Splitski vijećnici izglasali novi komunalni red, sa samo jednim glasom protiv. Split postao ‘bogatiji‘ za još jednu ustanovu, JU ‘Hrvatski dom‘

stdClass Object ( [id] => 1032930 [title] => Splitski vijećnici izglasali novi komunalni red, sa samo jednim glasom protiv. Split postao ‘bogatiji‘ za još jednu ustanovu, JU ‘Hrvatski dom‘ [alias] => opara-ravnatelj-ju-park-sume-marjan-odbio-je-nas-prijedlog-kazavsi-kako-ima-kredit-to-nije-opravdanje-to-je-nefunkcionalna-uprava [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

16:30 - Prijedlog odluke o osnivanju Javne ustanove u kulturi grada Splita "Hrvatski dom" očekivano je podigao buru. Gradonačelnik je pokušao obasniti važnost osnivanja posve nove javne ustanove, koja bi, kako je rekao, obavljala poslove koordinacije i pripreme izvedbi kulturnih programa iz područja izvođačkih, glazbenih umjetosti.

Zašto HNK ne bi mogao upravljati Domom, kao svojim zasebnom djelom? Nema potrebe za osnivanjem nove ustanove – kazao je SDP-ov Goran Kotur, a s njim se složila i Marijana Puljak:

Naš gradonačelnik nikako da zabije gol! Prije svega čestitke na realizaciji vrhunske koncertne dvorane, izgleda izvrsno! Ali nakon što bi trebali svi zapljeskat za realizaciju ovog projekta – dođe ovaj prijedlog – nova ustanova! Nema nikakvog razloga za osnivanjem još jedne ustanove!

HGS-ov Jure Bučević je pak pozdravio ovaj poteštatov prijedlog, spa odlučio zaustaviti spekulacije o tome zašto HNK ne uzime "Hrvatski dom" pod svoje:

– Brinući o produkciji sezone i o Splitskom ljetu, uz sve i svojem koncertnom programu HNK nije u mogućnosti uzeti još jednu zadaću pod svoje. Moramo usko surađivati, to svakako. I dok sam god na čelu Opere dati ću obol – ko god bude u tijelu nove ustanove da radi na promociji klasične glazbe, edukaciji i dovođenju mlade publike može računati na moju pomoć.

Puljak mu je na to replicirala kako nova ustanova znači i novo upravno vijeće, novo računovodstvo, sve nove popratne službe – koje će opsluživati tri, četiri čovjeka u upravi.

Taj prostor treba svoje ljude, svoju organizaciju, svoj menadžment – kazao joj je Bučević.

Hrvatski dom je povijesni objekt za budućnost. Pitanja po ustroju ustanova su česta. Imamo slične institucije poput kazališta mladih, kazališta lutaka, a svjesni smo kako hladni pogon prelazi 90 posto svih im troškova, pa se postavlja pitanje – zašto ih ne udružiti? Tako ćemo smanjiti troškove. No, slušajući kolegu koji je iz struke, moram reći dajte struci da se razvijaju – kazao je Srđan Gjurković iz HNS-a.

Ako ste mislili da prijedlog nije prošao glatko – varate se. Od 22 vijećnika, za je bilo njih 15, tek 4 protiv i 3 suzdržanih, Split je "bogatiji" za još jednu ustanovu.

15:40 - Kada je na red došao prijedlog Odluke o davanju u zakup i na korištenje površina javne namjene u vlasništvu Grada Splita za postavljanje kioska, štandova, štekata i pokretnih naprava na području grada Splita, a odmah potom i onaj o načinu i uvjetima postavljanja istih – čovjek bi pomislio kako je riječ o varijacijama na temu - u vijećnicu su se vratili članovi kluba Pametno. Taman na ovo glasanje.

No, u Splitu je sve čudno, pa tako i odluke – sa 8 glasova za, 10 protiv i jednim suzdržanim odluka o zakupu nije prošla. Nije prošla ni druga točka, ona u kojoj se odlučuje o načinu i uvjetima postavljanja štekata (i svega ostalog). U kuloarima se ionako “šuškalo” kako “Kerumovi neće dati glas za štekate”.

14:41 - I taman kada su članovi Stranke Pametno i Čikotić napustili vijećnicu - u istu se vratio HDZ-ov Božo Zadro, pa je kvorum ostao i komunalni red se izglasao sa samo jednim glasom protiv.

