstvenih problema.
Što mislite o režimu prehrane s pet malih obroka dnevno?
- Prehrana koja se temelji na ugljikohidratima – žitaricama, kruhu, tijestu i krumpiru, dovodi do naglog povećanja šećera u krvi, što izaziva izlučivanje inzulina koji snižava šećer u krvi. Kad šećer padne nestaje dostupne energije. Tijelo bi tada posegnulo za zalihom ‘spremljene’ energije u obliku masnih naslaga, ali prisustvo inzulina u krvotoku to onemogućava, pa zato osjećamo glad i moramo jesti.
Ovo se ponavlja 5-6 puta dnevno jer stalno jedemo obroke u kojima prevladavaju ugljikohidrati, šećer. Kada promijenimo način prehrane tako da smanjimo unos ugljikohidata i povećamo unos zdravih prirodnih masti, dolazi do stabilizacije šećera u krvi a time i inzulina, pa se masne naslage oslobađaju i troše za energiju.
Više nema pada šećera u krvi i česte gladi, pa mnogi doživljavaju da im je i dva obroka u danu dovoljno, a više od tri puta na dan zaista nema potrebe jesti. Dolazi do spontane regulacije apetita, jede se količinski manje a sitije, pa nam ostaje više vremena u životu za bavljenje drugim poslovima a ne razmišljanjem što ćemo jesti svaka dva sata.
Oštri ste protivnik žitarica, ali bez ‘kruha svagdašnjeg’ malo tko može. Kakav kruh kupiti?
- Raženi, ječmeni, svaki bi bio bolji od pšeničnog, ali ja takav još nisam našla u našim prodavaonicama.’Crni’ kruh je obično obojani pšenični... No nije teško kući ispeći kruh, ja godinama pečem kruh od kiselog tijesta za obitelj, a za sebe pečem kruh bez brašna – od mljevenih orašastih plodova i sjemenki.
Po Vama idealni je doručak kriška slanine s domaćim jajima. Ali, zar svaki dan?!
- Par jaja i malo špeka najbolji su doručak. Doručak bogat prirodnim masnoćama držat će vas sitim do kasnog ručka. Jaja se mogu pripremiti na mnogo načina: tvrdo ili meko kuhana, pečena, omlet, kajgana, fritaja, šato…Naravno za doručak se može jesti i druga hrana, domaći kruhovi i peciva, kefir, kiselo vrhnje, domaći sirevi.
Podijelite s nama što ćete, Vi i obitelj, danas jesti za doručak, ručak i večeru. Da znamo prekopirati te porcije zdravlja u tanjuru...
- Doručak - jedno jaje sa maslacem i šalica domaćeg kefira. Ručak juha i pileći batak zapečen s kiselim kupusom. Večera mali komad pite od špinata bez brašna.
LENKA GOSPODNETIĆ
Zapečena cvjetača
2 jaja
1 velika cvjetača
2 dl slatkog vrhnja
limunova korica
100 g naribanog ementalera
ribani muškatni oraščić
sol, papar
crni kim, oljušteni sezam
Jaja izmiksajte sa solju, paprom, muškatnim oraščićem i slatkim vrhnjem. Cvjetaču operite, narežite na cvjetove i kuhajte u posoljenoj vodi dok ne omekša. Ocijedite je i prebacite u vatrostalnu plitku zdjelu prethodno namazanu maslacem, pa preko prelijte pripremljenu smjesu od jaja i vrhnja.
Preko svega pospite sir, a na vrh dodajte crni kim i sezam. Pecite u pećnici na 200°C oko 40 minuta, odnosno dok sir ne dobije lijepu boju i sva tekućina ispari.
|
Piletina s kiselim kupusom
Cijelo, ili komade pileta poslažite na
namašćeni pleh, začinite solju, paprom, crvenom paprikom, timjanom i
stavite peći.
