stdClass Object
(
[id] => 22063
[title] => Zaboravljena strijeljana splitska dica
[alias] => zaboravljena-strijeljana-splitska-dica
[catid] => 296
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
| Teško je shvatiti u čemu se sastoji fantomska krivnja splitskih mladića koji su stradali u prvom okršaju s fašistima. Da nije bilo njih, Četvrta gardijska brigada 1991. ne bi imala što braniti |
| piše damir pilić |
Desetljećima su ta 24 momka imala svoju ulicu, koja je vijugala između “Kineskog zida” i “Poljudske ljepotice”, spajajući donedavnu zgradu “Slobodne Dalmacije” i Marjanski tunel. Generacijama su učenici splitskih škola hodočastili mjestu njihova stradanja u Ruduši kod Sinja, učeći što znači velika domoljubna gesta. Posljednjih 17-18 godina oni su, međutim, izbrisani iz javnog pamćenja: ulica im je oteta, a spomenici porušeni, i da danas zaustaviš na ulici nekog splitskog klinca i pitaš ga za Prvi splitski partizanski odred, mladac bi se zabuljio u tebe kao da ga pitaš koji je osmi padež.
Koliko su nakaradno posložene stvari u našem gradu i društvu, najbolje svjedoči bizarna ovotjedna scena pri potpisivanju sponzorskog ugovora između Splitske banke i Hajduka. Nakon što je u svečanom salonu poljudskog stadiona Pierre Boursot, predsjednik Uprave Societe Generale Group (francuski vlasnik Splitske banke), stavio potpis na petogodišnji ugovor koji će Hajduku donijeti dva milijuna eura, domaćini su ga proveli trofejnom dvoranom: uvaženi gost klimao je glavom na brojne Hajdukove trofeje i pehare, da bi se, prema reporterskim izvješćima, potpuno oduševio pročitavši kako je francuski general Charles de Gaulle – vođa francuskog Pokreta otpora i kasniji predsjednik Pete Republike – proglasio antifašistički Hajduk počasnom momčadi Slobodne Francuske.
 |
| Odavde su krenuli u rat: spomen-ploča u splitskoj četvrti Plokite |
“Čestitam, oduševljen sam, ovo je prava stvar!” rekao je uzbuđeni francuski bankar, shvativši da je novac uložio u momčad koja se 1944. u kompletnom sastavu pridružila partizanima i antifašističkoj borbi. Ne znamo je li se uvaženi gost makar u sebi zapitao kako su mu to domaćini prešutjeli taj slavni i časni detalj svoje povijesti, ali bolje je za sve nas da se nije zapitao: tko bi čovjeku mogao objasniti da mi taj povijesni detalj uopće ne doživljavamo slavnim i časnim, već da se, nesretnici, toga sramimo i gnušamo?!
Povijesni čemer
A što bi tek uvaženi gost iz Francuske rekao da znade kako u istom gradu postoji još jedan nogometni klub koji se također u kompletnom sastavu pridružio antifašističkoj borbi, samo što nije čekao do 1944., već se u partizane uputio već u kolovozu 1941. godine? Što bi predsjednik Uprave Societe Generale Group kazao da znade kako je ta slavna momčad RNK Split, za razliku od one slavne momčadi Hajduka, u antifašističkoj borbi kompletno izginula?
Bolje da Francuz ništa ne zna o tome, jer tko bi mu mogao objasniti da ti mladi sportaši-partizani, svi mahom strijeljani, već 17 godina nemaju svoju ulicu u svom gradu, te da u gradskim vlastima i danas postoji otpor da se javno prizna njihova čast i slava. Pustimo Francuza u božju mater i vratimo se u naš povijesni čemer, u kojem čovjek svaki put iznova mora dokazivati tko je bio na strani dobra, a tko na strani rasnih zakona.
Ponajviše to moramo učiniti zbog naših mlađih čitatelja, koji o Drugom svjetskom ratu uče iz retuširanih povijesnih udžbenika ili Thompsonovih pjesama: da ih na ulici netko zaustavi i pita tko su 1941.-1945. bili borci za hrvatsku slobodu, mnogi od njih bi doista odgovorili “ustaše”, uvjereni da izgovaraju povijesnu istinu, nesvjesni da sudjeluju u teškom povijesnom falsifikatu.
Njima smo dužni i kratku rekonstrukciju historijskog puta Prvog splitskog partizanskog odreda, prije i nakon što su 11. kolovoza 1941. s današnjeg platoa iznad benzinske stanice Sućidar, pedesetak metara od današnje sućidarske tržnice i zgrade T-HT-a, splitski mladići krenuli na put bez povratka.
Priča o prvim splitskim partizanima počinje točno na Dan svetoga Duje 7. svibnja 1941. godine, mjesec i pol prije Hitlerova napada na Sovjetski Savez. Tog dana pod Marjanom je formiran prvi oružani odred od 60 članova (koji će u kolovozu prerasti u Prvi splitski partizanski odred), koji su položili sljedeći borbeni zavjet: “U ime naroda zaklinjem se da ću se boriti protiv fašističkih okupatora i njegovih slugu, i za slobodu svog naroda dati sve svoje snage, a ako ustreba i život.”
