stdClass Object
(
[id] => 237281
[title] => Jakša Miličić: Karepovac vrijedi puno više od Meja
[alias] => jaksa-milicic-karepovac-vrijedi-puno-vise-od-meja
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Dogorjelo je do nokata. Ne može se više tratiti vrijeme a da javnost ne zna kako i zašto. Tako o problemu Karepovca govori prof. dr. Jakša Miličić, hrvatski znanstvenik, političar i jedan od najboljih gradonačelnika Splita.
Kao savjetnik bivšega gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša, intenzivno se bavio problemom splitskog odlagališta smeća, a onda je promjenom gradske vlasti ostavljen po strani. No, to ne znači da miruje i da ne pokušava pokrenuti rješavanje najvećega splitskog problema, za koji tvrdi da je i ključ razvoja grada.
Što ste ostavili nakon tri i pol godine rada oko Karepovca?– Napravili smo sve zacrtano. Grad ima kompletnu potrebnu dokumentaciju. Sve se uskladilo s Fondom i ministarstvom, što nije bilo nimalo lako jer su te državne institucije bile maksimalno inertne. Unutar mog mandata Fond nije imao direktora godinu i pol dana. Pa je bio neki v.d. koji nije htio ništa raditi. Pa je nestao ministar.
Govorite o Mireli Holy? Kako ste s njom surađivali?– Mirela Holy je bila odlična. Meni je trebala neka dozvola i rekla mi je da ću je dobiti potpisanu za tri dana. Mislio sam da se šali. Dobio sam je za pet dana, ali je unutar toga bio vikend. Ministrica je bila perfektna, kratka i jezgrovita. Onda je došao novi ministar. Opet se troši vrijeme. Ima jedna njemačka poslovica koja kaže – vrijeme ne govori doviđenja.
Jeste li i vi utrošili previše vremena?– Radili smo po nalogu Vlade sa stranim ekspertima koji su radili u ime EU-a. Posao je napravljen maksimalno dobro i onda se promijenio zakon o javnoj nabavi. Trebalo je sve uskladiti s novim zakonom. I tu smo izgubili četiri-pet mjeseci za nekoliko zareza, velikih i malih slova. U ljeto 2012. godine sve je bilo spremno za raspisivanje javnog nadmetanja za izradu dokumentacije za Karepovac.
Od tada je sve zaustavljeno. Što se promijenilo osim vlasti?
– Gradsko vijeće Splita je u prosincu 2009. godine donijelo odluku da se doprinos za Karepovac produži još deset godina. Na moj prijedlog i inzistiranje. GV je bio u punom borbenom sastavu, uključujući i Ivu Baldasara, i jednoglasno je glasao da se to napravi. Dva mjeseca poslije iznio sam prijedlog da se odustane od odluke da se Karepovac sanira otplinjavanjem uz ideju da ga se eliminira i od njega napravi građevinska ledina. Gradsko vijeće se o tome izjasnilo jednoglasno. Dakle i Baldasar je bio za. Naglašavam Baldasara jer je tada bio vijećnik, a danas je gradonačelnik. I danas razmišlja drukčije. Nije mi jasno zašto.
Je li problem u uvjetovanom rješenju?– U projektnom zadatku u točki 1. stoji da će se najprije ispitati nekoliko idejnih rješenja. Dakle, ne samo ovo što sam ja predlagao. Imao sam jake argumente, ali ja ne donosim odluke. Osim toga, sve se događa po pravilima Unije. Dakle, potrebno je ispitati nekoliko mogućih tehnoloških solucija, za svaku od njih napraviti studiju utjecaja na okoliš i tek onda se za usvojenu soluciju radi idejni projekt. Gdje je problem, zašto se to danas ne može primijeniti? Rješenje nije unaprijed uvjetovano, a dokumentacija se kiseli gotovo dvije godine u nekom ormaru u gradu. Nitko je nije ni otvorio, niti je od mene netko primio dužnost.
Tko se time danas bavi?– Nisu to neke svemirske zadaće, ali time se treba baviti. A ja se time bavim 40 godina.
