stdClass Object
(
[id] => 626394
[title] => Pitali smo građane znaju li po čemu je Split dobio ime: samo dvoje ih je znalo točan odgovor, ali odlučili smo uvažiti i jedan improvizirani koji nam se najviše svidio...
[alias] => pitali-smo-gradane-znaju-li-po-cemu-je-split-dobio-ime-samo-dvoje-ih-je-znalo-tocan-odgovor-ali-odlucili-smo-uvaziti-i-jedan-improvizirani-koji-nam-se-najvise-svidio
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Zašto se Split baš tako zove? Što se krije u korijenu riječi? U našem serijalu o splitskim toponimima hotimično smo za kraj ostavili sam naziv Splita grada, s očekivanjima da će istraživanje na uzorku nasumično izabranih šetača Splitom biti formalno, u stilu “pa svi će to znati”.
Vraga! Od desetak ljudi koje smo zatekli u srcu ribarske oaze, na Matejušci, samo ih je dvoje znalo točan odgovor, a od to dvoje jedna je osoba iz – Solina. Riječ je o osamnaestogodišnjoj brucošici studija predškolskog odgoja na Filozofskom fakultetu u Splitu Loreni Maleš, kojoj je još friško u glavi gradivo iz srednje škole...
- Riječ Split dolazi od grčke riječi ”aspalathos”, što je naziv za brnistru. Biljku - sažima Lorena, koja, osim što dobro uči, pomaže majci Katarini u povremenom čišćenju apartmana i stanova u sezoni, ali i posezoni; majku i kći, naime, zatekli smo ispred crkve svetog Frane na splitskoj rivi kako nakon odrađena posla čekaju tatu da ih odveze doma u Solin.
- Da vam budem iskrena, ja nisam znala točan odgovor. Sad sam, evo, od diteta nešto naučila – priznaje simpatična Lorenina mama Katarina.
Iz Solina su i trojica koje zatječemo kako guštaju u pivu na zidiću Matejuške, ali ne nakon posla, nego nakon posjeta zgradi Mirovinskog osiguranja nedaleko od Banovine.
- Šta znači Split? Najlipši grad na svitu – mirno između dva gutljaja poručuje 48-godišnji Boško Ninčević. Dvije godine stariji brat Stjepan mu povlađuje.
- Split je centar svita! Neka smo iz Solina, moramo to reć – smatraju ovi potomci Severa Velikog, koji je svojedobno i poveo svoje Salonitance (Solinjane) u zbjeg u zidine palače.
O tome malo zna također Solinjanin u rečenom trolistu, Mirko Mamić (52), ali ga to ne sprječava da se bezbrižno osunča na Matejušci s braćom Ninčević.
- Split ti je nešto ka Palacijanova Diokletača – u zafrkantskom tonu zaključuje najmlađi među njima, Boško Ninčević.
A dok solinski trolist sretno besposličari uz pivo na zidiću, mladi Josip Bebić (26) zarađuje za koricu kruha. U majici na kojoj piše “Split parking” iz hladovine vreba jesu li svi propisno parkirani uzduž ceste.
- Ja san van iz Muća, je, dobro znan staru narodnu “Ja san školu učija u Muću, ubit, zaklat i zapalit kuću”. Nije to tako, ali odrasta san uz to zafrkavanje. Inače san završija Srednju građevinsku školu u Splitu, sigurno san to učija. I eto, da vam buden iskren, ne znan šta znači Split točno. Nešto na starom rimskom, Spalato-ovo-ono – razmišlja rođeni Mućanin.
Nije mu zamjeriti što ne zna točno, a još manje to zamjeriti možemo Marleni Dworackoj te Patryku Krzyzosiaku iz Poljske; tek su kročili u centar grada, platili parkirališnu naknadu da ih Mućanin ne oglobi, a značenje riječi “Split” jamačno će do kraja boravka u gradu pod Marjanom naučiti bolje od većine stanovnika šire okolice...
No, čovjek uči dok je živ, pa je tako i Imoćanin iz Grubina Branimir Jonjić (35) zahvaljujući reporterima “Slobodne” napokon doznao otkud je naziv dobio grad u koji skoro svaki dan poslom dolazi...
- Joj, sramote, ne znam što “Split” znači, samo na engleskom, “prepolovljen”, “raskoljen”, je li. Inače sam u Splitu završio Ekonomski fakultet, sad radim u jednoj privatnoj firmi u Splitu, evo upravo sam stigao sa sastanka u Nogometnom savezu.
Po brnistri je grad nazvan, kažete? A što je brnistra? Nema toga cvita u Grubinama, možda mu više odgovara topla klima, mediteranska. Grubine su klimatski suroviji kraj od splitskoga - glasno razmišlja mladi Imoćanin.
E, zato smo i mi nešto naučili od šjor Borisa Burića (62), umirovljenog pomorca, Splićanina nastanjenog kod ZAP-a.
- Šinjorina draga, ovo šta nosim u košari nisu mriže, nego parangal. Je, bacit ću ga u more, sa vrha Sućidra – zafrkava nas Burić, inače laringektomirana osoba i član splitske udruge koja okuplja osobe liječene na grlu pod predsjedanjem Dražana Maleša.
