SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 593155 [title] => Kako su jahači hrvatske pretvorbe cijedili i komadali jedno od najvećih trgovačkih poduzeća u bivšoj državi; I nakon svega, splitska 'Dalma' još uvijek postoji [alias] => kako-su-jahaci-hrvatske-pretvorbe-cijedili-i-komadali-jedno-od-najvecih-trgovackih-poduzeca-u-bivsoj-drzavi-i-nakon-svega-splitska-dalma-jos-uvijek-postoji [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Nije vijest da je nekadašnji dalmatinski trgovački div, moćna "Dalma", nestala u tsunamiju pretvorbe i deindustrijalizacije. Prava je vijest da "Dalma", jedna od većih žrtava prljave privatizacije, još postoji. I to, kakva li cinizma, u većinskom državnom vlasništvu. Istina, danas su to tek sitne krhotine nekadašnje mega kompanije koje krasi životarenje i neizvjesnost.

Dalma Nova, Dalmina, Dalma Brzet nizale su se tvrtke u slalomu između blokiranih računa i ovrha, ali danas sve vegetira u predstečajnoj nagodbi. Već šestu godinu (iako je zakonski rok šest mjeseci), najdulje na ovim prostorima. S dugovima starim četvrt stoljeća. Radi i ponešto zarađuje na češkim turistima samo Dalma Brzet. Malo trgovačko društvo, nebitno svima, osim malobrojnima koji tu zarađuju za život. Ali, eto, još "Dalma" nije skroz propala.

Dalma d.d. je osnovana kao trgovačko društvo, no s razvojem Splita društvo se preorijentiralo s trgovine na turizam. Tako se mala tvrtka velikog imena donedavno pokušala predstaviti. Iza te pomalo komične rečenice, koja kaže sve ali ne govori ništa, krije se velika priča o građenju i razaranju, stvaranju i otimanju, ulaganju (znanja) i izvlačenju (novca), radu za opće dobro i služenju privatnim interesima, tisućama unazađenih i tek desecima obogaćenih.

Nekoliko desetljeća građenja poništeno je u deset puta kraćem razdoblju.

Na dan 31. prosinca 1991. godine "Dalma" je imala 3549 stalno zaposlenih djelatnika. Deset godina kasnije, 31. prosinca 2001. godine Društvo je ukupno, s već bivšim članicama, imalo 273 zaposlenika. Državni ured za reviziju utvrdio je da pretvorba i privatizacija bivšeg društvenog poduzeća Dalma holding Split nije obavljena u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. I nikome ništa. Jer, devedesete su bile godine...

E da, vrijednost "Dalme" procijenjena je na 123 milijuna kuna da bi koju godinu kasnije, kad je posao obavljen, Trgovački sud izdao novo rješenje u kojemu je vrijednost "Dalme" opet (bila) 123 milijuna. Ali, ne kuna nego njemačkih maraka.

Razmjere pretvorbene katastrofe najlakše je shvatiti ako se zaviri u bolju prošlost. A ona je, za "Dalmu", službeno počela 1. siječnja 1966. godine kad je okončan jedan zanimljiv proces razvijanja i spajanja u splitskoj trgovini.

Prvi prednik "Dalme" datira još od 1945. godine. Već 9. siječnja1945. godine nakon oslobođenja Slobodna Dalmacija piše da će "naša oblast zamjenom soli dobiti veću količinu hrane". Time se bavi OBNAPROD (Odjel trgovine Oblasnog NOO-a) koji ubrzo prerasta u poduzeće GLAVNAPROD (Oblasno nabavno prodajno poduzeće) za Dalmaciju. Već 1946. osnovani su "Splinap", "Stoteks" i "Opće trgovačko poduzeće" prednici "Dalmakomerca" a 1947. godine formira se "Nakup", prednik "Agrodalmacije". "Dalmakomerc", okupljao je one koji su se bavili prometom prehrambenih namirnica i predmetima za kućne potrebe, i "Agrodalmacija", one koji su se bavili voćem i povrćem, stvorit će "Dalmu" kojoj će se priključiti i "Dalmacijatekstil".