Ali vlast se mijenja i vrtimo se ukrug. Jeste li i vi mijenjali stav?– Naravno. Lutao sam s Karepovcem, mijenjao mišljenje jer sam dolazio do novih spoznaja, ali uvijek sam tražio najbolje rješenje. Moja gradska administracija je s poduzećem “Smelt” iz Ljubljane sklopila ugovor o izradi programa za sanaciju i eksploataciju Karepovca još 1974. godine. Grad Split je dobio idejni projekt. Prije 40 godina. Koja ekologija je tada bila – metla je bila vrhovni domet. To je bilo prije Barcelone, Stockholma, Kyota... Split je bio prvi grad na svijetu koji je imao takvo što. Fond su punili svi koji su imali motorno vozilo.
Gdje je utrošen taj novac?– Ante Skataretiko ga je potrošio za ukop pruge. Mene veseli da je tako bilo, i ja bih na njegovu mjestu napravio isto. Nauživala mu se duša raja za ono što je napravio.
Dobro, a što je bilo s projektom iz 2005. godine?– IGH Split je napravio izvrstan projekt. Predviđao je prekrivanje i otplinjavanje: svakih pedeset metara bunar do nosivog tla i plastična folija koja sve prekrije, a na vrhu dolazi trava. To izgleda lijepo, ali po zakonu sve to mora biti ograđeno ogradom visokom dva metra. Zaključak je jednostavan, ako se po toj travi smije hodati, čemu tolika ograda. To bi bio zadnji konclogor u Europi. Tako se radi, ali samo kad je odlagalište otpada u zabiti, a ovo je usred grada. To nikako ne ide na tom mjestu.
Je li zbog toga taj ugovor trebalo rušiti?– Da biste sklopili novi ugovor, trebalo je likvidirati stari po kojem je stigao neki novac. Bitno je i to da se Karepovac može zatvoriti tek kad se otvori centar za zbrinjavanje otpada u Lećevici. A prošli župan Ante Sanader je sistematski sabotirao izradu tog centra. Žao mi je što to moram reći, Sanader mi je bio simpatičan čovjek, ali on nikad nije htio ništa ozbiljno napraviti u vezi s centrom. Zašto, ne znam.
Što stoji u novom ugovoru?– Novi ugovor se odnosi samo na izradu dokumentacije koja vrijedi 11 milijuna kuna. Od toga Fond daje 40, a Grad 60 posto. Očekuje se da će EU platiti 60 do 80 posto za sanaciju, a ostatak namiruju Grad i Fond. Tu smo stali kad je došlo do promjene vlasti. Moja ideja je bila da bih to trebao raditi još jednu godinu dana, s tim da mi se priključi jedan ili dva suradnika koji bi nastavili posao.
Jeste li s gradonačelnikom govorili o nastavku suradnje?– Jednom se na početku mandata u prolazu obrecnuo na mene s pitanjem: “Još ste ovdje?” Dosta bahato. Nakon dva tjedna bio sam u Banovini slučajno i poslao je tajnicu po mene. Ispričao se za ponašanje i najavio da će osnovati savjet za ekologiju. Nudio je da budem predsjednik, volonter. Prihvatio sam, no nikad me više nije zvao. Zvali su jedino da dokumentaciju predam g. Davidoviću.
Sastanak je bio dogovoren, čekao sam sat vremena, ali nije došao, a nije se ni javio. Nevjerojatno ponašanje, bez imalo respekta. Od tada nemam kontakta, ali vidim da sad odjednom gradonačelnik rješava problem, i to u dosluhu s ministrom koji nema pojma. Nešto više pojma ima direktor Fonda, ali on ne zna ništa o Splitu. Rekao sam mu da se Karepovac može promatrati na dva načina, kao ekološki problem i kao razvojni problem. Ekološki dopuštam da nešto znate, a razvojno ne znate ništa jer ne poznajete Split.
Vi uporno inzistirate na tome da je to razvojni problem?– O Karepovcu se mora raspravljati kao o razvojnom problemu grada Splita, a ekologija ne mora nužno biti i razvojna. Tko to ne razumije, ja mu ne mogu pomoći. A to bi gradonačelnik morao znati. On ne mora znati kako sanirati Karepovac, on samo mora znati da mora biti saniran. Kako, to je briga nekih drugih, stručnih ljudi. Gradonačelnik javno ne govori što smjera, ali od direktora Fonda sam čuo da razmišljaju opet o bunarima. Ne znaju što govore, ni što rade.