Kiseli kupus prodinstajte na masnoći (npr. na mješavini
maslinovog ulja i maslaca), dodajte sol, papar, crvenu papriku,
koncentrat rajčice i komadiće špeka.
Dodajte malo vode i pustite da
”krčka”.
Kad je piletina na pola pečena, izvadite je iz pećnice,
pomaknite je sa strane, dodajte dinstani kupus na pleh, preko njega
posložite piletinu i ispecite do kraja. |
Lepinje bez brašna
2 jaja
160 g mljevenih indijskih oraščića
2 dl punomasnog kiselog vrhnja
1,5 žlica psyllium praška ili 3-4 žlice zobenih posija
sol
soda bikarbona (ili prašak za pecivo bez fosfata)
100 g ribanog tvrdog sira
Istucite jaja, pa dodajte mljevene oraščiće, vrhnje, psyllium ili zobene posije, malo soli, žličicu sode bikarbone ili praška za pecivo i na kraju izribani sir. Ostavite tijesto da miruje par minuta.
Na plehu obloženom papirom za pečenje rasporedite smjesu u 5 hrpica, pa oblikujte okrugle lepinje. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 200°C. Kad se lepinje dignu, smanjite temperaturu na 180 °C i pecite ukupno oko 30 minuta ili dok ne porumene (ovisno o pećnici).
Želite li od ovog tijesta napraviti pizzu, razvucite ga tanko u jednom komadu na okrugli pleh, pa ga zapecite 5 minuta. Izvadite iz pećnice, nadjenite sastojcima za pizzu - šalša, sir, šunka ili špek, šampinjoni i origano, pa pecite 15-20 minuta, po potrebi i duže.
|
Pita sa špinatom bez brašna
1 veći luk
1 žlica masti
200 g fino narezanog špeka
500-750 g špinata
3 jaja
2 dl kiselog vrhnja
200 g naribanog sira
sol, papar
muškatni oraščić
maslac
parmezan za posipanje
Kratko
blanširajte špinat, procijedite ga pa narežite na trakice. Prodinstajte
luk s pancetom na masti, dodajte špinat i miješajte na laganoj vatri
dok ne ispari tekućina iz špinata. Sklonite sa štednjaka i pustite da se
malo ohladi.
U posebnoj posudi umutite jaja, dodajte vrhnje, sir i
začine, pa sve pomiješajte sa špinatom. Izlijte u namašćeni kalup za
tortu, po vrhu pospite parmezanom, stavite nekoliko tankih komadića
masla i stavite da se peče na 200°C, oko pola sata ili dok se sve lijepo
ne stisne. Recept: Duška iz Splita
Fotografije su namijenjene za Prvu hrvatsku LCHF kuharicu koja izlazi u lipnju. Copyright 2013.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Anita Šupe / Mario TODORIĆ / CROPIX
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => anita šupe priprema prvu lchf kuharicu u hrvatskoj
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2013-04-05 23:40:21
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2013-04-06 16:37:24
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2013-04-07 17:39:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 11904
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 296
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije o modi i ljepoti.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, stil, moda, ljepota
[secure] => 0
[page_title] => Stil
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] =>
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 4819697 Threads: 3 Questions: 168520204 Slow queries: 73274
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 4944087
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 51
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front04
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
)
[link] => /sd-plus/stil/veliki-povratak-svinjske-masti-u-kuhinju-198067
[printLink] => /sd-plus/stil/veliki-povratak-svinjske-masti-u-kuhinju-198067?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 229426
[name] => anitašupe
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => anitasupe
[link] => /tag/anitasupe
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Anita Šupe / Mario TODORIĆ / CROPIX
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => anita šupe priprema prvu lchf kuharicu u hrvatskoj
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Veliki povratak svinjske masti u kuhinju
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-19-21-16-20-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => templates/site/images/no_image.png
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[galleryCount] => 0
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Šibenčanka Anita Šupe svojom knjigom “Istine i laži o hrani”, koju je objavila nakon povratka iz Švedske gdje je živjela i radila deset godina, razbuđuje domaću javnost. U njoj upozorava na niz “mitova” poput onoga o kolesterolu i žitaricama, te proniče u masovnu manipulaciju potrošačima na globalnoj razini uvjetovanu profitom; i to ne samo od strane proizvođača hrane, nego i farmaceutske industrije.