"Dalma" je nastavila s integracijama i u njoj su se okupila 53 poduzeća, zadruge i trgovačke radnje iz Dalmacije ne računajući one koji su se odvojili, poput "Blata", "Koteksa" i drniške "Gradine". Osnovana je u vrijeme kad je privredna reforma pogodovala veleprodaji. Ondašnje tržište, pretežno potrošačkog i turističkog karaktera, bilo je dosta udaljeno od proizvodnih područja, uz složen transport osobito na otoke. Potrebe tržišta omogućavaju rast trgovine na veliko, što pretpostavlja skladištenje robe.
U tri godine tvrtka je porasla 2,5 puta, a broj zaposlenih s početnih 1100 narastao je na 1900 ljudi u 25 radnih jedinica.

Dalma je bila "detaljističko i mnogofilijalno poduzeće" koje je poslovalo u pet sektora: prehrana, voće i povrće, industrijska roba, tekstil i vanjska trgovina. Već 1968. godine imala je tristo prodajnih mjesta, od kioska do manjih robnih kuća i odjevnih domova, u četrnaest tadašnjih gradova i općina.

Godine 1969. donesena je odluka o širenju na turističke usluge i ugostiteljstvo jer su se dva hotelska poduzeća, "Omiš" i "Helios" iz Staroga Grada na Hvaru, odlučila pripojiti "Dalmi" (tada se o tome odlučivalo na referendumu radnika). U sastav splitske trgovačke kuće ušli su Mliječni restoran u centru Omiša, Radmanove mlinice, hotel "Brzet" i Plaža Ruskamen te hoteli "Helios" i "Adriatic", depandansa Stari Grad, restoran "Tri plame", kavana "Jadran" i kamp Jurjevac na Hvaru.

Razmišljalo se i o proizvodnim djelatnosti jer je vladalo mišljenje da se "ne može ostati isključivo u sferi trgovine i da "Dalma" treba biti aktivan faktor u povećanju kupovne moći stanovništva". Pratila su se suvremena kretanja u trgovini na zapadu, pa su čelni ljudi "Dalme" krajem šezdesetih išli na studijsko putovanje u SAD.

Na dan 1. srpnja 1969. integrirali su se "Dalma" i "Koteks", s ciljem povećanja deviznog prometa, u tvrtku Dalma-Koteks export-import Split. Tvrtka je imala vanjskotrgovinsku mrežu u Italiji, Švicarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Čehoslovačkoj, SSSR-u, SAD-u, Brazilu i Argentini. Već 1970. godine formirana je Interna banka.

Bila je jedna od najvećih trgovačkih organizacija u Jugoslaviji, a u Dalmaciji je gotovo svaki peti dinar u trgovini ostvaren u "Dalmi". Tvrtka je raspolagala najvećim rashladnim objektom u Dalmaciji (hladnjača kapaciteta 4000 tona), brojnim skladištima, napravljeno je idejno rješenje za žičaru Biokovo-Makarska, izgradili su hotel A kategorije u Starom Gradu na Hvaru, veliku robnu kuću na sedam etaža u Splitu... "Dalma" je bila i suosnivač Školskog trgovinskog centra u Splitu.

Na zahtjev radnih organizacija "Koža i vuna" i "Family travel service" Koteks se ponovo izdvaja u samostalno poduzeće 1971. godine, a "Dalma export import" je novi naziv giganta koji 1973. godine novim ustrojem postaje Radna organizacija "Dalma" i uključuje 27 osnovnih organizacija udruženog rada (OOUR).

Od početka osamdesetih trend je zatvaranja OUR-a i to potiče dezintegrativne procese. Od početka 1983. godine iz "Dalme" se izdvajaju "Vanjska trgovina" i "Helios" i to stvara ozbiljne probleme uz trend pada veleprodaje, ali s 4600 zaposlenih heterogeni splitski trgovački div u osamdesetima je i dalje glavni oslonac opskrbljivanja Dalmacije, osobito Srednje Dalmacije.

Ratne godine "Dalma" je dočekala, prema podacima iz revizije pretvorbe, s poslovno-skladišnim kompleksom u Kopilici, tri robne kuće, 102 prodavaonice, 24 uredska prostora, dvije pekare, 21 skladište robe i građevinskog materijala, radionicu, svinjogojsku farmu, mljekaru, tri hotela, turističko naselje, autokamp, izletište, dva restorana, caffe-bar, pivnicu, plažni objekt, turist-biro, četiri kioska, pet prostora bez namjene, vozni park sa stotinjak kamiona....