Zašto ste protiv otplinjavanja?– Još 2002. godine Grad je naručio i platio geomehanička ispitivanja polovice Karepovca i postoji dokumentacija o tome. Napravljene su 22 sonde s jezgrovanjem. Iz tih uzoraka se može izvući zaključak da na Karepovcu nema pravila. Karepovac je kaos, najobičnije divlje odlagalište koje ima dozvolu. Ima mjesta gdje je po nekoliko metara nasip zemlje pa onda nekoliko metara smeća, što je apsolutno nepravilno i bez ikakvog reda. Najveća dubina je 40 metara, a to je zgrada do 14 katova.
Nas Bog spašava. Iz deponija idu dnevno na tone metana i ugljičnog dioksida, kao produkt tihog isplinjavanja. Smanjuje se volumen, ali neravnomjerno. Da je otpad taložen po nekakvom redu, i slijeganje bi bilo ravnomjerno, a sad je tko zna kakvo. Kad bi sad na vrh došla folija, padala bi neravnomjerno i morala bi puknuti. Oni koji govore da je za pedeset godina to sve mrtvo, lažu. Spomenuto ispitivanje pokazalo je da nakon 40 godina Karepovac i dalje eruptira. Radi jer nema puno vlage. Dakle, to što se misli napraviti je blef, običan blef.
Što dobivamo ako se Karepovac gleda kao razvojni problem?– Split je drugi grad u državi i gravitira mu 600.000 ljudi od Šibenika do Metkovića. I ima razvojni problem. Trebalo bi se time konačno pozabaviti. Na cijeloj obali Jadrana, Jonskog i Egejskog mora, uz Trst i Atenu, najveći i najvažniji grad je Split. Ako bude znao, Split će biti centar puno šireg prostora od Dalmacije. Predodređen za to.
A unutar Splita centar je na spoju dviju najvažnijih prometnica koje se sastaju na Karepovcu. Ne mogu se najvažnije ceste sastajati na smetlištu. Karepovac je najvrjednije gradsko zemljište, vrjedniji nego Meje, zbog tih cesta, a tamo se planira smetlište. Tko je ovdje lud? Od Karepovca prema TTTS-u, Žrnovnici i Stobreču treba osmišljavati Split 4. To je posao gradonačelnika, da razmišlja o Splitu za trideset ili pedeset godina.
Kakvi sadržaji bi mogli niknuti na tom prostoru?– Studentski grad, poslovni centar, sportski sadržaji, stanovi... Karepovac je danas tuga, ako ga zatvorite, ostat će mastodont. Kad se na kilometar opiše linija, dobije se otprilike milijun kvadrata terena. Ako se zbog sanacije poveća cijena za 150 eura, a to je premalo, dobije se više od milijardu kuna. Kad se problem Karepovca riješi, građevinski će vrijediti barem 500 milijuna eura.
Kako bi se deponij mogao trajno sanirati, a prostor staviti u funkciju?– Postoje perforirane sonde koje se utiskaju u zemlju koju želiš ozdraviti. Perforirane su po dužini i idu tri i pol metra u zemlju. Postoji uređaj koji tlači zrak obogaćen kisikom. Čak se i mikroorganizmima može pospješiti razgradnja, a tu je i uređaj za isisavanje. U roku četiri-pet dana segment je zdrav. Karakterizira ga kisik, metan nestaje. Nakon nekoliko dana može se kopati i nema neugodnih mirisa. Za četiri godine Karepovac bi bio ozdravljen. Kompaktira se kao donji postroj autoceste.
Što s novcem? Gradonačelnik kaže da ga nema jer je Kerum oponašao Skataretika?– Grad godišnje treba uprihoditi 12 ili barem desetak milijuna kuna za Karepovac. Na računu danas treba biti i više od toga. Počelo se plaćati prije 13 godina i uprihodilo se barem 120 milijuna kuna. Trećina je išla na otkup zemljišta, a 80-90 milijuna je moralo biti na računu i išlo je na zapadnu obalu. To je proračunski prihod, sredstva su služila Gradu kao beskamatni kredit. Kad bude trebalo, novac će se vratiti na račun. Do 2019. godine će se sredstva prikupljati, a Karepovac bi mogao biti gotov unutar toga.