Prije stotinu godina bilo je manje degenerativnih bolesti nego danas, a lijekovi se nisu oglašavali poput svakog drugog artikla jer su bili tek nužno zlo, kaže ova nutricionistkinja koja u lipnju objavljuje prvu hrvatsku LCHF kuharicu (Low Carbs High Fat = manje ugljikohidrata, više masnoća).
Okosnica Vaše prehrane je davanje prednosti namirnicama životinjskog porijekla u odnosu na one iz biljnog svijeta. Zašto?
- Priroda nam je osigurala dvije vrste hrane: biljnu i životinjsku. One imaju drukčije funkcije u tijelu i potrebno je konzumirati obje. Životinjska hrana, bogata punovrijednim proteinima i masnoćama, daje građevinski materijal za tijelo, dok biljna hrana bogata vlaknima, antioksidantima i fitokemikalijama čisti tijelo.
Ne mislim da u prehrani treba prevladavati meso, već da životinjska hrana treba biti ravnopravno zastupljena u prehrani, i to u svom izvornom cjelovitom obliku, bez uklanjanja masnoće koja prirodno dolazi u namirnicima. Dakle, kad pričamo o HRANJENJU svog tijela i IZGRADNJI tkiva i strukture u tijelu, životinjska hrana je najbolja i jedina prikladna.
S druge strane, biljna hrana služi kao ČISTAČ i pomaže našem vlastitom detoksifikacijskom sistemu da radi svoj posao. Biljke su naročito efikasne kao čistači kad se jedu sirove. Zato su sokovi od sirovog povrća i voća važan dio protokola liječenja raka kao što je npr Gersonova terapija.
Toplo ste preporučili uporabu svinjske masti za prženje prije nego suncokretova ulja?
- Da. Svinjska mast je najzdravija masnoća za prženje jer se sastoji najvećim dijelom od zasićenih masnih kiselina koje su stabilne na visokim temperaturama, što znači da neće oksidirati, užegnuti se. Osim toga, svinjska je mast bogata vitaminom D, čiji nedostatak uzrokuje mnoge zdravstvene probleme s obzirom na to da ljudi ne borave dovoljno na sunčevoj svjetlosti.
Biljna ulja kao što su suncokretovo, sojino, kukuruzno i ostala “jestiva” ulja sastoje se velikim dijelom od višestruko nezasićenih masnih kiselina koje oksidiraju na visokim temperaturama - užegnu se. Osim toga ova ulja sadrže previše omega 6 masnih kiselina u odnosu na omega 3 masne kiseline, što dovodi do stvaranja kroničnih upalnih stanja u organizmu, kao i do kroničnih upala na krvnim žilama.
Prije nekoliko godina dokazano je da je pravi uzrok srčanih bolesti upravo upala u arterijama, koja nastaje prekomjernom konzumacijom omega 6 masnih kiselina kao i prekomjernom konzumacijom šećera i rafiniranih ugljikohidrata. Većina industrijski prerađene hrane upravo je nakrcana šećerom, brašnom i biljnim uljima.
Na Vašoj crnoj listi su žitarice, s naglaskom na pšenici, kukuruzu i soji. Zbog čega?
- Einkorn, starinska pšenica od koje su naše bake nekad mijesile kruh, više ne postoji. Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je genetske manipulacije i hibridiziranja u zadnjih 50 godina, što je stvorilo kratku, zdepastu, tvrdu, visokootpornu biljku s mnogo većim količinama škroba i glutena i mnogo više kromosoma koji kodiraju za sve vrste novih neobičnih proteina.