Sedam odreda u četiri dana
Na ovome mjestu nakratko prekidamo kronologiju ratnog puta Splitskog odreda, da bismo zapitali: što je loše i protuhrvatski u ovoj zakletvi? Nisu li sa sličnim riječima i mislima i borci Četvrte gardijske brigade, pedeset godina kasnije, kretali iz Splita u obranu domovine? Nisu li putevi Prvog splitskog partizanskog odreda i putevi Četvrte gardijske brigade – isti putevi, samo što je 1941. fašizam dolazio iz Italije, a 1991. iz Beograda? Zar splitski mladići postrijeljani 1941. mogu biti krivi za tragičnu “konverziju simbola” iz 1991., kad je fašizam napao Hrvatsku pod istim simbolom pod kojim su ti mladići 1941. od fašizma branili i Split, i Dalmaciju, i istu tu Hrvatsku?
Elem, vratimo se na priču: 6. kolovoza 1941. (bila je srijeda) u Split iz Zagreba ilegalno stižu član Centralnog komiteta Komunističke partije Pavle Pap Šiljo i instruktor Centralnog komiteta Mirko Kovačević Lala: njihov je zadatak potaknuti oružani ustanak u Dalmaciji, kako protiv Hitlera, tako i protiv njegovih pomagača (Talijana, ustaša, četnika). U roku od svega tri-četiri dana ta brzina kasnije je označena kao jedan od uzroka masovnog stradanja boraca na području Splita i okolice formira se čak sedam partizanskih odreda: Splitski, Solinski, Kaštelansko-trogirski, Sinjski, Rogozničko-primoštenski, Šibenski i Vodičko-zatonski, s oko 500 boraca, koji su imali zadatak da se prebace preko Dinare i spoje s ustanicima u Lici i Bosni.
Splitski odred krenuo je u rat već u ponedjeljak navečer, 11. kolovoza, s već opisane lokacije tadašnjeg Splitskog polja (današnja četvrt Plokite-Sućidar), podijeljen u tri voda. Problemi su iskrsli odmah prvu noć, kad je Prvi vod zalutao i morao se vratiti u Split, jer su Talijani već blokirali teren kojim su trebali proći: time je odred sveden na dva voda, s ukupno 44 borca, među kojima je bio veliki broj nogometaša Radničkog nogometnog kluba Split.
 |
| Mladi Splićani i “splitovci” generacijama su, sve do 1990., hodočastili mjestu stradanja prvih splitskih partizana, u Rudušu kod Sinja |
Stradali zbog vode
Prve noći odred je prešao Mosor, a druge noći, u utorak, stigao u Krušvar kod Dicma, gdje se još noć prije – da nije bilo zastoja zbog Prvog voda SEnD trebao spojiti sa Solinskim odredom (koji je, čekajući Splićane, naletio na brojniju ustašku žandarmeriju te se morao povući i vratiti u Solin). Ostavši bez vodiča, koji ih je čekao dan ranije, Splićani su se u srijedu navečer sami uputili iz Krušvara i pred jutro stigli u blizinu sela Košute, s namjerom da tu provedu dan te se navečer prebace preko Cetine.
Ljetopisi kazuju da je četvrtak 14. kolovoza bio “vruć ljetni dan” i da su se borci Splitskog odreda “odmarali u kamenjaru”. Uglavnom gradska djeca, teško su podnosili ljetnu vrelinu Dalmatinske zagore, te su već rano ujutro poslali dvojicu boraca u Košute da nađu vode. Netko od seljaka ih je, međutim, vidio i dojavio ustašama u mjestu, koji su odmah napali logor u kamenjaru, a uskoro su im iz Sinja kamionima dovedena pojačanja u vidu Talijana i novih ustaša: počela je neravnopravna borba.
Splitski mladići, kojima je to bilo “vatreno krštenje”, odolijevali su čitavi dan. Čak je kako piše Drago Gizdić u članku “Dalmacija 1941. godine” – “oko šest sati uvečer izgledalo da će ipak uglavnom proći sve dobro”. Međutim, oko šest uvečer Talijani i ustaše dovukli su topove i bacače, te stali mitraljirati položaje odreda i stezati obruč, dok su Splićani polako ostajali bez municije. Konačno, otpor splitskih mladića skršen je oko 20.30, samo nekoliko minuta prije spasonosnoga mraka, te su uz tri mrtva (među kojima i Mirko Kovačević Lala) i pet teže ranjenih – njih dvadesetčetvorica zarobljena, dok ih je samo 13 uspjelo pobjeći iz obruča.
Zarobljene mlade Splićane ustaški je “Prieki pokretni sud” u Sinju 12 dana kasnije, 26. kolovoza, osudio na smrt strijeljanjem, a kazna je izvršena istog dana u obližnjemu mjestu Ruduši. Dok su ih vodili na stratište, vele ljetopisi, “sve građanstvo Sinja povuklo se u domove, a praznim ulicama odzvanjale su revolucionarne pjesme osuđenih”. I sada dolazimo do ključnog pitanja: u čemu je “grijeh” stradalih boraca Prvog splitskog partizanskog odreda?