Koliko bi vaš projekt koštao?– Cijena je 60 milijuna eura. Europa daje 60 do 80 posto od toga, Grad i Fond zajedno 24 milijuna. Na Grad bi otpalo jedno 16-17 milijuna eura, to je do 130 milijuna kuna. Grad to ima. Nije istina da nema i ne treba plakati. Da ne bude zabune, mislim da je dobro što je Kerum napravio zapadnu obalu. Fenomenalna je, a novac bi ionako otišao.
Sanacija otplinjavanjem je bitno jeftinija?– Ona bi koštala oko 20 milijuna eura. Novac, međutim, tu nije ključna stvar. U čemu je onda problem? Zašto se zaustavlja proces? Ovdje je riječ o razvoju grada i gradonačelnik nema pravo misliti kako misli. On mora gledati ne do kraja mandata, nego 30 do 50 godina unaprijed. Respektiram ga, zaista mu nije lako, ali što ga tjera da se istrčava i daje rješenja o nečemu o čemu nema pojma.
Niste digli ruke od svega. Jeste li spremni i dalje raditi ako vas pozovu?– Ako me pitaju, bit ću glasan jer sam dužan bit glasan. Mislim da je vrijeme da se angažira Sveučilište. Neka iziđe na javnu scenu i bude arbitar. Prof. dr. Roko Andričević, prorektor, školovan u Americi i kod nas na ekologiji, najveći je autoritet iz te domene u državi. Izuzetno je prisutan u vrhunskim europskim poslovima te naravi. Neka stvori ekipu, napravi analizu i predloži rješenja. Neka se čuju i splitski urbanisti, jer Karepovac je velika prepreka razvoju grada.
Bez Lećevice ništa nema smisla. Je li župan Ževrnja zainteresiraniji od prethodnika?– On kaže da energično rade, ali ja mislim da ne rade ništa. Lećevica je u prednosti dvije godine ispred bilo kojeg drugog rješenja. Još 2001. godine opredijelili smo se za županijski koncept. On je ispravan, ali još ništa nije napravljeno. U Lećevici je važna tehnologija. Sad sam bio u Njemačkoj na sajmu i nisam vidio nikoga od naših, a mogla su se vijdeti najnovija rješenja. Nova linija ponašanja, o čemu nitko kod nas ne zna ništa. Taj centar u Lećevici, ako se na pravi način osmisli, ne kao područje gdje će se tretirati komunalni otpad nego puno šire, može biti cijela industrijska zona temeljena na otpadu.
Što će se dogoditi s Karepovcem za pet godina ako se dotad ne otvori Lećevica?– Ne mora se ništa dogoditi. Smeće će se gomilati i stvorit ćemo novi Marjan. I dva ako treba. Sveučilište neka bude arbitar koji daje sud i sugestije. Pa neka bude kako bude. Ali moraju to raditi ljudi koji razumiju problem i koji neće biti vezani špekulativnim interesima. Ne vezujem ovo špekulativno uz gradonačelnika, nipošto. Ali oko njega špekulacija ima koliko hoćeš. I ti ljudi se kriju od javnosti.
Dražen Gudić
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Crna rupa
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2014-06-08 16:48:35
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2014-06-08 23:36:40
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2014-06-08 23:47:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 7889
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 253
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split
[secure] => 0
[page_title] => Split
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2014/06/08/PSD/kar00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "680x400"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 253
[name] => Split
[alias] => split
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 15
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 15399961 Threads: 3 Questions: 3191175254 Slow queries: 7169251
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 235804314
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 44
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /split
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 246
[name] => Dalmacija
[alias] => dalmacija
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /dalmacija
)
)
[link] => /split/jaksa-milicic-karepovac-vrijedi-puno-vise-od-meja-237281
[printLink] => /split/jaksa-milicic-karepovac-vrijedi-puno-vise-od-meja-237281?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 230944
[name] => karepovac
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => karepovac
[link] => /tag/karepovac
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 196991
[name] => jakšamiličić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => jaksamilicic
[link] => /tag/jaksamilicic
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Crna rupa
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Jakša Miličić: Karepovac vrijedi puno više od Meja
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-17-14-56-56-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/06/08/PSD/kar00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/06/08/PSD/kar00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Dogorjelo je do nokata. Ne može se više tratiti vrijeme a da javnost ne zna kako i zašto. Tako o problemu Karepovca govori prof. dr. Jakša Miličić, hrvatski znanstvenik, političar i jedan od najboljih gradonačelnika Splita.