14:35 - Martin Mladen Pauk je kazao kako mu bode oči članak dokumeta koji zabranjuje parkiranje na zelenim površinama:

- Naravno da to ne znači zabranu parkiranja u parku! Ali, recimo, postoje dijelovi grada koji se vode ko zelena površina, a to definitivno nisu. U mom kvartu postoje mjesta gdje se godinama ostavljaju vozila i to nikome ne smeta – kazao je upitavši se smije li komunalni redar tražiti na uvid osobne dokumente od građana, kako stoji u jednom od članaka.

Ante Čikotić drži najvećom zamjerkom činjenicu kako drugo čitanje nije uvažilo primjedbe iz prvog čitanja:

– Više Dubrovnik štiti baštinu iz 16. nego Split iz 3. stoljeća, a to je porazna činjenica. U politike su škare i sukno, određuje gdje će biti štekati, pa postoje ugostitelji koji su podobni i manje podobni – zato je bitno da imamo transparentne konzervatorske smjernice, da se uvjeti rada prebaci na stručnjake, a ne na politiku.

Treba ići na treće čitanje, doradimo dokument, povucite ga sa dnevnog reda – kazao je zatraživši pauzu, kako bi se sa ostalim članovima oporbe dogovorio hoće li napustiti sjednicu i tako svjesno srušiti – kvorum.

Tomislav Prljević je zatražio da mu Čikotić jasno kaže ime svakog onog pojedinca koji ga, kako je rekao – drže taocem.

- Zašto ne kažete javno tko je to! To je stvar moralne higijene. Mene nitko nije zvao niti tražio išta od mene, ako vi imate drugačije spoznaje, ako je nešto nezakonito, recite, ovo je najbolje mjesto za to! "Neki ljudi", "neke interesne skupine", koji su to neki? - pitao je Prljević.

Čikotić mu je replicirao kazavši ako ga nitko nije zvao "jer ne donosite odluke".

Nas su zvali ugostitelji koji su izgubili štekate zbog drugih, ne pratim tu scenu i ne znam im imena, važan je sustav koji će provoditi red. Grad je taoc nekolicine krčmara! Tome se svi trebamo suprotstaviti – kazao je Čikotić.

14:22 - Očekivala se s nestrpljenjem odluka o donošenju komunalnog reda, postojala je čak i šansa kako će se "rušiti" kvorum, no na kraju je svih dvadesetak vijećnika ipak sjelo u klupe.

Marijana Puljak se osvrnula na dokumet u nastajanju:

- Ovaj prijedlog treba povući s dnevnog reda! Ovo je potpuno novi dokument, koji bi trebao, po nama, ići na novu javnu raspravu. U odnosu na prvo čitanje je potpuno izmjenjen. Nisu slijeđene konzervatorske smjernice, ukinute su odredbe o ograničenju korištenja površine na trgovima, reklame u izlozima trgovina su dozvoljene, novčane kazne nisu stupnjevane, nisu adekvatne trenutku, jer one bi trebale destimulirati počinjenje prekršaja – kazala je.

Kolegica joj iz Stranke Pametno Kristina Vidan je također imala primjedbe:

- Komunalni se red mijenja u korist pojedinaca! Imali smo 83 primjedbe građana koje su nestale, a primjedbe ugostitelja su stopostotno prihvaćene. Stara gradska jezgra nije provućena kroz sve stavke prijedloga, zabranjeno je tu postavljati jumbo plakate, ali bi "sendvič" reklame bile dozvoljene. Ide se u korist ugostitelja!

Vrši se štekatizacija grada, naš ponos Dioklecijanova palača i stara gradska jezgra neće biti prezentirani gostima kako treba. Servirali ste nam komunalni red koji ide u smjeru interesa pojedincima – pomalo ljutito je kazala Vidan.

Na to je repliku imala HDZ-ova Marija Čizmić kojoj je neprihvatljivo da grad poput Splita nema komunalni red, a i sam predsjednik GV Igor Stanišić se javio za riječ:

- I ugostitelji su građani grada Splita, imaju svoja prava – zašto im to osporavat? Ja sam koalicijski partner – koji to interes ja imam – upitao je.

Vidan je na to kazala kako štekata u gradu ima previše:

- Konkretno za vas ne znam koji su vam privatni interesi – ali za druge članove vaše stranke znam – odgovorila je Stanišiću.

Ante Zoričić je komunalni red nazvao opsežnim, ali i jako važnim, pa drži kako bi odgađanje glasanja bilo neodogovorno. Drži kako sam dokument i ne treba biti toliko detaljan, jer ga ionako prate popratni propisi.