U rat u kopačkama
Recimo, kakvo je zlo, i kome, napravio 19-godišnji Nebojša Borozan, Splićanin iz Velog Varoša, po nacionalnosti Hrvat, koji je toliko dobro igrao nogomet da je već kao maloljetnik uspio upasti u prvu momčad RNK Split, i koji se pri formiranju odreda zatekao u klupskom dresu i kopačkama? Nadareni mladi nogometaš – za kojeg možemo naslutiti da je rat doživljavao kao “nastavak nogometa drugim sredstvima” – skupa s klupskim suigračima uzeo je pušku i 11. kolovoza 1941. krenuo da istjera okupatore iz zemlje, da bi samo tri dana kasnije bio zarobljen i, nakon teškog mučenja, strijeljan 26. kolovoza: kome je taj momak zla napravio, osim ako se zlom ne smatra želja da se Split i Dalmacija oslobode od stranog okupatora i “domaćih izdajnika” koji su s tim okupatorom šurovali, prodavši mu “za Judine škude” i Split i Dalmaciju?
Ili, kakvo je zlo, i kome, napravio 18-godišnji Makaranin Ante Torkar, po nacionalnosti Hrvat, koji je već sa 16 godina, u ljeto 1938., odmah nakon Hitlerove okupacije Čehoslovačke, na makarskoj rivi rastrgao i izgazio nacističke zastave s kukastim križevima, uz divljenje lokalnog puka? Ovaj najmlađi pripadnik Prvog splitskog partizanskog odreda imao je pred “Ustaškim priekim sudom” i priliku da preživi strijeljanje, jer mu je, kao najmlađemu, bilo ponuđeno da će biti pušten ako prizna da je zaveden i da uopće ne zna pucati. “Neka mi daju pušku pa će vidjeti!” prkosno je, prema iskazima svjedoka, odgovorio makarski mladac, zapečativši svoju sudbinu. Kome je taj momak zla napravio, osim ako se zlom ne smatra gaženje nacističke zastave i želja za slobodom?
Ako se i mogu razumjeti prigovori na razdoblje komunističke vladavine od strane onih čije su obitelji stradale u poraću, od Bleiburga i križnog puta nadalje, teško je shvatiti u čemu se sastoji fantomska krivnja splitskih mladića koji su stradali u prvom okršaju s fašistima. Da nije bilo njih, Četvrta gardijska brigada ne bi 1991. imala što braniti.
A žrtve tuđmanizma?
Od vlasti koja je vandalski rušila partizanske spomenike te ukidala sve antifašističke simbole i nazive, želeći izbrisati povijesnu memoriju naroda, ne može se očekivati prihvaćanje prijedloga da se jednoj ulici u ovom gradu vrati naziv Prvog splitskog partizanskog odreda. Ona očito nema razumijevanja za mitsku veličinu sanjara koji su ginuli zbog svoje utopije o pravdi i slobodi, a mahom komunisti!
U skladu je to sa službenim opredjeljenjem za nekakav povijesno apstraktni, destilirani, čisti antifašizam bez komunista i partizana, što mu dođe kao uzgajanje bajama i oraha bez ljuske. I, dakako, uputno je da taj ”antifašizam” po mogućnosti nije ratovao protiv najdražih okupatorskih slugu, naših rasnih domoljuba. U tako re-kreiranoj prošlosti bilo bi nam mnogo rodoljubivije.
Što se u Splitu misli o Drugom svjetskom ratu, vidi se i po davno ukinutim nazivima: Partizanska ulica, te one Žrtava fašizma, Prvoboraca, Trogirskih, Sinjskih, Šibenskih i Mravinačkih žrtava... da bi se imenovalo spomen-ulice žrtava na suprotnoj strani, pa se uz već postojeće ulice Komunističkih žrtava i Bleiburških žrtava sada predviđa i Trg žrtava komunizma. Umjesto gomilanja pleonazama, najaktualniji bi nam bio Trg žrtava tuđmanizma!
Čini se da zanosna partizanska borba, kojoj se divio čitav svijet, našoj splitskoj i županijskoj vlasti HDZ-a predstavlja tlaku, pa je u povodu nedavnog blagdana Dana antifašističke borbe istodobno priredila u Gradskom muzeju svečani prijam za borce NOR-a, a na drugoj strani neoustašama platila autobuse i dnevnice za harangiranje pored Jazovke, u kojoj su završili uredno suđeni ratni zločinci.
Desni radikali uporno nastavljaju Drugi svjetski rat, uz izdašnu pomoć Crkve, želeći ga okončati pobjedom. Ludilo traje. Dok nas vlast želi uvjeriti da je politika najstariji zanat na svijetu.
Ante JELASKA
|
Splitovi prvoborci
Gotovo pola stoljeća, točno 47 godina, od 1944. do 1991. godine, Hajduk je svuda i uvijek ponosno isticao da je on jedini i pravi partizanski klub, obnovljen na Visu, na Svetoga Duju 1944. godine. Da bi nakon uspostavljanja samostalne Hrvatske o tome – zašutjeli!
Čak je nekim čelnicima “bijelih”, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, smetalo kad bi im netko spomenuo da su njihovi igrači 1944. godine nosili partizanske uniforme i igrali po svijetu kao klub Titovih partizana, pa su tu povijesnu činjenicu doživljavali kao veliku provokaciju!?
Mnogi povjesničari su tih gotovo pola stoljeća znali, a neki i pisali kako je Hajduk na određeni način ukrao “partizansku slavu” Radničkom nogometnom klubu Split. Prije skoro pola stoljeća, u srpnju 1959. godine, u listu Radničkog sportskog društva Split broj 3, Miro Ćurin je objavio da je u Narodnooslobodilačkoj borbi poginulo 59 splitovaca partizana, među kojima je posebno istaknuto mjesto zauzimao narodni heroj Ante Jonić.