Društveno poduzeće "Dalma holding" osnovano je odlukom skupštine od 17. siječnja 1991. godine. Udruženo je osamnaest dioničkih društava u društvenom vlasništvu. Poduzeća udružena u Holding su: Dalma-Poslovne funkcije, Dalma-Veletrgovina, Dalma-Robna kuća Dobri, Dalma-Centri, Dalma-Mješovita roba, Dalma-Intex, Dalma-Transport, Dalma-Svilaja Vrlika, Dalma-Autoservis, Dalma-Saldun Trogir, Dalma-Zagreb, Dalma-Hoteli Omiš, Dalma-Vojan Omiš, Dalma-Vis, Dalma-Hvar, Dalma-Kaštela, Dalma-Primorje Biograd n/m i Dalma-Zadar. Sva dionička društva udružena u Holding osnivaju dva nova dionička društva i to: Dalma-Invest i Dalma-Vanjska trgovina i Dalma banku.

Time je u sastav Holdinga udruženo dvadeset dioničkih društava koji su prenijeli na Holding 51,0 posto dionica, pa Holding postaje većinski vlasnik nad poduzećima.

Sve do pretvorbe 1994. godine pod imenom "Dalma" poslovalo je 21 samostalno poduzeće, svako sa svojim kapitalom i imovinom. Skupština svih dvadeset poduzeća iz sustava donijela je odluku o pretvorbi, izrađeni su elaborati, no Fond za privatizaciju oglušio se na sve te sastavio novi elaborat o pretvorbi, ali "Dalme holding", iako za to nije bio ovlašten niti je takav model bio predviđen zakonom. "Dalma holding" je potom nezakonito pretvorena u dioničko društvo "Dalma", koje je postalo jedini vlasnik ostalih dvadeset poduzeća, koja ostaju bez imovine i kapitala, što za posljedicu ima stečaj i brisanje iz sudskog registra.

Nakon obavljene pretvorbe, mali dioničari su upisani kao imatelji 46,2 posto dionica, ali se vrlo brzo njihov broj smanjio na 8,2 posto udjela.

Društvo je od 1993. do 2000. godine poslovalo s gubitkom, osim 1994. i 1997. godine. Obveze su iz godine u godinu povećavane. Od 21 dioničkog društva, koja su ostala upisana nakon pretvorbe, šest društava je uskladilo opće akte i temeljni kapital sa Zakonom o trgovačkim društvima, 13 društava nije obavilo usklađenje i nad njima je pokrenut postupak likvidacije, nad dva društva je pokrenut stečajni postupak. Od 46 društava s ograničenom odgovornošću, četiri društva uskladila su opće akte i temeljni kapital, od čega je nad dva društva pokrenut stečajni postupak, 35 društava je likvidirano, a sedam društava je promijenilo vlasnika. Od ukupnog broja povezanih društava, 25 nije poslovalo i nije imalo otvorene žiro-račune.

Od 1994. godine kad se iz društvenog poduzeća pretvara u dioničko društvo ključna djelatnost se potpuno prekida. Zbog toga je tvrtka godinama (ras)prodavala imovinu da bi podmirivala dugove. Društvo je od 1997. do 2002. godine na Hvaru prodalo dvanaest objekata (osam prodavaonica, dva skladišta i pekaru). Od 1995. do 1998. godine u Biogradu je prodano 17 objekata (14 samoposluga, kiosk, skladišni kompleks i robnu kuću). U Zadru je 1995. godine prodano 11 objekata (uredski prostor, osam prodavaonica, skladište i kiosk).

Društvo je u 1994. i 1995. godine u Sinju, Trilju i Kninu prodalo pet prodavaonica, jedan kiosk, robnu kuću i uredski prostor. U Visu su 1996. godine prodane dvije prodavaonice i skladište. U Kaštelima je 1995. godine prodano deset objekata (osam prodavaonica, caffe-bar i skladište). U Vrlici je prodano sedam objekata.

U Splitu, Šolti i Lastovu prodan je dio skladišnog prostora na trgovačkom-transportnom terminalu Stobreč, uredski prostor u Istarskoj 1, pizzerija u Domu omladine, šest poljoprivrednih objekata (prodavaonice i skladišta), slastičarnica, robna kuća Dobri, tri skladišta, tri prodavaonice na Šolti, dvije prodavaonice na Lastovu i 21 objekt u Splitu (jedan uredski prostor, dva kioska i 18 prodavaonica).

Prodajna cijena objekata, ugovorena je prema procjeni nekretnina iz Elaborata o procijenjenoj vrijednosti poduzeća, koji je izradila komisija koju je imenovao upravni odbor Holdinga 31. ožujka 1992. godine u sastavu: Roko Skakelja, predsjednik, te članovi Natalija Mladineo, Duje Marinković, Biserka Bego i Domagoj Vrgoč.