Ovo je bio potrebno učiniti iz komercijalnih razloga, pa tako nova pšenica daje 10 puta veće urode, te je otporna na pesticide, štetočine i bolesti. Povijest laboratorijskog manipuliranja pšenicom ide usporedo s razvojem modernih bolesti. Ova stvar sadrži superškrob od kojeg nam se šećer u krvi penje do neba, izaziva inzulinsku rezistenciju i preddijabetičko stanje, sadrži genetski modificirani gluten koji je uzročnik preko 50 upalnih i autoimunoloških bolesti, sadrži opijate koji na naš mozak djeluju na isti način kao droge i dovode do prejedanja.
Osim toga je nutritivno siromašna. Cjelovita ili ne cjelovita, pšenica je jedna od najgorih pošasti moderne prehrane, uz šećer i hidrogenizirana biljna ulja, pa ipak nam se i dalje savjetuje za bazu naše prehrane.
Što je još ‘najbolje za izbjegavanje’ od namirnica?
- Izbacimo li šećer, pšenično brašno, rafinirane i hidrogenizirane biljne masnoće i industrijske prerađevine koje su prepune ovih sastojaka i uz to još i brojnih kemijskih aditiva, učinili smo puno za svoje zdravlje.
Vrlo ste se oštro obrušili i na sve vrste zaslađivača. Evo jednostavnog pitanja: čime zasladiti kavu?
- Šećer je otrov koji uništava tijelo na mnoge načine, a ipak nitko ne upozorava o njegovoj štetnosti. Na paketu cigareta stoji natpis ”Pušenje ubija”, a šećer nam se nudi na svakom koraku i prisutan je svuda. Ne nalazi se samo u kolačima, keksima i drugim slatkišima već i tamo gdje ga uopće ne očekujemo, npr. u ”zdravim” namirnicama kao što su voćni jogurti, pahuljice za doručak, voćni sokovi i sl.
Šećer se dodaje u kečap, majonezu, dresinge za salate, suhomesnate proizvode, začine... Šećer je također i glukozni, fruktozni, škrobni i kukuruzni sirup – jeftinije varijante kojima industrija natrpava svoje proizvode. Šećer je također u tjestenini, krumpiru, kruhu i drugim namirnicama bogatim škrobom jer se škrob u tijelu pretvara u glukozu i izaziva isti učinak na tijelo kao i obični šećer. Potreba za slatkim stvar je navike. Ono što tijelo dobiva, to tijelo i traži, pa kad se odviknemo od slatkog okusa, tijelo ga više neće ni tražiti. Kavu zaista nije potrebno zaslađivati.
Nimalo ne štedite dirigirana ‘istraživanja’ o kolesterolu, kreirana samo zato da bi se promovirali ‘light’ proizvodi, te lijekovi za reguliranje kolesterola?
- Jedan od mnogih medicinskih autoriteta koji otvoreno progovaraju o neutemeljenosti kampanje protiv kolestrola jest Uffe Ravnskov, doktor medicine i docent iz Lunda u Švedskoj koji se više od 30 godina bavi istraživačkim radom na području kolesterola i zasićenih masnoća. Objavio je velik broj znanstvenih radova, od kojih se mnogi mogu pročitati na njegovoj web stranici The Cholesterol Myts (Mitovi o kolesterolu). Objavio je i više knjiga.
Centralna ideja njegova rada je da nema, niti je ikada bilo, znanstvenih dokaza da su kolesterol i zasićene masnoće štetni za zdravlje. Uffe Ravnskov nije jedini koji se bavi ovim pitanjima. Brojni znanstvenici, liječnici i profesori iz raznih dijelova svijeta surađuju kroz udrugu THINCS The International Network of Cholesterol Skeptics (Međunarodna mreža skeptika po pitanju kolesterola) kako bi informirali svoje kolege i javnost o tome da hipoteza o kolesterolu nije znanstveno utemeljena.