A u ljeto 1941. godine, 11. kolovoza, u partizane je otišla gotovo cijela prva momčad RNK Split, od kojih su u Ruduši, kao dio Prvog splitskog partizanskog odreda, strijeljana šestorica splitovaca – Ante Zelić, Dušan Frua, Vjeko Ozretić, Davor Urlić, Đordano Borovčić Kurir i Nebojša Borozan.
Inače, odmah nakon dolaska u Split, talijanske okupatorske trupe zaposjele su igralište RNK Split, sve prostorije na njemu, te klupsku društvenu dvoranu u Zoranićevoj ulici. Talijani su željeli da RNK Split nastavi svoje djelovanje pod njihovim pokroviteljstvom, vodstvo kluba pozvali su u kvesturu radi instrukcija kako nastaviti daljnju aktivnost kluba.
Međutim, umjesto na razgovore s Talijanima, vodstvo RNK Split održalo je tajni sastanak u splitskom restoranu Maksimir, nakon kojega je odlučeno da se odbije svaka suradnja s okupatorima, da se RNK Split raspusti i da se splitovci okupatorima suprotstave organiziranom oružanom borbom do – konačne slobode!
Milorad BIBIĆ
|
Dr. Kokić: Odrastao sam u njihovoj ulici
Odrastao sam upravo u Ulici Splitskog odreda, u onoj žutoj zgradi između “Kineskog zida” i stadiona, te sam od malih nogu znao mnoge detalje o tim ljudima kazuje dr. Slaven Kokić, član Komisije za imenovanje ulica i trgova.
Zapanjujuće je i mislim da takav primjer ne postoji u čitavoj svjetskoj povijesti da cijeli jedan nogometni klub ode u borbu protiv fašista i onih koji su ovu zemlju prodali fašistima. I to ne jedan, nego čak dva kluba u istom gradu: Hajduk 1944., a RNK Split već u kolovozu 1941. godine.
Moj pokojni otac, ing. Ratomir Kokić, posadio je drvored od spomen-ploče na Gripama, odakle je ta mladost krenula u rat, do mjesta na kojem su strijeljani u Ruduši, čime sam još više bio zbližen s tom tragičnom pričom.
Zato me doista pogodilo, najprije, brisanje ulice s njihovim imenom, zatim uništavanje spomen-ploče na Gripama, kao i uništenje spomenika u Košutama. Čudi me da su u ovom gradu ta 24 čovjeka potpuno zaboravljena, umjesto da budu ponos grada. Kako je moguće da o tim ljudima nema spomena?
|
Jerkov: Ne smijem prejudicirati
Željka Jerkova, predsjednika Komisije za imenovanje ulica i trgova, pitali smo hoće li na idućoj sjednici Komisije za imenovanje ulica i trgova biti riječi o povratku Ulice Splitskog odreda? Ne.
Na idućoj sjednici vratit ćemo ime Trga žrtava fašizma, oko čega već postoji dogovor, dok oko Ulice Splitskog odreda tek trebamo razgovarati. Koji je Vaš osobni stav o povratku te ulice? Imam svoj stav o tome, ali kao predsjednik Komisije ne smijem prejudicirati konačnu odluku.
|
Gromovi nad Košutama
Na mjestu prve i posljednje borbe Splitskog odreda, u kamenjaru blizu sela Košute kod Sinja, 1961. je postavljen spomenik u obliku trokrilnog obeliska u visini od 17 metara, rad kipara Vuke Bombardellija.
U kolovozu 1992. spomenik je srušen velikom količinom eksploziva, i tu počinje mistični, pomalo natprirodni dio priče: pojedini seljani Košuta tvrde da od tada “svaki grom iznad Sinja udre baš u Košute”.