Robna kuća Dobri prodavana je po posebnom režimu, Zbog načina njezine prodaje, nekadašnji direktor, a tada član Nadzornog odbora Ante Kusačić dao je ostavku jer nije mogao progutati "da se robna kuća prodaje nekome bez boniteta, bez novca i bez osiguranih radnih mjesta za radnike".

Zanimljiv je dug u iznosu 22,5 milijuna kuna koji je ostao od prodaje 21 objekta u Splitu. Društvo je 1. prosinca 1995. godine s društvom "Jadrantekstil" zaključilo ugovor o kupoprodaji poslovnog udjela društva "Dalma-Maloprodaja". "Jadrantekstil" je platio 20 posto od kupoprodajne cijene te još devet manjih mjesečnih obroka, dok je za dug u iznosu 22,5 milijuna kuna prijavljeno potraživanje jer je nad društvom "Jadrantekstil" otvoren stečajni postupak. Moglo bi se reći, dvostruka likvidacija, jednim potezom.

Prodavalo se i ovršavalo do prije neku godinu kada je otišla i velika hladnjača pa je, u mučnom raspletu, cijela knjiga pala na jedno slovo – neveliki turistički kapacitet. Tvrtka koja je bila pravi simbol poslovnog uzleta i razvoja pretvorena je u egzemplar teškog stradanja. "Dalma" je bila preveliki zalogaj da se proguta. Zato su je cijedili i komadali. Ukratko, kako kaže jedan njezin bivši viđeniji zaposlenik – "Dalmu" su očepurali. A danas njezine ostatke ni pokopati ne znaju.

Direktori kao na traci

Prvi dugogodišnji, vrlo uspješni, direktor 'Dalme' bio je Ante Nižetić, ali puno važniji za njezinu konačnu sudbinu su stručnjaci koji su je vodili kroz bespuća pretvorbe i privatizacije: Ante Ivanković, od 15. travnja 1991. do 15. srpnja 1993. godine; Tomo Vukadin, od 15. srpnja 1993. do 26. svibnja 1995. godine; Miće Radišić, od 26. svibnja 1995. do 11. prosinca 1997. godine; Stipe Vrkić, od 11. prosinca 1997. do 8. listopada 1998. godine; Ana Tijardović, od 8. listopada 1998. do 16. ožujka 2001. godine; Boro Malinić, od 16. ožujka 2001. do 2012. godine; Julija Perković od 2012. godine... Danas je direktor 'Dalme' d.d. Mihovil Papeš.

 

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Jer, devedesete su bile godine... [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2019-03-11 21:17:45 [created_by] => 39370 [created_by_alias] => Dražen Gudić [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2019-03-12 09:20:01 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2019-03-11 21:17:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 52541 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 253 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split [secure] => 0 [page_title] => Split [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/Images/2019/03/01/Nedjelja/10821507.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "1920x1431" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 253 [name] => Split [alias] => split [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 15 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 38735987 Threads: 6 Questions: 7121151136 Slow queries: 3308623 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 608955155 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 50 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front01 [password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /split ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 246 [name] => Dalmacija [alias] => dalmacija [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /dalmacija ) ) [link] => /split/kako-su-jahaci-hrvatske-pretvorbe-cijedili-i-komadali-jedno-od-najvecih-trgovackih-poduzeca-u-bivsoj-drzavi-i-nakon-svega-splitska-dalma-jos-uvijek-postoji-593155 [printLink] => /split/kako-su-jahaci-hrvatske-pretvorbe-cijedili-i-komadali-jedno-od-najvecih-trgovackih-poduzeca-u-bivsoj-drzavi-i-nakon-svega-splitska-dalma-jos-uvijek-postoji-593155?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 475638 [name] => Dalma [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => dalma [link] => /tag/dalma ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Jer, devedesete su bile godine... [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Kako su jahači hrvatske pretvorbe cijedili i komadali jedno od najvećih trgovačkih poduzeća u bivšoj državi; I nakon svega, splitska 'Dalma' još uvijek postoji [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-18-19-31-46-39370 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/03/01/Nedjelja/10821507.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/03/01/Nedjelja/10821507.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Nije vijest da je nekadašnji dalmatinski trgovački div, moćna "Dalma", nestala u tsunamiju pretvorbe i deindustrijalizacije. Prava je vijest da "Dalma", jedna od većih žrtava prljave privatizacije, još postoji. I to, kakva li cinizma, u većinskom državnom vlasništvu. Istina, danas su to tek sitne krhotine nekadašnje mega kompanije koje krasi životarenje i neizvjesnost.