Kao savjetnik bivšega gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša, intenzivno se bavio problemom splitskog odlagališta smeća, a onda je promjenom gradske vlasti ostavljen po strani. No, to ne znači da miruje i da ne pokušava pokrenuti rješavanje najvećega splitskog problema, za koji tvrdi da je i ključ razvoja grada.
Što ste ostavili nakon tri i pol godine rada oko Karepovca?– Napravili smo sve zacrtano. Grad ima kompletnu potrebnu dokumentaciju. Sve se uskladilo s Fondom i ministarstvom, što nije bilo nimalo lako jer su te državne institucije bile maksimalno inertne. Unutar mog mandata Fond nije imao direktora godinu i pol dana. Pa je bio neki v.d. koji nije htio ništa raditi. Pa je nestao ministar.
Govorite o Mireli Holy? Kako ste s njom surađivali?– Mirela Holy je bila odlična. Meni je trebala neka dozvola i rekla mi je da ću je dobiti potpisanu za tri dana. Mislio sam da se šali. Dobio sam je za pet dana, ali je unutar toga bio vikend. Ministrica je bila perfektna, kratka i jezgrovita. Onda je došao novi ministar. Opet se troši vrijeme. Ima jedna njemačka poslovica koja kaže – vrijeme ne govori doviđenja.
Jeste li i vi utrošili previše vremena?– Radili smo po nalogu Vlade sa stranim ekspertima koji su radili u ime EU-a. Posao je napravljen maksimalno dobro i onda se promijenio zakon o javnoj nabavi. Trebalo je sve uskladiti s novim zakonom. I tu smo izgubili četiri-pet mjeseci za nekoliko zareza, velikih i malih slova. U ljeto 2012. godine sve je bilo spremno za raspisivanje javnog nadmetanja za izradu dokumentacije za Karepovac.
Od tada je sve zaustavljeno. Što se promijenilo osim vlasti?
– Gradsko vijeće Splita je u prosincu 2009. godine donijelo odluku da se doprinos za Karepovac produži još deset godina. Na moj prijedlog i inzistiranje. GV je bio u punom borbenom sastavu, uključujući i Ivu Baldasara, i jednoglasno je glasao da se to napravi. Dva mjeseca poslije iznio sam prijedlog da se odustane od odluke da se Karepovac sanira otplinjavanjem uz ideju da ga se eliminira i od njega napravi građevinska ledina. Gradsko vijeće se o tome izjasnilo jednoglasno. Dakle i Baldasar je bio za. Naglašavam Baldasara jer je tada bio vijećnik, a danas je gradonačelnik. I danas razmišlja drukčije. Nije mi jasno zašto.
Je li problem u uvjetovanom rješenju?– U projektnom zadatku u točki 1. stoji da će se najprije ispitati nekoliko idejnih rješenja. Dakle, ne samo ovo što sam ja predlagao. Imao sam jake argumente, ali ja ne donosim odluke. Osim toga, sve se događa po pravilima Unije. Dakle, potrebno je ispitati nekoliko mogućih tehnoloških solucija, za svaku od njih napraviti studiju utjecaja na okoliš i tek onda se za usvojenu soluciju radi idejni projekt. Gdje je problem, zašto se to danas ne može primijeniti? Rješenje nije unaprijed uvjetovano, a dokumentacija se kiseli gotovo dvije godine u nekom ormaru u gradu. Nitko je nije ni otvorio, niti je od mene netko primio dužnost.