Je li posrijedi slučajnost, bapska priča, Božja pravda ili neka vrsta prikrivenoga kajanja za skrnavljenje spomenika splitskoj mladosti, teško je znati.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Teško je shvatiti u čemu se sastoji fantomska krivnja splitskih mladića koji su stradali u prvom okršaju s fašistima. Da nije bilo njih, Četvrta gardijska brigada 1991. ne bi imala što braniti
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => APEL KOMISIJI ZA IMENOVANJE ULICA I TRGOVA ZA POVRATAK ULICE PRVOG SPLITSKOG PARTIZANSKOG ODREDA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2008-09-20 16:48:08
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2008-09-20 20:14:03
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2008-09-21 12:09:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 12126
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 296
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije o modi i ljepoti.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, stil, moda, ljepota
[secure] => 0
[page_title] => Stil
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2008/09/21/Nedjeljna/psp00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "350x250"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 4117033 Threads: 2 Questions: 123785323 Slow queries: 53904
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 3762032
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 57
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front04
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
)
[link] => /sd-plus/stil/zaboravljena-strijeljana-splitska-dica-22063
[printLink] => /sd-plus/stil/zaboravljena-strijeljana-splitska-dica-22063?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 26379
[name] => PRVI
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => prvi
[link] => /tag/prvi
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 26380
[name] => SPLITSKI
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => splitski
[link] => /tag/splitski
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 26381
[name] => PARTIZANI
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => partizani
[link] => /tag/partizani
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Teško je shvatiti u čemu se sastoji fantomska krivnja splitskih mladića koji su stradali u prvom okršaju s fašistima. Da nije bilo njih, Četvrta gardijska brigada 1991. ne bi imala što braniti
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => APEL KOMISIJI ZA IMENOVANJE ULICA I TRGOVA ZA POVRATAK ULICE PRVOG SPLITSKOG PARTIZANSKOG ODREDA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Zaboravljena strijeljana splitska dica
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-11-18-05-16-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2008/09/21/Nedjeljna/psp00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2008/09/21/Nedjeljna/psp00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
| Teško je shvatiti u čemu se sastoji fantomska krivnja splitskih mladića koji su stradali u prvom okršaju s fašistima. Da nije bilo njih, Četvrta gardijska brigada 1991. ne bi imala što braniti |
| piše damir pilić |
Desetljećima su ta 24 momka imala svoju ulicu, koja je vijugala između “Kineskog zida” i “Poljudske ljepotice”, spajajući donedavnu zgradu “Slobodne Dalmacije” i Marjanski tunel. Generacijama su učenici splitskih škola hodočastili mjestu njihova stradanja u Ruduši kod Sinja, učeći što znači velika domoljubna gesta. Posljednjih 17-18 godina oni su, međutim, izbrisani iz javnog pamćenja: ulica im je oteta, a spomenici porušeni, i da danas zaustaviš na ulici nekog splitskog klinca i pitaš ga za Prvi splitski partizanski odred, mladac bi se zabuljio u tebe kao da ga pitaš koji je osmi padež.
Koliko su nakaradno posložene stvari u našem gradu i društvu, najbolje svjedoči bizarna ovotjedna scena pri potpisivanju sponzorskog ugovora između Splitske banke i Hajduka. Nakon što je u svečanom salonu poljudskog stadiona Pierre Boursot, predsjednik Uprave Societe Generale Group (francuski vlasnik Splitske banke), stavio potpis na petogodišnji ugovor koji će Hajduku donijeti dva milijuna eura, domaćini su ga proveli trofejnom dvoranom: uvaženi gost klimao je glavom na brojne Hajdukove trofeje i pehare, da bi se, prema reporterskim izvješćima, potpuno oduševio pročitavši kako je francuski general Charles de Gaulle – vođa francuskog Pokreta otpora i kasniji predsjednik Pete Republike – proglasio antifašistički Hajduk počasnom momčadi Slobodne Francuske.
|
| Odavde su krenuli u rat: spomen-ploča u splitskoj četvrti Plokite |
“Čestitam, oduševljen sam, ovo je prava stvar!” rekao je uzbuđeni francuski bankar, shvativši da je novac uložio u momčad koja se 1944. u kompletnom sastavu pridružila partizanima i antifašističkoj borbi. Ne znamo je li se uvaženi gost makar u sebi zapitao kako su mu to domaćini prešutjeli taj slavni i časni detalj svoje povijesti, ali bolje je za sve nas da se nije zapitao: tko bi čovjeku mogao objasniti da mi taj povijesni detalj uopće ne doživljavamo slavnim i časnim, već da se, nesretnici, toga sramimo i gnušamo?!
Povijesni čemer
A što bi tek uvaženi gost iz Francuske rekao da znade kako u istom gradu postoji još jedan nogometni klub koji se također u kompletnom sastavu pridružio antifašističkoj borbi, samo što nije čekao do 1944., već se u partizane uputio već u kolovozu 1941. godine? Što bi predsjednik Uprave Societe Generale Group kazao da znade kako je ta slavna momčad RNK Split, za razliku od one slavne momčadi Hajduka, u antifašističkoj borbi kompletno izginula?
Bolje da Francuz ništa ne zna o tome, jer tko bi mu mogao objasniti da ti mladi sportaši-partizani, svi mahom strijeljani, već 17 godina nemaju svoju ulicu u svom gradu, te da u gradskim vlastima i danas postoji otpor da se javno prizna njihova čast i slava. Pustimo Francuza u božju mater i vratimo se u naš povijesni čemer, u kojem čovjek svaki put iznova mora dokazivati tko je bio na strani dobra, a tko na strani rasnih zakona.
Ponajviše to moramo učiniti zbog naših mlađih čitatelja, koji o Drugom svjetskom ratu uče iz retuširanih povijesnih udžbenika ili Thompsonovih pjesama: da ih na ulici netko zaustavi i pita tko su 1941.-1945. bili borci za hrvatsku slobodu, mnogi od njih bi doista odgovorili “ustaše”, uvjereni da izgovaraju povijesnu istinu, nesvjesni da sudjeluju u teškom povijesnom falsifikatu.
Njima smo dužni i kratku rekonstrukciju historijskog puta Prvog splitskog partizanskog odreda, prije i nakon što su 11. kolovoza 1941. s današnjeg platoa iznad benzinske stanice Sućidar, pedesetak metara od današnje sućidarske tržnice i zgrade T-HT-a, splitski mladići krenuli na put bez povratka.