Dalma Nova, Dalmina, Dalma Brzet nizale su se tvrtke u slalomu između blokiranih računa i ovrha, ali danas sve vegetira u predstečajnoj nagodbi. Već šestu godinu (iako je zakonski rok šest mjeseci), najdulje na ovim prostorima. S dugovima starim četvrt stoljeća. Radi i ponešto zarađuje na češkim turistima samo Dalma Brzet. Malo trgovačko društvo, nebitno svima, osim malobrojnima koji tu zarađuju za život. Ali, eto, još "Dalma" nije skroz propala.

Dalma d.d. je osnovana kao trgovačko društvo, no s razvojem Splita društvo se preorijentiralo s trgovine na turizam. Tako se mala tvrtka velikog imena donedavno pokušala predstaviti. Iza te pomalo komične rečenice, koja kaže sve ali ne govori ništa, krije se velika priča o građenju i razaranju, stvaranju i otimanju, ulaganju (znanja) i izvlačenju (novca), radu za opće dobro i služenju privatnim interesima, tisućama unazađenih i tek desecima obogaćenih.

Nekoliko desetljeća građenja poništeno je u deset puta kraćem razdoblju.

Na dan 31. prosinca 1991. godine "Dalma" je imala 3549 stalno zaposlenih djelatnika. Deset godina kasnije, 31. prosinca 2001. godine Društvo je ukupno, s već bivšim članicama, imalo 273 zaposlenika. Državni ured za reviziju utvrdio je da pretvorba i privatizacija bivšeg društvenog poduzeća Dalma holding Split nije obavljena u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. I nikome ništa. Jer, devedesete su bile godine...

E da, vrijednost "Dalme" procijenjena je na 123 milijuna kuna da bi koju godinu kasnije, kad je posao obavljen, Trgovački sud izdao novo rješenje u kojemu je vrijednost "Dalme" opet (bila) 123 milijuna. Ali, ne kuna nego njemačkih maraka.

Razmjere pretvorbene katastrofe najlakše je shvatiti ako se zaviri u bolju prošlost. A ona je, za "Dalmu", službeno počela 1. siječnja 1966. godine kad je okončan jedan zanimljiv proces razvijanja i spajanja u splitskoj trgovini.

Prvi prednik "Dalme" datira još od 1945. godine. Već 9. siječnja1945. godine nakon oslobođenja Slobodna Dalmacija piše da će "naša oblast zamjenom soli dobiti veću količinu hrane". Time se bavi OBNAPROD (Odjel trgovine Oblasnog NOO-a) koji ubrzo prerasta u poduzeće GLAVNAPROD (Oblasno nabavno prodajno poduzeće) za Dalmaciju. Već 1946. osnovani su "Splinap", "Stoteks" i "Opće trgovačko poduzeće" prednici "Dalmakomerca" a 1947. godine formira se "Nakup", prednik "Agrodalmacije". "Dalmakomerc", okupljao je one koji su se bavili prometom prehrambenih namirnica i predmetima za kućne potrebe, i "Agrodalmacija", one koji su se bavili voćem i povrćem, stvorit će "Dalmu" kojoj će se priključiti i "Dalmacijatekstil".

"Dalma" je nastavila s integracijama i u njoj su se okupila 53 poduzeća, zadruge i trgovačke radnje iz Dalmacije ne računajući one koji su se odvojili, poput "Blata", "Koteksa" i drniške "Gradine". Osnovana je u vrijeme kad je privredna reforma pogodovala veleprodaji. Ondašnje tržište, pretežno potrošačkog i turističkog karaktera, bilo je dosta udaljeno od proizvodnih područja, uz složen transport osobito na otoke. Potrebe tržišta omogućavaju rast trgovine na veliko, što pretpostavlja skladištenje robe.
U tri godine tvrtka je porasla 2,5 puta, a broj zaposlenih s početnih 1100 narastao je na 1900 ljudi u 25 radnih jedinica.

Dalma je bila "detaljističko i mnogofilijalno poduzeće" koje je poslovalo u pet sektora: prehrana, voće i povrće, industrijska roba, tekstil i vanjska trgovina. Već 1968. godine imala je tristo prodajnih mjesta, od kioska do manjih robnih kuća i odjevnih domova, u četrnaest tadašnjih gradova i općina.