Zaključci do kojih su Ravnskov i kolege došli nakon temeljitog pretraživanja znanstvenih radova jesu da nema povezanosti između unosa masnoća životinjskog porijekla i visine kolestrola sa srčano-žilnim oboljenjima.
Javno ste izrazili i prezir prema tzv. zdravoj hrani.
- Izbjegavam izraz “zdrava” hrana jer je to riječ koja se najviše zloupotrebljava. Propagira se kao zdravo ono što donosi najveći profit, kao margarin i biljna ulja, pahuljice za doručak, “light” nemasni proizvodi iz kojih je uklonjena prirodna masnoća u kojoj se nalaze važni vitamini A, D, K2 i E, razne zamjenske namirnice kao što su sojine prerađevine kao zamjena za meso...
Neki liječnici zagovaraju liječenje gladovanjem i pritom se referiraju na iskustva iz koncentracijskih logora u kojima je kod zatvorenika došlo do spontanog ozdravljenja od raka. Što mislite o gladovanju?
- Post je detoksifikacija organizma i zaista ima izvrstan evidentirani učinak na liječenje svih vrsta ”neizlječivih” stanja – čak i raka. Rak je stanje visoke toksičnosti tijela i zato post – čišćenje može dati dobre rezultate. Veganska dijeta je također oblik posta – detoksikacije. Biljna hrana ne hrani tijelo kako treba, ali pridonosi njegovu čišćenju. Dok je probavni sustav zauzet preradom biljnih tvari, tako da ne osjećamo glad, ove namirnice osiguravaju veliku količinu detoksikacijskih elemenata.
Ljudsko je tijelo opremljeno prekrasnim sistemom čišćenja sa sjedištem u jetri i odjeljenjima u svim stanicama tijela. Vrlo je kompleksan i iznimno učinkovit: sve otrovne tvari koje ulaze u tijelo ili koje su proizvedene kao nusproizvod našeg vlastitog metabolizma neutraliziraju se i uklanjaju u roku nekoliko minuta, ali pod dva uvjeta: ovaj sistem treba pravilno hraniti i ne preoterećivati radom.
Da bi se pravilno hranio, taj sistem zahtijeva životinjsku hranu – svježe meso dobre kvalitete, ribu, jaja i mliječne proizvode na dnevnoj bazi. Ovo je potrebno kombinirati s povrćem, voćem i orašastim plodovima koji su čistači i pomažu našem vlastitom detoksikacijskom sistemu, pa ćemo tako imati snažnu kombinaciju koja održava naše tijelo čistim. Ako ne hranimo naš detoksikacijski sistem na pravi način - što većina zapadnjačke populacije ne čini - on neće funkcionirati kako treba i tijelo će početi nakupljati toksine.
Drugi uvjet za učinkovit detoksikacijski sustav jest da ga ne preopterećujemo suvišnim radom. Najčešći uzroci preopterećenja ovog sustava su nezdrava crijeva: ako imamo nenormalnu crijevnu floru, crijeva će prozvoditi cijelu rijeku toksičnih tvari koje mogu preplaviti i onesposobiti detoksikacijski sustav. Drugi uzrok može biti velika izloženost umjetnim kemikalijama, zračenju, cijepljenju i drugim štetnim utjecajima. Kada je detoksikacijski sustav preplavljen i onesposobljen, počinjemo vrlo brzo akumulirati različite toksine u tijelu što se manifestira bolestima.
Jedan od najčešćih razloga onesposobljavanja detoksikacijskog sustava u modernom svijetu je pretjerano konzumiranje industrijskih prerađevina. Živite li na žitaricama za doručak, zaslađenim napicima, standardnom kruhu, šećeru, biljnim uljima i prerađenim jelima, vi ne hranite svoj detoksikacijski sustav već ga preopterećujete radom.