Priča o prvim splitskim partizanima počinje točno na Dan svetoga Duje 7. svibnja 1941. godine, mjesec i pol prije Hitlerova napada na Sovjetski Savez. Tog dana pod Marjanom je formiran prvi oružani odred od 60 članova (koji će u kolovozu prerasti u Prvi splitski partizanski odred), koji su položili sljedeći borbeni zavjet: “U ime naroda zaklinjem se da ću se boriti protiv fašističkih okupatora i njegovih slugu, i za slobodu svog naroda dati sve svoje snage, a ako ustreba i život.”
Sedam odreda u četiri dana
Na ovome mjestu nakratko prekidamo kronologiju ratnog puta Splitskog odreda, da bismo zapitali: što je loše i protuhrvatski u ovoj zakletvi? Nisu li sa sličnim riječima i mislima i borci Četvrte gardijske brigade, pedeset godina kasnije, kretali iz Splita u obranu domovine? Nisu li putevi Prvog splitskog partizanskog odreda i putevi Četvrte gardijske brigade – isti putevi, samo što je 1941. fašizam dolazio iz Italije, a 1991. iz Beograda? Zar splitski mladići postrijeljani 1941. mogu biti krivi za tragičnu “konverziju simbola” iz 1991., kad je fašizam napao Hrvatsku pod istim simbolom pod kojim su ti mladići 1941. od fašizma branili i Split, i Dalmaciju, i istu tu Hrvatsku?
Elem, vratimo se na priču: 6. kolovoza 1941. (bila je srijeda) u Split iz Zagreba ilegalno stižu član Centralnog komiteta Komunističke partije Pavle Pap Šiljo i instruktor Centralnog komiteta Mirko Kovačević Lala: njihov je zadatak potaknuti oružani ustanak u Dalmaciji, kako protiv Hitlera, tako i protiv njegovih pomagača (Talijana, ustaša, četnika). U roku od svega tri-četiri dana ta brzina kasnije je označena kao jedan od uzroka masovnog stradanja boraca na području Splita i okolice formira se čak sedam partizanskih odreda: Splitski, Solinski, Kaštelansko-trogirski, Sinjski, Rogozničko-primoštenski, Šibenski i Vodičko-zatonski, s oko 500 boraca, koji su imali zadatak da se prebace preko Dinare i spoje s ustanicima u Lici i Bosni.
Splitski odred krenuo je u rat već u ponedjeljak navečer, 11. kolovoza, s već opisane lokacije tadašnjeg Splitskog polja (današnja četvrt Plokite-Sućidar), podijeljen u tri voda. Problemi su iskrsli odmah prvu noć, kad je Prvi vod zalutao i morao se vratiti u Split, jer su Talijani već blokirali teren kojim su trebali proći: time je odred sveden na dva voda, s ukupno 44 borca, među kojima je bio veliki broj nogometaša Radničkog nogometnog kluba Split.
|
| Mladi Splićani i “splitovci” generacijama su, sve do 1990., hodočastili mjestu stradanja prvih splitskih partizana, u Rudušu kod Sinja |
Stradali zbog vode
Prve noći odred je prešao Mosor, a druge noći, u utorak, stigao u Krušvar kod Dicma, gdje se još noć prije – da nije bilo zastoja zbog Prvog voda SEnD trebao spojiti sa Solinskim odredom (koji je, čekajući Splićane, naletio na brojniju ustašku žandarmeriju te se morao povući i vratiti u Solin). Ostavši bez vodiča, koji ih je čekao dan ranije, Splićani su se u srijedu navečer sami uputili iz Krušvara i pred jutro stigli u blizinu sela Košute, s namjerom da tu provedu dan te se navečer prebace preko Cetine.
Ljetopisi kazuju da je četvrtak 14. kolovoza bio “vruć ljetni dan” i da su se borci Splitskog odreda “odmarali u kamenjaru”. Uglavnom gradska djeca, teško su podnosili ljetnu vrelinu Dalmatinske zagore, te su već rano ujutro poslali dvojicu boraca u Košute da nađu vode. Netko od seljaka ih je, međutim, vidio i dojavio ustašama u mjestu, koji su odmah napali logor u kamenjaru, a uskoro su im iz Sinja kamionima dovedena pojačanja u vidu Talijana i novih ustaša: počela je neravnopravna borba.
Splitski mladići, kojima je to bilo “vatreno krštenje”, odolijevali su čitavi dan. Čak je kako piše Drago Gizdić u članku “Dalmacija 1941. godine” – “oko šest sati uvečer izgledalo da će ipak uglavnom proći sve dobro”. Međutim, oko šest uvečer Talijani i ustaše dovukli su topove i bacače, te stali mitraljirati položaje odreda i stezati obruč, dok su Splićani polako ostajali bez municije. Konačno, otpor splitskih mladića skršen je oko 20.30, samo nekoliko minuta prije spasonosnoga mraka, te su uz tri mrtva (među kojima i Mirko Kovačević Lala) i pet teže ranjenih – njih dvadesetčetvorica zarobljena, dok ih je samo 13 uspjelo pobjeći iz obruča.
Zarobljene mlade Splićane ustaški je “Prieki pokretni sud” u Sinju 12 dana kasnije, 26. kolovoza, osudio na smrt strijeljanjem, a kazna je izvršena istog dana u obližnjemu mjestu Ruduši. Dok su ih vodili na stratište, vele ljetopisi, “sve građanstvo Sinja povuklo se u domove, a praznim ulicama odzvanjale su revolucionarne pjesme osuđenih”. I sada dolazimo do ključnog pitanja: u čemu je “grijeh” stradalih boraca Prvog splitskog partizanskog odreda?