- Na istoku našeg grada ljudi još uvijek drže domaće životinje, drugima to smeta, jer ih ovi prvi ne drže se na adekvatan način – što napraviti po tom pitanju? Dubrovnik i Kaštela, primjerice, to precizno reguliraju. Uređenje okućnica i ograda je dužnost vlasnika, u praksi to izgleda ovako: vlasnici očekuju da to rade komunalne tvrtke – kazao je.

Da je i ovakav dokument puno bolji od onih koje smo imali prije, kazao je Tonči Blažević, koji se i sam zapitao jeli potrebna ponovna javna rasprava.

– Trebamo očitovanje stručnih službi. Recimo, neki od kolega naglašavaju kako nemamo konzervatorske smjernice, pa se pitam postoji li mogućnost da konzervatorima dodijelimo pravo veta? Bili to bilo rješenje tog pitanja?

12:51 - Glatko je pak prošao prijedlog zaključka o odobrenju izvođenja radova za uspostavljanje sustava video nadzora javnih površina. Riječ je naime o uspostavi video sustava u užoj gradskoj jezgri: u Ulici kralja Tomislava, ispred Semafora i Galerije umjetnina, potom pored spomenika Grguru Ninskom i na Zlatnim vratima, kao i u Hrvojevoj ulici. Investitor je Grad Split, a radi se po sigurnosnoj prosudbi MUP-a, ukupna vrijednost investicije bi bila skoro 1.4 milijuna kuna.

Zanimljivo je bilo tijekom rasprave oko vježbališta na Marjanu, koje bi se na Benama trebalo izgraditi kao dio projekta "Marjan 2020. - brdo prošlosti, oaza budućnosti". Cijeli je projekt "težak" 26.6 milijuna kuna, dok bi se u vježbalište uložilo oko 360 tisuća kuna.

Odmah u startu se iznervirao Sani Mardešić, kojeg, kako je kazao, šlampavo pripremanje točaka izbacuje iz takta.

Imate dozvolu za rad od strane Gradskog kotara Meje, a riječ je o vježbalištu na Benama, koje su u sklopu GK Špinut - kazao je.

- Nemate kompletiran zahtjev, s obzirom kako tri gradska kotara pokrivaju Marjan – zatražite odobrenje od svih – prisnažio je Nenad Uvodić.

Ordulj je argumentima bio prisiljen povući ovu točku dnevnog reda.

12:16 - Među 40-ak točaka dnevnog reda 36. sjednice Gradskog vijeća Splita svoje mjesto su našla i one koje govore o darovanju nekretnina gradu od strane Republike Hrvatske, a riječ je o garažnim mjestima u Splitu, ali i dijela bivše vojarne "Sv. Križ" Dračevac, u svrhu izgradnje Tehnološkog parka Split i Prometnog centra Grada.

Govorilo se i o rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Kamen-Šine, o hotelu za samce. Sve su te točke prošle bez neke velike rasprave, a malo je zapelo oko dozvole nastavka radova na građevini. Tu se se ipak vijećnici zapitali smije li se, bez obzira na slabu sezonu, dozvoliti usred nje gradnju.

Prijedlog zaključka o odobrenju izvođenja radova sanacije istočnog pročelja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Split – prošao je, no nije odobreno izvođenja radova izgradnje višestambene građevine u Slatinama. Riječ je o izgradnji 11 stambenih jedinica, 8 milijuna kuna je vrijednost radova, za koje postoji suglasnost Mjesnog odbora, ali i pritužbe okolnog stanovništva.

– Na gradilištu smo bili jučer, ručno se utovarivala drvena građa, tamo se i ne radi – kazao je pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, redarstvo i mjesnu samoupravu Damir Ordulj, koji je naglasio kako je tijekom ljeta komunalno redarstvo obišlo doslovno svako gradilište u gradu.

U sklopu svih tih gradilišta mnogi su zatražili od grada dozvolu za nastavak radova, za zgrade na Bčvicama, na Mejama, na Žnjanu, no zapelo je na Križevoj ulici – gdje vlasnik nije za radove imao dozvolu Gradskog odbora.