Ljudi sa najvećim stupnjem toksičnosti tijela su žrtve raka i oni zahtijevaju puno čišćenja – detoksifikacije. Upravo iz tog razloga su većina prehrambenih protokola za rak veganski, npr. Gersonov ili Breussov. No treba imati na umu da su veganske dijete prikladne samo za period čišćenja i ne smiju se izabrati kao trajni životni stil. Kad je tijelo završilo proces čišćenja, treba početi sa hranjenjem i tada se u prehranu treba uvesti životinjska hrana. Ako se ovo ne učini, počinje izgladnjivanje tijela i razvoj zdravstvenih problema.
Što mislite o režimu prehrane s pet malih obroka dnevno?
- Prehrana koja se temelji na ugljikohidratima – žitaricama, kruhu, tijestu i krumpiru, dovodi do naglog povećanja šećera u krvi, što izaziva izlučivanje inzulina koji snižava šećer u krvi. Kad šećer padne nestaje dostupne energije. Tijelo bi tada posegnulo za zalihom ‘spremljene’ energije u obliku masnih naslaga, ali prisustvo inzulina u krvotoku to onemogućava, pa zato osjećamo glad i moramo jesti.
Ovo se ponavlja 5-6 puta dnevno jer stalno jedemo obroke u kojima prevladavaju ugljikohidrati, šećer. Kada promijenimo način prehrane tako da smanjimo unos ugljikohidata i povećamo unos zdravih prirodnih masti, dolazi do stabilizacije šećera u krvi a time i inzulina, pa se masne naslage oslobađaju i troše za energiju.
Više nema pada šećera u krvi i česte gladi, pa mnogi doživljavaju da im je i dva obroka u danu dovoljno, a više od tri puta na dan zaista nema potrebe jesti. Dolazi do spontane regulacije apetita, jede se količinski manje a sitije, pa nam ostaje više vremena u životu za bavljenje drugim poslovima a ne razmišljanjem što ćemo jesti svaka dva sata.
Oštri ste protivnik žitarica, ali bez ‘kruha svagdašnjeg’ malo tko može. Kakav kruh kupiti?
- Raženi, ječmeni, svaki bi bio bolji od pšeničnog, ali ja takav još nisam našla u našim prodavaonicama.’Crni’ kruh je obično obojani pšenični... No nije teško kući ispeći kruh, ja godinama pečem kruh od kiselog tijesta za obitelj, a za sebe pečem kruh bez brašna – od mljevenih orašastih plodova i sjemenki.
Po Vama idealni je doručak kriška slanine s domaćim jajima. Ali, zar svaki dan?!
- Par jaja i malo špeka najbolji su doručak. Doručak bogat prirodnim masnoćama držat će vas sitim do kasnog ručka. Jaja se mogu pripremiti na mnogo načina: tvrdo ili meko kuhana, pečena, omlet, kajgana, fritaja, šato…Naravno za doručak se može jesti i druga hrana, domaći kruhovi i peciva, kefir, kiselo vrhnje, domaći sirevi.
Podijelite s nama što ćete, Vi i obitelj, danas jesti za doručak, ručak i večeru. Da znamo prekopirati te porcije zdravlja u tanjuru...
- Doručak - jedno jaje sa maslacem i šalica domaćeg kefira. Ručak juha i pileći batak zapečen s kiselim kupusom. Večera mali komad pite od špinata bez brašna.
LENKA GOSPODNETIĆ
Zapečena cvjetača
2 jaja
1 velika cvjetača
2 dl slatkog vrhnja
limunova korica
100 g naribanog ementalera
ribani muškatni oraščić
sol, papar
crni kim, oljušteni sezam
Jaja izmiksajte sa solju, paprom, muškatnim oraščićem i slatkim vrhnjem. Cvjetaču operite, narežite na cvjetove i kuhajte u posoljenoj vodi dok ne omekša. Ocijedite je i prebacite u vatrostalnu plitku zdjelu prethodno namazanu maslacem, pa preko prelijte pripremljenu smjesu od jaja i vrhnja.