U rat u kopačkama
Recimo, kakvo je zlo, i kome, napravio 19-godišnji Nebojša Borozan, Splićanin iz Velog Varoša, po nacionalnosti Hrvat, koji je toliko dobro igrao nogomet da je već kao maloljetnik uspio upasti u prvu momčad RNK Split, i koji se pri formiranju odreda zatekao u klupskom dresu i kopačkama? Nadareni mladi nogometaš – za kojeg možemo naslutiti da je rat doživljavao kao “nastavak nogometa drugim sredstvima” – skupa s klupskim suigračima uzeo je pušku i 11. kolovoza 1941. krenuo da istjera okupatore iz zemlje, da bi samo tri dana kasnije bio zarobljen i, nakon teškog mučenja, strijeljan 26. kolovoza: kome je taj momak zla napravio, osim ako se zlom ne smatra želja da se Split i Dalmacija oslobode od stranog okupatora i “domaćih izdajnika” koji su s tim okupatorom šurovali, prodavši mu “za Judine škude” i Split i Dalmaciju?
Ili, kakvo je zlo, i kome, napravio 18-godišnji Makaranin Ante Torkar, po nacionalnosti Hrvat, koji je već sa 16 godina, u ljeto 1938., odmah nakon Hitlerove okupacije Čehoslovačke, na makarskoj rivi rastrgao i izgazio nacističke zastave s kukastim križevima, uz divljenje lokalnog puka? Ovaj najmlađi pripadnik Prvog splitskog partizanskog odreda imao je pred “Ustaškim priekim sudom” i priliku da preživi strijeljanje, jer mu je, kao najmlađemu, bilo ponuđeno da će biti pušten ako prizna da je zaveden i da uopće ne zna pucati. “Neka mi daju pušku pa će vidjeti!” prkosno je, prema iskazima svjedoka, odgovorio makarski mladac, zapečativši svoju sudbinu. Kome je taj momak zla napravio, osim ako se zlom ne smatra gaženje nacističke zastave i želja za slobodom?
Ako se i mogu razumjeti prigovori na razdoblje komunističke vladavine od strane onih čije su obitelji stradale u poraću, od Bleiburga i križnog puta nadalje, teško je shvatiti u čemu se sastoji fantomska krivnja splitskih mladića koji su stradali u prvom okršaju s fašistima. Da nije bilo njih, Četvrta gardijska brigada ne bi 1991. imala što braniti.
A žrtve tuđmanizma?
Od vlasti koja je vandalski rušila partizanske spomenike te ukidala sve antifašističke simbole i nazive, želeći izbrisati povijesnu memoriju naroda, ne može se očekivati prihvaćanje prijedloga da se jednoj ulici u ovom gradu vrati naziv Prvog splitskog partizanskog odreda. Ona očito nema razumijevanja za mitsku veličinu sanjara koji su ginuli zbog svoje utopije o pravdi i slobodi, a mahom komunisti!
U skladu je to sa službenim opredjeljenjem za nekakav povijesno apstraktni, destilirani, čisti antifašizam bez komunista i partizana, što mu dođe kao uzgajanje bajama i oraha bez ljuske. I, dakako, uputno je da taj ”antifašizam” po mogućnosti nije ratovao protiv najdražih okupatorskih slugu, naših rasnih domoljuba. U tako re-kreiranoj prošlosti bilo bi nam mnogo rodoljubivije.
Što se u Splitu misli o Drugom svjetskom ratu, vidi se i po davno ukinutim nazivima: Partizanska ulica, te one Žrtava fašizma, Prvoboraca, Trogirskih, Sinjskih, Šibenskih i Mravinačkih žrtava... da bi se imenovalo spomen-ulice žrtava na suprotnoj strani, pa se uz već postojeće ulice Komunističkih žrtava i Bleiburških žrtava sada predviđa i Trg žrtava komunizma. Umjesto gomilanja pleonazama, najaktualniji bi nam bio Trg žrtava tuđmanizma!
Čini se da zanosna partizanska borba, kojoj se divio čitav svijet, našoj splitskoj i županijskoj vlasti HDZ-a predstavlja tlaku, pa je u povodu nedavnog blagdana Dana antifašističke borbe istodobno priredila u Gradskom muzeju svečani prijam za borce NOR-a, a na drugoj strani neoustašama platila autobuse i dnevnice za harangiranje pored Jazovke, u kojoj su završili uredno suđeni ratni zločinci.
Desni radikali uporno nastavljaju Drugi svjetski rat, uz izdašnu pomoć Crkve, želeći ga okončati pobjedom. Ludilo traje. Dok nas vlast želi uvjeriti da je politika najstariji zanat na svijetu.
Ante JELASKA
|
Splitovi prvoborci
Gotovo pola stoljeća, točno 47 godina, od 1944. do 1991. godine, Hajduk je svuda i uvijek ponosno isticao da je on jedini i pravi partizanski klub, obnovljen na Visu, na Svetoga Duju 1944. godine. Da bi nakon uspostavljanja samostalne Hrvatske o tome – zašutjeli!