Tko se time danas bavi?– Nisu to neke svemirske zadaće, ali time se treba baviti. A ja se time bavim 40 godina.
Ali vlast se mijenja i vrtimo se ukrug. Jeste li i vi mijenjali stav?– Naravno. Lutao sam s Karepovcem, mijenjao mišljenje jer sam dolazio do novih spoznaja, ali uvijek sam tražio najbolje rješenje. Moja gradska administracija je s poduzećem “Smelt” iz Ljubljane sklopila ugovor o izradi programa za sanaciju i eksploataciju Karepovca još 1974. godine. Grad Split je dobio idejni projekt. Prije 40 godina. Koja ekologija je tada bila – metla je bila vrhovni domet. To je bilo prije Barcelone, Stockholma, Kyota... Split je bio prvi grad na svijetu koji je imao takvo što. Fond su punili svi koji su imali motorno vozilo.
Gdje je utrošen taj novac?– Ante Skataretiko ga je potrošio za ukop pruge. Mene veseli da je tako bilo, i ja bih na njegovu mjestu napravio isto. Nauživala mu se duša raja za ono što je napravio.
Dobro, a što je bilo s projektom iz 2005. godine?– IGH Split je napravio izvrstan projekt. Predviđao je prekrivanje i otplinjavanje: svakih pedeset metara bunar do nosivog tla i plastična folija koja sve prekrije, a na vrhu dolazi trava. To izgleda lijepo, ali po zakonu sve to mora biti ograđeno ogradom visokom dva metra. Zaključak je jednostavan, ako se po toj travi smije hodati, čemu tolika ograda. To bi bio zadnji konclogor u Europi. Tako se radi, ali samo kad je odlagalište otpada u zabiti, a ovo je usred grada. To nikako ne ide na tom mjestu.
Je li zbog toga taj ugovor trebalo rušiti?– Da biste sklopili novi ugovor, trebalo je likvidirati stari po kojem je stigao neki novac. Bitno je i to da se Karepovac može zatvoriti tek kad se otvori centar za zbrinjavanje otpada u Lećevici. A prošli župan Ante Sanader je sistematski sabotirao izradu tog centra. Žao mi je što to moram reći, Sanader mi je bio simpatičan čovjek, ali on nikad nije htio ništa ozbiljno napraviti u vezi s centrom. Zašto, ne znam.
Što stoji u novom ugovoru?– Novi ugovor se odnosi samo na izradu dokumentacije koja vrijedi 11 milijuna kuna. Od toga Fond daje 40, a Grad 60 posto. Očekuje se da će EU platiti 60 do 80 posto za sanaciju, a ostatak namiruju Grad i Fond. Tu smo stali kad je došlo do promjene vlasti. Moja ideja je bila da bih to trebao raditi još jednu godinu dana, s tim da mi se priključi jedan ili dva suradnika koji bi nastavili posao.
Jeste li s gradonačelnikom govorili o nastavku suradnje?– Jednom se na početku mandata u prolazu obrecnuo na mene s pitanjem: “Još ste ovdje?” Dosta bahato. Nakon dva tjedna bio sam u Banovini slučajno i poslao je tajnicu po mene. Ispričao se za ponašanje i najavio da će osnovati savjet za ekologiju. Nudio je da budem predsjednik, volonter. Prihvatio sam, no nikad me više nije zvao. Zvali su jedino da dokumentaciju predam g. Davidoviću.
Sastanak je bio dogovoren, čekao sam sat vremena, ali nije došao, a nije se ni javio. Nevjerojatno ponašanje, bez imalo respekta. Od tada nemam kontakta, ali vidim da sad odjednom gradonačelnik rješava problem, i to u dosluhu s ministrom koji nema pojma. Nešto više pojma ima direktor Fonda, ali on ne zna ništa o Splitu. Rekao sam mu da se Karepovac može promatrati na dva načina, kao ekološki problem i kao razvojni problem. Ekološki dopuštam da nešto znate, a razvojno ne znate ništa jer ne poznajete Split.