Godine 1969. donesena je odluka o širenju na turističke usluge i ugostiteljstvo jer su se dva hotelska poduzeća, "Omiš" i "Helios" iz Staroga Grada na Hvaru, odlučila pripojiti "Dalmi" (tada se o tome odlučivalo na referendumu radnika). U sastav splitske trgovačke kuće ušli su Mliječni restoran u centru Omiša, Radmanove mlinice, hotel "Brzet" i Plaža Ruskamen te hoteli "Helios" i "Adriatic", depandansa Stari Grad, restoran "Tri plame", kavana "Jadran" i kamp Jurjevac na Hvaru.

Razmišljalo se i o proizvodnim djelatnosti jer je vladalo mišljenje da se "ne može ostati isključivo u sferi trgovine i da "Dalma" treba biti aktivan faktor u povećanju kupovne moći stanovništva". Pratila su se suvremena kretanja u trgovini na zapadu, pa su čelni ljudi "Dalme" krajem šezdesetih išli na studijsko putovanje u SAD.

Na dan 1. srpnja 1969. integrirali su se "Dalma" i "Koteks", s ciljem povećanja deviznog prometa, u tvrtku Dalma-Koteks export-import Split. Tvrtka je imala vanjskotrgovinsku mrežu u Italiji, Švicarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Čehoslovačkoj, SSSR-u, SAD-u, Brazilu i Argentini. Već 1970. godine formirana je Interna banka.

Bila je jedna od najvećih trgovačkih organizacija u Jugoslaviji, a u Dalmaciji je gotovo svaki peti dinar u trgovini ostvaren u "Dalmi". Tvrtka je raspolagala najvećim rashladnim objektom u Dalmaciji (hladnjača kapaciteta 4000 tona), brojnim skladištima, napravljeno je idejno rješenje za žičaru Biokovo-Makarska, izgradili su hotel A kategorije u Starom Gradu na Hvaru, veliku robnu kuću na sedam etaža u Splitu... "Dalma" je bila i suosnivač Školskog trgovinskog centra u Splitu.

Na zahtjev radnih organizacija "Koža i vuna" i "Family travel service" Koteks se ponovo izdvaja u samostalno poduzeće 1971. godine, a "Dalma export import" je novi naziv giganta koji 1973. godine novim ustrojem postaje Radna organizacija "Dalma" i uključuje 27 osnovnih organizacija udruženog rada (OOUR).

Od početka osamdesetih trend je zatvaranja OUR-a i to potiče dezintegrativne procese. Od početka 1983. godine iz "Dalme" se izdvajaju "Vanjska trgovina" i "Helios" i to stvara ozbiljne probleme uz trend pada veleprodaje, ali s 4600 zaposlenih heterogeni splitski trgovački div u osamdesetima je i dalje glavni oslonac opskrbljivanja Dalmacije, osobito Srednje Dalmacije.

Ratne godine "Dalma" je dočekala, prema podacima iz revizije pretvorbe, s poslovno-skladišnim kompleksom u Kopilici, tri robne kuće, 102 prodavaonice, 24 uredska prostora, dvije pekare, 21 skladište robe i građevinskog materijala, radionicu, svinjogojsku farmu, mljekaru, tri hotela, turističko naselje, autokamp, izletište, dva restorana, caffe-bar, pivnicu, plažni objekt, turist-biro, četiri kioska, pet prostora bez namjene, vozni park sa stotinjak kamiona....

Društveno poduzeće "Dalma holding" osnovano je odlukom skupštine od 17. siječnja 1991. godine. Udruženo je osamnaest dioničkih društava u društvenom vlasništvu. Poduzeća udružena u Holding su: Dalma-Poslovne funkcije, Dalma-Veletrgovina, Dalma-Robna kuća Dobri, Dalma-Centri, Dalma-Mješovita roba, Dalma-Intex, Dalma-Transport, Dalma-Svilaja Vrlika, Dalma-Autoservis, Dalma-Saldun Trogir, Dalma-Zagreb, Dalma-Hoteli Omiš, Dalma-Vojan Omiš, Dalma-Vis, Dalma-Hvar, Dalma-Kaštela, Dalma-Primorje Biograd n/m i Dalma-Zadar. Sva dionička društva udružena u Holding osnivaju dva nova dionička društva i to: Dalma-Invest i Dalma-Vanjska trgovina i Dalma banku.

Time je u sastav Holdinga udruženo dvadeset dioničkih društava koji su prenijeli na Holding 51,0 posto dionica, pa Holding postaje većinski vlasnik nad poduzećima.