Čak je nekim čelnicima “bijelih”, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, smetalo kad bi im netko spomenuo da su njihovi igrači 1944. godine nosili partizanske uniforme i igrali po svijetu kao klub Titovih partizana, pa su tu povijesnu činjenicu doživljavali kao veliku provokaciju!?
Mnogi povjesničari su tih gotovo pola stoljeća znali, a neki i pisali kako je Hajduk na određeni način ukrao “partizansku slavu” Radničkom nogometnom klubu Split. Prije skoro pola stoljeća, u srpnju 1959. godine, u listu Radničkog sportskog društva Split broj 3, Miro Ćurin je objavio da je u Narodnooslobodilačkoj borbi poginulo 59 splitovaca partizana, među kojima je posebno istaknuto mjesto zauzimao narodni heroj Ante Jonić.
A u ljeto 1941. godine, 11. kolovoza, u partizane je otišla gotovo cijela prva momčad RNK Split, od kojih su u Ruduši, kao dio Prvog splitskog partizanskog odreda, strijeljana šestorica splitovaca – Ante Zelić, Dušan Frua, Vjeko Ozretić, Davor Urlić, Đordano Borovčić Kurir i Nebojša Borozan.
Inače, odmah nakon dolaska u Split, talijanske okupatorske trupe zaposjele su igralište RNK Split, sve prostorije na njemu, te klupsku društvenu dvoranu u Zoranićevoj ulici. Talijani su željeli da RNK Split nastavi svoje djelovanje pod njihovim pokroviteljstvom, vodstvo kluba pozvali su u kvesturu radi instrukcija kako nastaviti daljnju aktivnost kluba.
Međutim, umjesto na razgovore s Talijanima, vodstvo RNK Split održalo je tajni sastanak u splitskom restoranu Maksimir, nakon kojega je odlučeno da se odbije svaka suradnja s okupatorima, da se RNK Split raspusti i da se splitovci okupatorima suprotstave organiziranom oružanom borbom do – konačne slobode!
Milorad BIBIĆ
|
Dr. Kokić: Odrastao sam u njihovoj ulici
Odrastao sam upravo u Ulici Splitskog odreda, u onoj žutoj zgradi između “Kineskog zida” i stadiona, te sam od malih nogu znao mnoge detalje o tim ljudima kazuje dr. Slaven Kokić, član Komisije za imenovanje ulica i trgova.
Zapanjujuće je i mislim da takav primjer ne postoji u čitavoj svjetskoj povijesti da cijeli jedan nogometni klub ode u borbu protiv fašista i onih koji su ovu zemlju prodali fašistima. I to ne jedan, nego čak dva kluba u istom gradu: Hajduk 1944., a RNK Split već u kolovozu 1941. godine.
Moj pokojni otac, ing. Ratomir Kokić, posadio je drvored od spomen-ploče na Gripama, odakle je ta mladost krenula u rat, do mjesta na kojem su strijeljani u Ruduši, čime sam još više bio zbližen s tom tragičnom pričom.
Zato me doista pogodilo, najprije, brisanje ulice s njihovim imenom, zatim uništavanje spomen-ploče na Gripama, kao i uništenje spomenika u Košutama. Čudi me da su u ovom gradu ta 24 čovjeka potpuno zaboravljena, umjesto da budu ponos grada. Kako je moguće da o tim ljudima nema spomena?
|
Jerkov: Ne smijem prejudicirati
Željka Jerkova, predsjednika Komisije za imenovanje ulica i trgova, pitali smo hoće li na idućoj sjednici Komisije za imenovanje ulica i trgova biti riječi o povratku Ulice Splitskog odreda? Ne.
Na idućoj sjednici vratit ćemo ime Trga žrtava fašizma, oko čega već postoji dogovor, dok oko Ulice Splitskog odreda tek trebamo razgovarati. Koji je Vaš osobni stav o povratku te ulice? Imam svoj stav o tome, ali kao predsjednik Komisije ne smijem prejudicirati konačnu odluku.
|
Gromovi nad Košutama
Na mjestu prve i posljednje borbe Splitskog odreda, u kamenjaru blizu sela Košute kod Sinja, 1961. je postavljen spomenik u obliku trokrilnog obeliska u visini od 17 metara, rad kipara Vuke Bombardellija.
U kolovozu 1992. spomenik je srušen velikom količinom eksploziva, i tu počinje mistični, pomalo natprirodni dio priče: pojedini seljani Košuta tvrde da od tada “svaki grom iznad Sinja udre baš u Košute”.
Je li posrijedi slučajnost, bapska priča, Božja pravda ili neka vrsta prikrivenoga kajanja za skrnavljenje spomenika splitskoj mladosti, teško je znati.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/zaboravljena-strijeljana-splitska-dica-22063
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=b12ee87745d2eefbc35412dfb33d12448012f803
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Zaboravljena+strijeljana+splitska+dica&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Fzaboravljena-strijeljana-splitska-dica-22063
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Fzaboravljena-strijeljana-splitska-dica-22063
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Teško je shvatiti u čemu se sastoji fantomska krivnja splitskih mladića koji su stradali u prvom okršaju s fašistima. Da nije bilo njih, Četvrta gardijska brigada 1991. ne bi imala što braniti
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => APEL KOMISIJI ZA IMENOVANJE ULICA I TRGOVA ZA POVRATAK ULICE PRVOG SPLITSKOG PARTIZANSKOG ODREDA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
11. svibanj 2024 20:05