Ta ga okolnost, međutim, nimalo ne sprječava da uživa u životu, ribolovu, pa i, s oproštenjem, zajebavanju onih koji ne razlikuju mrižu od parangala. A što je sa Splitom? Burić nas je pogledao kao da nije siguran jesmo li skroz prisebni, potom stisnuo botun na grlu i rekao:
- Pa tko to ne zna? Split se zove po brnistri, aspalatosu, bija je pun Marjan i grad dok još nije skroz betoniran. Split se tako službeno zove od početka stoljeća, jedino su ga Talijani tili prikrstit u Spalato, ali nisu uspili. Ajte, bog - pozdravio nas je ribarski znalac Boris Burić, dok nam je njegova kujica Gipsy uputila sažalni pogled...
Podvodni ribolov i Rimsko Carstvo
Četrdesetjednogodišnji Splićanin Niki Plastić odazvao se na ćakulu s nama, iako je bio zabavljen popravljanjem broda kojim će se otisnuti u povodni ribolov.
- Napišite da ronim, lovim ribu na dvadeset metara bez problema. Za sebe najviše, je. A šta znači Split? Grad – mirno je izjavio Niki, splitskim suncem okupan.
Split 'procvao' puno prije Dioklecijana
Puno prije nego je Dioklecijan odlučio umirovljeničke dane provesti u uvali oko koje se danas pruža Split, tu je stajalo grčko naselje, a postoje zapisi po kojima se nazivalo Aspalathos ili Spalatos.
Čini se da je naselje nekoć poput omotača u proljeće prekrivala biljka žutog mirisnog cvata. Biljka se zove brnistra, na grčkom pak aspalathos, ili Ασπάλαθος.
Kroz stoljeća naziv Aspalathos doživio je mnoge mijene: Spalatum, Spalato, Spalatrum, Spalathensis, Aspalathon, Aspalatuo, Spalati, Spljet... I druge, najčešće ovisno o tome tko je u tom trenutku vladao ovim područjem.
Gradsko vijeće je 1909., međutim, odlučilo definirati ime kao 'Split', što su pokušali talijanski okupatori tijekom Drugog svjetskog rata promijeniti u Spalato, no to je, srećom, bilo zakratko.
Zašto se Split baš tako zove? Što se krije u korijenu riječi? U našem serijalu o splitskim toponimima hotimično smo za kraj ostavili sam naziv Splita grada, s očekivanjima da će istraživanje na uzorku nasumično izabranih šetača Splitom biti formalno, u stilu “pa svi će to znati”.
Vraga! Od desetak ljudi koje smo zatekli u srcu ribarske oaze, na Matejušci, samo ih je dvoje znalo točan odgovor, a od to dvoje jedna je osoba iz – Solina. Riječ je o osamnaestogodišnjoj brucošici studija predškolskog odgoja na Filozofskom fakultetu u Splitu Loreni Maleš, kojoj je još friško u glavi gradivo iz srednje škole...
- Riječ Split dolazi od grčke riječi ”aspalathos”, što je naziv za brnistru. Biljku - sažima Lorena, koja, osim što dobro uči, pomaže majci Katarini u povremenom čišćenju apartmana i stanova u sezoni, ali i posezoni; majku i kći, naime, zatekli smo ispred crkve svetog Frane na splitskoj rivi kako nakon odrađena posla čekaju tatu da ih odveze doma u Solin.
- Da vam budem iskrena, ja nisam znala točan odgovor. Sad sam, evo, od diteta nešto naučila – priznaje simpatična Lorenina mama Katarina.
Iz Solina su i trojica koje zatječemo kako guštaju u pivu na zidiću Matejuške, ali ne nakon posla, nego nakon posjeta zgradi Mirovinskog osiguranja nedaleko od Banovine.
- Šta znači Split? Najlipši grad na svitu – mirno između dva gutljaja poručuje 48-godišnji Boško Ninčević. Dvije godine stariji brat Stjepan mu povlađuje.
- Split je centar svita! Neka smo iz Solina, moramo to reć – smatraju ovi potomci Severa Velikog, koji je svojedobno i poveo svoje Salonitance (Solinjane) u zbjeg u zidine palače.
O tome malo zna također Solinjanin u rečenom trolistu, Mirko Mamić (52), ali ga to ne sprječava da se bezbrižno osunča na Matejušci s braćom Ninčević.
- Split ti je nešto ka Palacijanova Diokletača – u zafrkantskom tonu zaključuje najmlađi među njima, Boško Ninčević.
A dok solinski trolist sretno besposličari uz pivo na zidiću, mladi Josip Bebić (26) zarađuje za koricu kruha. U majici na kojoj piše “Split parking” iz hladovine vreba jesu li svi propisno parkirani uzduž ceste.
- Ja san van iz Muća, je, dobro znan staru narodnu “Ja san školu učija u Muću, ubit, zaklat i zapalit kuću”. Nije to tako, ali odrasta san uz to zafrkavanje. Inače san završija Srednju građevinsku školu u Splitu, sigurno san to učija. I eto, da vam buden iskren, ne znan šta znači Split točno. Nešto na starom rimskom, Spalato-ovo-ono – razmišlja rođeni Mućanin.