Sve do pretvorbe 1994. godine pod imenom "Dalma" poslovalo je 21 samostalno poduzeće, svako sa svojim kapitalom i imovinom. Skupština svih dvadeset poduzeća iz sustava donijela je odluku o pretvorbi, izrađeni su elaborati, no Fond za privatizaciju oglušio se na sve te sastavio novi elaborat o pretvorbi, ali "Dalme holding", iako za to nije bio ovlašten niti je takav model bio predviđen zakonom. "Dalma holding" je potom nezakonito pretvorena u dioničko društvo "Dalma", koje je postalo jedini vlasnik ostalih dvadeset poduzeća, koja ostaju bez imovine i kapitala, što za posljedicu ima stečaj i brisanje iz sudskog registra.

Nakon obavljene pretvorbe, mali dioničari su upisani kao imatelji 46,2 posto dionica, ali se vrlo brzo njihov broj smanjio na 8,2 posto udjela.

Društvo je od 1993. do 2000. godine poslovalo s gubitkom, osim 1994. i 1997. godine. Obveze su iz godine u godinu povećavane. Od 21 dioničkog društva, koja su ostala upisana nakon pretvorbe, šest društava je uskladilo opće akte i temeljni kapital sa Zakonom o trgovačkim društvima, 13 društava nije obavilo usklađenje i nad njima je pokrenut postupak likvidacije, nad dva društva je pokrenut stečajni postupak. Od 46 društava s ograničenom odgovornošću, četiri društva uskladila su opće akte i temeljni kapital, od čega je nad dva društva pokrenut stečajni postupak, 35 društava je likvidirano, a sedam društava je promijenilo vlasnika. Od ukupnog broja povezanih društava, 25 nije poslovalo i nije imalo otvorene žiro-račune.

Od 1994. godine kad se iz društvenog poduzeća pretvara u dioničko društvo ključna djelatnost se potpuno prekida. Zbog toga je tvrtka godinama (ras)prodavala imovinu da bi podmirivala dugove. Društvo je od 1997. do 2002. godine na Hvaru prodalo dvanaest objekata (osam prodavaonica, dva skladišta i pekaru). Od 1995. do 1998. godine u Biogradu je prodano 17 objekata (14 samoposluga, kiosk, skladišni kompleks i robnu kuću). U Zadru je 1995. godine prodano 11 objekata (uredski prostor, osam prodavaonica, skladište i kiosk).

Društvo je u 1994. i 1995. godine u Sinju, Trilju i Kninu prodalo pet prodavaonica, jedan kiosk, robnu kuću i uredski prostor. U Visu su 1996. godine prodane dvije prodavaonice i skladište. U Kaštelima je 1995. godine prodano deset objekata (osam prodavaonica, caffe-bar i skladište). U Vrlici je prodano sedam objekata.

U Splitu, Šolti i Lastovu prodan je dio skladišnog prostora na trgovačkom-transportnom terminalu Stobreč, uredski prostor u Istarskoj 1, pizzerija u Domu omladine, šest poljoprivrednih objekata (prodavaonice i skladišta), slastičarnica, robna kuća Dobri, tri skladišta, tri prodavaonice na Šolti, dvije prodavaonice na Lastovu i 21 objekt u Splitu (jedan uredski prostor, dva kioska i 18 prodavaonica).

Prodajna cijena objekata, ugovorena je prema procjeni nekretnina iz Elaborata o procijenjenoj vrijednosti poduzeća, koji je izradila komisija koju je imenovao upravni odbor Holdinga 31. ožujka 1992. godine u sastavu: Roko Skakelja, predsjednik, te članovi Natalija Mladineo, Duje Marinković, Biserka Bego i Domagoj Vrgoč.

Robna kuća Dobri prodavana je po posebnom režimu, Zbog načina njezine prodaje, nekadašnji direktor, a tada član Nadzornog odbora Ante Kusačić dao je ostavku jer nije mogao progutati "da se robna kuća prodaje nekome bez boniteta, bez novca i bez osiguranih radnih mjesta za radnike".

Zanimljiv je dug u iznosu 22,5 milijuna kuna koji je ostao od prodaje 21 objekta u Splitu. Društvo je 1. prosinca 1995. godine s društvom "Jadrantekstil" zaključilo ugovor o kupoprodaji poslovnog udjela društva "Dalma-Maloprodaja". "Jadrantekstil" je platio 20 posto od kupoprodajne cijene te još devet manjih mjesečnih obroka, dok je za dug u iznosu 22,5 milijuna kuna prijavljeno potraživanje jer je nad društvom "Jadrantekstil" otvoren stečajni postupak. Moglo bi se reći, dvostruka likvidacija, jednim potezom.