11:49 - HSLS-ov Tonči Blažević se prisjetio velikog požara, koji nas je prije tri godine zatekao, a potom je napao svim silama linijske prijevoznike koji, kako je kazao, zarađuju milijune kuna dok građani plaćaju gubitke svojem prijevozniku. Zamjerio im je – svima znano – nelegalno korištenje autobusnih stajališta u granicama grada, premda nemaju koncesiju. Opara je odgovorio kako je vodio ozbiljne razgovore kako sa županom, tako i sa ministarstvima, postavljali su znakove gdje se linijski promet može zaustavljati...

– Oni to krše! Ispisivane su im kazne, prijave, svima je jasno kako izbijaju dobit našem javnom poduzeću, Županija nije učinila koliko je trebala, a ni ministarsvo nije. Ne možemo sami stati na kraj tome kao Grad – rekao je Krstulović Opara.

Buduća saborska zastupnica Marijana Puljak željela je znati što je s planom upravljanja starom gradskom jezgrom.

– U kojem je statusu taj dokument? Imamo obavezu i prema UNESCO-u izraditi ga. Radi li se novi ili je dosadašnji spreman za usvajanje i/ili doradu – pitala je čelnica Pametnog.

Opara je cijelu priču oko ovog plana nazvao kompleksnom, visoko stručan tim, oformljen lani, radi na reviziji tog plana.

Natalija Tafra Bazina željela je dobiti hitan uvid u stanje polugodišnjeg financijskog plana. Filip Odrljin je ukazao na kronični nedostatak mjesta u vrtićima. Zanimalo ga je u kojoj je fazinadgradnja vrtića na Trsteniku, što je sa DV na kili, hoće li se graditi vrtić na Pujankama.

Gradonačelnik Opara je ukazao na pomalo neobičnu situaciju – naime, vrlo vjerojatno zbog korona krize – velik broj roditelja je upravo ove godije odlučio svoje predškolce ostaviti još jednu godinu u vrtiću. Ne ulazeći u pedagošku ispravnost te odluke,

Opara se pohvalio kao je prosjećna cijena vrtića u Splitu 495 kuna, dok u Solinu i Kaštelima isto stoji čak 200 kuna više.

– Što i je realna cijena, ali mi smo zadržali socijalnu komponentu – rekao je.

MOST-ov Ante Čikotić ukazao je na problem koji se ponavlja iz sezone u sezonu, a riječ je o potoku koji se slijeva u more na Rivi, a nosi od Crkve Gospe od zdravlja, ispod Marmontove – dašak vjekovnog sumpora.

U more osim sumpora idu i fekalije, što je naša velika sramota! Zanima me koliko Split ima septičkih jama, one su nam trajna prijetnja. A rješenje je vrlo jednostavno – detekcija nelegalnih priključaka, izgradnja prepumpne stanice koja će ukrotiti taj neugodni miris – rekao je Čikotić.

Do 2023., 2024., ne bi smjeli imati više niti jednu "crnu jamu", a za identificirati one koji se ilegalno spajaju na kanalizaciju, na odvone vode treba oformiti "CSI VIK". No, dovest ćemo građane u red – našalio se gradonačelnik, dodajući kako miris sumpora nije i ne smije biti smetnja ikome, on je urastao u DNA ovoga grada, ali smrad fekalija to posve sigurno nije i treba ga iskorijeniti.

---

---

11:16 - HDZ-ov Tomislav Prljević želio je doznati učinke paketa mjera za ublažavanje negativnih efekata koronakrize, koje je donio grad za svoje poduzetnike. Andro Krstulović Opara je kazao kako očekuje izvještaj cijelog niza gradskih službi. Pratio je, kaže, i što čine ostali gradovi, zahvalio pročelnicima gospodarstva, financija i gradske imovine, jer su, kako je kazao, najviše pripomogli u stvaranju spleta mjera koje su olakšale teško razdoblje za poslovne ljude i naše građane.

- Prvi udar pandemijske krize smo ublažili. Sva trgovačka poduzeća su prihvatili mjere racionalizacije. Naše dvije tvrtke, Promet i Split parking su se odrekli 20 posto plaće svojih direktora, smanjili prihode srednjeg menadžmentaza 15 posto, a i uradili uštedu u sumi plaća za 10 posto, sve u dogovoru sa sindikatima.

Javna ustanova park šuma Marjan nije u toj priči, doznali smo.

Ravnatelj JU je odbio naš prijedlog kazavši kako "ima kredit"! To nije opravdanje, to je nefunkcionalna uprava – oštar je bio Opara.