Preko svega pospite sir, a na vrh dodajte crni kim i sezam. Pecite u pećnici na 200°C oko 40 minuta, odnosno dok sir ne dobije lijepu boju i sva tekućina ispari.
|
Piletina s kiselim kupusom
Cijelo, ili komade pileta poslažite na
namašćeni pleh, začinite solju, paprom, crvenom paprikom, timjanom i
stavite peći.
Kiseli kupus prodinstajte na masnoći (npr. na mješavini
maslinovog ulja i maslaca), dodajte sol, papar, crvenu papriku,
koncentrat rajčice i komadiće špeka.
Dodajte malo vode i pustite da
”krčka”.
Kad je piletina na pola pečena, izvadite je iz pećnice,
pomaknite je sa strane, dodajte dinstani kupus na pleh, preko njega
posložite piletinu i ispecite do kraja. |
Lepinje bez brašna
2 jaja
160 g mljevenih indijskih oraščića
2 dl punomasnog kiselog vrhnja
1,5 žlica psyllium praška ili 3-4 žlice zobenih posija
sol
soda bikarbona (ili prašak za pecivo bez fosfata)
100 g ribanog tvrdog sira
Istucite jaja, pa dodajte mljevene oraščiće, vrhnje, psyllium ili zobene posije, malo soli, žličicu sode bikarbone ili praška za pecivo i na kraju izribani sir. Ostavite tijesto da miruje par minuta.
Na plehu obloženom papirom za pečenje rasporedite smjesu u 5 hrpica, pa oblikujte okrugle lepinje. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 200°C. Kad se lepinje dignu, smanjite temperaturu na 180 °C i pecite ukupno oko 30 minuta ili dok ne porumene (ovisno o pećnici).
Želite li od ovog tijesta napraviti pizzu, razvucite ga tanko u jednom komadu na okrugli pleh, pa ga zapecite 5 minuta. Izvadite iz pećnice, nadjenite sastojcima za pizzu - šalša, sir, šunka ili špek, šampinjoni i origano, pa pecite 15-20 minuta, po potrebi i duže.
|
Pita sa špinatom bez brašna
1 veći luk
1 žlica masti
200 g fino narezanog špeka
500-750 g špinata
3 jaja
2 dl kiselog vrhnja
200 g naribanog sira
sol, papar
muškatni oraščić
maslac
parmezan za posipanje
Kratko
blanširajte špinat, procijedite ga pa narežite na trakice. Prodinstajte
luk s pancetom na masti, dodajte špinat i miješajte na laganoj vatri
dok ne ispari tekućina iz špinata. Sklonite sa štednjaka i pustite da se
malo ohladi.
U posebnoj posudi umutite jaja, dodajte vrhnje, sir i
začine, pa sve pomiješajte sa špinatom. Izlijte u namašćeni kalup za
tortu, po vrhu pospite parmezanom, stavite nekoliko tankih komadića
masla i stavite da se peče na 200°C, oko pola sata ili dok se sve lijepo
ne stisne. Recept: Duška iz Splita
Fotografije su namijenjene za Prvu hrvatsku LCHF kuharicu koja izlazi u lipnju. Copyright 2013.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/veliki-povratak-svinjske-masti-u-kuhinju-198067
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=7d086c0d9bcd29ba096a26b7de1570f140867bba
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Veliki+povratak+svinjske+masti+u+kuhinju&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Fveliki-povratak-svinjske-masti-u-kuhinju-198067
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Fveliki-povratak-svinjske-masti-u-kuhinju-198067
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Anita Šupe / Mario TODORIĆ / CROPIX
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => anita šupe priprema prvu lchf kuharicu u hrvatskoj
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
19. svibanj 2024 23:16