Nije mu zamjeriti što ne zna točno, a još manje to zamjeriti možemo Marleni Dworackoj te Patryku Krzyzosiaku iz Poljske; tek su kročili u centar grada, platili parkirališnu naknadu da ih Mućanin ne oglobi, a značenje riječi “Split” jamačno će do kraja boravka u gradu pod Marjanom naučiti bolje od većine stanovnika šire okolice...
No, čovjek uči dok je živ, pa je tako i Imoćanin iz Grubina Branimir Jonjić (35) zahvaljujući reporterima “Slobodne” napokon doznao otkud je naziv dobio grad u koji skoro svaki dan poslom dolazi...
- Joj, sramote, ne znam što “Split” znači, samo na engleskom, “prepolovljen”, “raskoljen”, je li. Inače sam u Splitu završio Ekonomski fakultet, sad radim u jednoj privatnoj firmi u Splitu, evo upravo sam stigao sa sastanka u Nogometnom savezu.
Po brnistri je grad nazvan, kažete? A što je brnistra? Nema toga cvita u Grubinama, možda mu više odgovara topla klima, mediteranska. Grubine su klimatski suroviji kraj od splitskoga - glasno razmišlja mladi Imoćanin.
E, zato smo i mi nešto naučili od šjor Borisa Burića (62), umirovljenog pomorca, Splićanina nastanjenog kod ZAP-a.
- Šinjorina draga, ovo šta nosim u košari nisu mriže, nego parangal. Je, bacit ću ga u more, sa vrha Sućidra – zafrkava nas Burić, inače laringektomirana osoba i član splitske udruge koja okuplja osobe liječene na grlu pod predsjedanjem Dražana Maleša.
Ta ga okolnost, međutim, nimalo ne sprječava da uživa u životu, ribolovu, pa i, s oproštenjem, zajebavanju onih koji ne razlikuju mrižu od parangala. A što je sa Splitom? Burić nas je pogledao kao da nije siguran jesmo li skroz prisebni, potom stisnuo botun na grlu i rekao:
- Pa tko to ne zna? Split se zove po brnistri, aspalatosu, bija je pun Marjan i grad dok još nije skroz betoniran. Split se tako službeno zove od početka stoljeća, jedino su ga Talijani tili prikrstit u Spalato, ali nisu uspili. Ajte, bog - pozdravio nas je ribarski znalac Boris Burić, dok nam je njegova kujica Gipsy uputila sažalni pogled...
Podvodni ribolov i Rimsko Carstvo
Četrdesetjednogodišnji Splićanin Niki Plastić odazvao se na ćakulu s nama, iako je bio zabavljen popravljanjem broda kojim će se otisnuti u povodni ribolov.
- Napišite da ronim, lovim ribu na dvadeset metara bez problema. Za sebe najviše, je. A šta znači Split? Grad – mirno je izjavio Niki, splitskim suncem okupan.
Split 'procvao' puno prije Dioklecijana
Puno prije nego je Dioklecijan odlučio umirovljeničke dane provesti u uvali oko koje se danas pruža Split, tu je stajalo grčko naselje, a postoje zapisi po kojima se nazivalo Aspalathos ili Spalatos.
Čini se da je naselje nekoć poput omotača u proljeće prekrivala biljka žutog mirisnog cvata. Biljka se zove brnistra, na grčkom pak aspalathos, ili Ασπάλαθος.
Kroz stoljeća naziv Aspalathos doživio je mnoge mijene: Spalatum, Spalato, Spalatrum, Spalathensis, Aspalathon, Aspalatuo, Spalati, Spljet... I druge, najčešće ovisno o tome tko je u tom trenutku vladao ovim područjem.
Gradsko vijeće je 1909., međutim, odlučilo definirati ime kao 'Split', što su pokušali talijanski okupatori tijekom Drugog svjetskog rata promijeniti u Spalato, no to je, srećom, bilo zakratko.
Pitali smo građane znaju li po čemu je Split dobio ime: samo dvoje ih je znalo točan odgovor, ali odlučili smo uvažiti i jedan improvizirani koji nam se najviše svidio...
Zašto se Split baš tako zove? Što se krije u korijenu riječi? U našem serijalu o splitskim toponimima hotimično smo za kraj ostavili sam naziv Splita grada, s očekivanjima da će istraživanje na uzorku nasumično izabranih šetača Splitom biti formalno, u stilu “pa svi će to znati”.
Vraga! Od desetak ljudi koje smo zatekli u srcu ribarske oaze, na Matejušci, samo ih je dvoje znalo točan odgovor, a od to dvoje jedna je osoba iz – Solina. Riječ je o osamnaestogodišnjoj brucošici studija predškolskog odgoja na Filozofskom fakultetu u Splitu Loreni Maleš, kojoj je još friško u glavi gradivo iz srednje škole...
- Riječ Split dolazi od grčke riječi ”aspalathos”, što je naziv za brnistru. Biljku - sažima Lorena, koja, osim što dobro uči, pomaže majci Katarini u povrem...