Vi uporno inzistirate na tome da je to razvojni problem?– O Karepovcu se mora raspravljati kao o razvojnom problemu grada Splita, a ekologija ne mora nužno biti i razvojna. Tko to ne razumije, ja mu ne mogu pomoći. A to bi gradonačelnik morao znati. On ne mora znati kako sanirati Karepovac, on samo mora znati da mora biti saniran. Kako, to je briga nekih drugih, stručnih ljudi. Gradonačelnik javno ne govori što smjera, ali od direktora Fonda sam čuo da razmišljaju opet o bunarima. Ne znaju što govore, ni što rade.
Zašto ste protiv otplinjavanja?– Još 2002. godine Grad je naručio i platio geomehanička ispitivanja polovice Karepovca i postoji dokumentacija o tome. Napravljene su 22 sonde s jezgrovanjem. Iz tih uzoraka se može izvući zaključak da na Karepovcu nema pravila. Karepovac je kaos, najobičnije divlje odlagalište koje ima dozvolu. Ima mjesta gdje je po nekoliko metara nasip zemlje pa onda nekoliko metara smeća, što je apsolutno nepravilno i bez ikakvog reda. Najveća dubina je 40 metara, a to je zgrada do 14 katova.
Nas Bog spašava. Iz deponija idu dnevno na tone metana i ugljičnog dioksida, kao produkt tihog isplinjavanja. Smanjuje se volumen, ali neravnomjerno. Da je otpad taložen po nekakvom redu, i slijeganje bi bilo ravnomjerno, a sad je tko zna kakvo. Kad bi sad na vrh došla folija, padala bi neravnomjerno i morala bi puknuti. Oni koji govore da je za pedeset godina to sve mrtvo, lažu. Spomenuto ispitivanje pokazalo je da nakon 40 godina Karepovac i dalje eruptira. Radi jer nema puno vlage. Dakle, to što se misli napraviti je blef, običan blef.
Što dobivamo ako se Karepovac gleda kao razvojni problem?– Split je drugi grad u državi i gravitira mu 600.000 ljudi od Šibenika do Metkovića. I ima razvojni problem. Trebalo bi se time konačno pozabaviti. Na cijeloj obali Jadrana, Jonskog i Egejskog mora, uz Trst i Atenu, najveći i najvažniji grad je Split. Ako bude znao, Split će biti centar puno šireg prostora od Dalmacije. Predodređen za to.
A unutar Splita centar je na spoju dviju najvažnijih prometnica koje se sastaju na Karepovcu. Ne mogu se najvažnije ceste sastajati na smetlištu. Karepovac je najvrjednije gradsko zemljište, vrjedniji nego Meje, zbog tih cesta, a tamo se planira smetlište. Tko je ovdje lud? Od Karepovca prema TTTS-u, Žrnovnici i Stobreču treba osmišljavati Split 4. To je posao gradonačelnika, da razmišlja o Splitu za trideset ili pedeset godina.
Kakvi sadržaji bi mogli niknuti na tom prostoru?– Studentski grad, poslovni centar, sportski sadržaji, stanovi... Karepovac je danas tuga, ako ga zatvorite, ostat će mastodont. Kad se na kilometar opiše linija, dobije se otprilike milijun kvadrata terena. Ako se zbog sanacije poveća cijena za 150 eura, a to je premalo, dobije se više od milijardu kuna. Kad se problem Karepovca riješi, građevinski će vrijediti barem 500 milijuna eura.
Kako bi se deponij mogao trajno sanirati, a prostor staviti u funkciju?– Postoje perforirane sonde koje se utiskaju u zemlju koju želiš ozdraviti. Perforirane su po dužini i idu tri i pol metra u zemlju. Postoji uređaj koji tlači zrak obogaćen kisikom. Čak se i mikroorganizmima može pospješiti razgradnja, a tu je i uređaj za isisavanje. U roku četiri-pet dana segment je zdrav. Karakterizira ga kisik, metan nestaje. Nakon nekoliko dana može se kopati i nema neugodnih mirisa. Za četiri godine Karepovac bi bio ozdravljen. Kompaktira se kao donji postroj autoceste.