Najavio je kako se pred gradom nalaze rebalansi proračuna, i baš tako – u množini. Do kraja godine će ih biti više, a već za iduću sjednicu će se pripremiti prvi rebalans.

Ante Jukić (HDZ) je želio doznati kada će se krenuti u raspisivanje natječaja za drugu fazu sanacije Karepovca. Dogradonačelnik Nino Vela bio je odsutan, zbog samoizolacije, on bi, ustvrdio je Opara – dao puno bolji odgovor:

Naše službe su pripremile dokumentaciju za aplikaciju, na redu je sufinanciranje 2 i 3 faze, izrada pokrova i bunara koje će biti ugrađene u izgrađen dio - nabrojao je poteštat.

Kazao je kako je sa aktualnim ministarom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem dogovorena dinamika pripreme natječaja. Uvjerenja je kako bi najtečaj već bio raspisan da nije bilo pandemije.

– Ozbiljno je razmotren prijedlog kolege Čikotića o postavljanju fotonaponskih ćelija na novoizgrađenu površinu, a sve za korištenje sunčeve energije. Čelnici HEP-a razmotriti će mogućnost korištenje te površine – kazao je gradonačelnik.

---

---

10:51 - Drugi put u pola godine – splitski su se gradski vijećnici sastali “uživo”. Ovoga puta van svoje vijećnice, u amfitetatru Ekonomskog fakulteta...

Sjednica je započela "aktualnim satom", gdje je prvo pitanje gradonačelniku postavio Nenad Uvodić, iz Stranke Pametno kojeg je zanimalo zašto je Grad Split u 15 mjeseci potrošio šest milijuna kuna plaćajući lokaciju na Kopilici HŽ-u. Lokaciju koja, kako je kazao, čini objekte koji nemaju infrastrukturnu namjenu.

Nemate podršku s moje stanje, pustošite budžet ovoga grada nesavjesnim poslovanjem, kazao je Uvodić.

Zanimalo ga je i zašto se ne krene s izgradnjom višeetažne garaže na Trgu Hrvatske bratske zajednice, na prostoru koji je GUP-om predviđen za javnodruštvenu namjenu. Andro Krstulović Opara je odbio s gnušanjem riječ "pustošenje", kazavši kako je ugovor s HŽ-om raskinut.

– U tijeku su pregovori oko rješavanja dospjelih obveza, riječ je o stotinjak tisuća kuna, izraz "pustošenje" nije primjeren – kazao je poteštat objašnjavajući što se zbiva sa trgom HBZ:

Tamo je predviđena izgradnja poslovnih zgrada, među ostalim i gradske uprave, ali i izlaza iz podzemne žejeznice. Projektiranje je u tijeku – rekao je.

Kristinu Vidan je zanimao promet unutar Park šume Marjan, zgrožena je činjenicom kako postoji 144 vinjeta – stalnih dozvola za prometovanje.

Privremene dozvole i taxi i javni prijevoz ne računam, kontrola na rampama je nedovoljna, tu je i parking na Benama, automobili nalijeću na pješake i bicikliste u pješačkoj zoni – odgovornost je na vama. Riješite ovo u interesu građana, a ne za privatne interese vašeg koalicijskog partnera – oštra je bila Vidan.

Opara je uvjeren kako će se taj problem riješiti izmjenom vodstva Javne ustanove park šuma Marjan, a i vjeruje kako je 25 stalnih dozvola za prometovanje Marjanom i više nego dovoljno. Sanija Mardešića je zanimalo tko u ovom trenutku vodi Javnu ustanovu, a onda u cijelom nizu i zašto je izglasano nepovjerenje dosadašnjem ravatelju, tko je otkrio mladog Marinera Rajčića, kandidata za mjesto prvog čovjeka ustanove – čije je imenovanje poteštat odbio.

Rajčić je bio prijedlog Upravnog vijeća, na zahtjev Ruščića je pokrenuta smjenu ravnatelja, i dalje ustanovom upravlja Grubšić – nabrojao je pravne začkoljice Igor Stanišić, predsjendnik Gradskog vijeća, bolje upućen u situaciju na Marjanu od Opare.

Ravnatelja razrješuje Gradsko vijeće, baš kao što ga i odobrava, a sve na prijedlog Upravnog vijeća ustanove. Važno im je gradonačelnikovo mišljenje, stoga će ovoga puta još malo promisliti koga bi mogli predložiti za "prvu šumsku fotelju", jer "žele biti u skladu" sa poteštatovim mišljenjem. Koalicijska posla!