Prodavalo se i ovršavalo do prije neku godinu kada je otišla i velika hladnjača pa je, u mučnom raspletu, cijela knjiga pala na jedno slovo – neveliki turistički kapacitet. Tvrtka koja je bila pravi simbol poslovnog uzleta i razvoja pretvorena je u egzemplar teškog stradanja. "Dalma" je bila preveliki zalogaj da se proguta. Zato su je cijedili i komadali. Ukratko, kako kaže jedan njezin bivši viđeniji zaposlenik – "Dalmu" su očepurali. A danas njezine ostatke ni pokopati ne znaju.

Direktori kao na traci

Prvi dugogodišnji, vrlo uspješni, direktor 'Dalme' bio je Ante Nižetić, ali puno važniji za njezinu konačnu sudbinu su stručnjaci koji su je vodili kroz bespuća pretvorbe i privatizacije: Ante Ivanković, od 15. travnja 1991. do 15. srpnja 1993. godine; Tomo Vukadin, od 15. srpnja 1993. do 26. svibnja 1995. godine; Miće Radišić, od 26. svibnja 1995. do 11. prosinca 1997. godine; Stipe Vrkić, od 11. prosinca 1997. do 8. listopada 1998. godine; Ana Tijardović, od 8. listopada 1998. do 16. ožujka 2001. godine; Boro Malinić, od 16. ožujka 2001. do 2012. godine; Julija Perković od 2012. godine... Danas je direktor 'Dalme' d.d. Mihovil Papeš.

 

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/kako-su-jahaci-hrvatske-pretvorbe-cijedili-i-komadali-jedno-od-najvecih-trgovackih-poduzeca-u-bivsoj-drzavi-i-nakon-svega-splitska-dalma-jos-uvijek-postoji-593155 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=a6644dae18d1154efd61f78f7faa66d8401219d1 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Kako+su+jaha%C4%8Di+hrvatske+pretvorbe+cijedili+i+komadali+jedno+od+najve%C4%87ih+trgova%C4%8Dkih+poduze%C4%87a+u+biv%C5%A1oj+dr%C5%BEavi%3B+I+nakon+svega%2C+splitska+%26%23039%3BDalma%26%23039%3B+jo%C5%A1+uvijek+postoji&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fkako-su-jahaci-hrvatske-pretvorbe-cijedili-i-komadali-jedno-od-najvecih-trgovackih-poduzeca-u-bivsoj-drzavi-i-nakon-svega-splitska-dalma-jos-uvijek-postoji-593155 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fkako-su-jahaci-hrvatske-pretvorbe-cijedili-i-komadali-jedno-od-najvecih-trgovackih-poduzeca-u-bivsoj-drzavi-i-nakon-svega-splitska-dalma-jos-uvijek-postoji-593155 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Jer, devedesete su bile godine... [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
SplitJer, devedesete su bile godine...

Kako su jahači hrvatske pretvorbe cijedili i komadali jedno od najvećih trgovačkih poduzeća u bivšoj državi; I nakon svega, splitska 'Dalma' još uvijek postoji

Piše Dražen Gudić
11. ožujka 2019. - 22:17
PREMIUM

Nije vijest da je nekadašnji dalmatinski trgovački div, moćna "Dalma", nestala u tsunamiju pretvorbe i deindustrijalizacije. Prava je vijest da "Dalma", jedna od većih žrtava prljave privatizacije, još postoji. I to, kakva li cinizma, u većinskom državnom vlasništvu. Istina, danas su to tek sitne krhotine nekadašnje mega kompanije koje krasi životarenje i neizvjesnost.

Dalma Nova, Dalmina, Dalma Brzet nizale su se tvrtke u slalomu između blokiranih računa i ovrha, ali danas sve vegetira u predstečajnoj nagodbi. Već šestu godinu (iako je zakonski rok šest mjeseci), najdulje na ovim prostorima. S dugovima starim četvrt stoljeća. Radi i ponešto zarađuje na češkim turistima samo Dalma Brzet. Malo trgovačko društvo, nebitno svima, osim malobrojnima koji tu zarađuju za život. Ali, e...

#DALMA
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2024 21:31