Što s novcem? Gradonačelnik kaže da ga nema jer je Kerum oponašao Skataretika?– Grad godišnje treba uprihoditi 12 ili barem desetak milijuna kuna za Karepovac. Na računu danas treba biti i više od toga. Počelo se plaćati prije 13 godina i uprihodilo se barem 120 milijuna kuna. Trećina je išla na otkup zemljišta, a 80-90 milijuna je moralo biti na računu i išlo je na zapadnu obalu. To je proračunski prihod, sredstva su služila Gradu kao beskamatni kredit. Kad bude trebalo, novac će se vratiti na račun. Do 2019. godine će se sredstva prikupljati, a Karepovac bi mogao biti gotov unutar toga.
Koliko bi vaš projekt koštao?– Cijena je 60 milijuna eura. Europa daje 60 do 80 posto od toga, Grad i Fond zajedno 24 milijuna. Na Grad bi otpalo jedno 16-17 milijuna eura, to je do 130 milijuna kuna. Grad to ima. Nije istina da nema i ne treba plakati. Da ne bude zabune, mislim da je dobro što je Kerum napravio zapadnu obalu. Fenomenalna je, a novac bi ionako otišao.
Sanacija otplinjavanjem je bitno jeftinija?– Ona bi koštala oko 20 milijuna eura. Novac, međutim, tu nije ključna stvar. U čemu je onda problem? Zašto se zaustavlja proces? Ovdje je riječ o razvoju grada i gradonačelnik nema pravo misliti kako misli. On mora gledati ne do kraja mandata, nego 30 do 50 godina unaprijed. Respektiram ga, zaista mu nije lako, ali što ga tjera da se istrčava i daje rješenja o nečemu o čemu nema pojma.
Niste digli ruke od svega. Jeste li spremni i dalje raditi ako vas pozovu?– Ako me pitaju, bit ću glasan jer sam dužan bit glasan. Mislim da je vrijeme da se angažira Sveučilište. Neka iziđe na javnu scenu i bude arbitar. Prof. dr. Roko Andričević, prorektor, školovan u Americi i kod nas na ekologiji, najveći je autoritet iz te domene u državi. Izuzetno je prisutan u vrhunskim europskim poslovima te naravi. Neka stvori ekipu, napravi analizu i predloži rješenja. Neka se čuju i splitski urbanisti, jer Karepovac je velika prepreka razvoju grada.
Bez Lećevice ništa nema smisla. Je li župan Ževrnja zainteresiraniji od prethodnika?– On kaže da energično rade, ali ja mislim da ne rade ništa. Lećevica je u prednosti dvije godine ispred bilo kojeg drugog rješenja. Još 2001. godine opredijelili smo se za županijski koncept. On je ispravan, ali još ništa nije napravljeno. U Lećevici je važna tehnologija. Sad sam bio u Njemačkoj na sajmu i nisam vidio nikoga od naših, a mogla su se vijdeti najnovija rješenja. Nova linija ponašanja, o čemu nitko kod nas ne zna ništa. Taj centar u Lećevici, ako se na pravi način osmisli, ne kao područje gdje će se tretirati komunalni otpad nego puno šire, može biti cijela industrijska zona temeljena na otpadu.
Što će se dogoditi s Karepovcem za pet godina ako se dotad ne otvori Lećevica?– Ne mora se ništa dogoditi. Smeće će se gomilati i stvorit ćemo novi Marjan. I dva ako treba. Sveučilište neka bude arbitar koji daje sud i sugestije. Pa neka bude kako bude. Ali moraju to raditi ljudi koji razumiju problem i koji neće biti vezani špekulativnim interesima. Ne vezujem ovo špekulativno uz gradonačelnika, nipošto. Ali oko njega špekulacija ima koliko hoćeš. I ti ljudi se kriju od javnosti.
Dražen Gudić
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/jaksa-milicic-karepovac-vrijedi-puno-vise-od-meja-237281
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=9122f9879735059c3a1ebd73ceef4c9bf99d0130
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Jak%C5%A1a+Mili%C4%8Di%C4%87%3A+Karepovac+vrijedi+puno+vi%C5%A1e+od+Meja&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fjaksa-milicic-karepovac-vrijedi-puno-vise-od-meja-237281
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fjaksa-milicic-karepovac-vrijedi-puno-vise-od-meja-237281
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Crna rupa
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
17. svibanj 2024 16:56
