stdClass Object
(
[id] => 619128
[title] => Splitski turistički djelatnici progovaraju o problemima u svojoj branši, tvrde da im jedna stvar nanosi veliku štetu: 'Najgore zlo gostima se dogodi već na Resniku...'
[alias] => splitski-turisticki-djelatnici-progovaraju-o-problemima-u-svojoj-bransi-tvrde-da-im-jedna-stvar-nanosi-veliku-stetu-39-najgore-zlo-gostima-se-dogodi-vec-na-resniku-39
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
– Split je pun turista i ima ih otprilike kao prošle godine. Je li to malo više ili ipak malo manje, nitko ne želi otkriti točne podatke. No, ono što je nama, koji radimo u turizmu i živimo od te djelatnosti, u interesu jest da dovedemo manje onih "jeftinijih" turista jer bi to smanjilo gužvu (koja se u vrhu sezone stvara u gradskoj luci op.a), ali uz uvjet da oni turisti koji nam dođu budu bolje platežne moći – kaže nam Đani Ponoš, vlasnik renta-a-cara i turističke agencije "Flarent" s dvjema poslovnicama u centru grada – u luci i obližnjoj Turističkoj palači.
No, što lokalna i državna uprava u tom smislu može i treba napraviti…
– Da bi dobili turiste koji će više trošiti, investitorima treba omogućiti da lakše dođu do dozvola za gradnju boljih hotela i da se izgradi takvih pet s četiri i pet zvjezdica, a ne da u Splitu imamo "sto tisuća" apartmana zbog kojih se spušta cijena smještaja, što dovodi "jeftinije" goste.
Planovi su da na Istočnoj i Zapadnoj obali imamo hotele…
– Istočnu obalu se ne može tako brzo riješiti, a na Zapadnoj obali treba preurediti hotel "Marjan" i tamo vezati brodove krmom, kako je to rekao Željko Kerum. To bi privuklo jako dobre goste, što bi definitivno promijenilo sliku grada – smatra Ponoš.
No, koliko će najbolji gosti biti spremni "iskeširati", ako će u špici sezone biti osuđeni na čekanje u kolonama auta po najvećim vrućinama?
Tunel je rješenje gužvi
– Gužve se mogu riješiti s još jednim izlazom iz trajektne luke ili ulazom u nju. I to s jednim tunelom s ulazom pokraj kolodvora i izlazom pokraj Druge policijske postaje na Bačvicama, ili ulaz i izlaz kroz postojeći tunel za Kopilicu. Jer ovaj metro ionako ne služi – ničemu.
Znači, smatra Ponoš, tunel metroa je rješenje za još jedan cestovni prilaz.
– Veliki problem u sezoni je gdje parkirati i nepostojanje prostora na kojem rent-a-car agencije mogu obaviti primopredaju vozila. Pogledajte samo gdje neki taksisti iskrcavaju putnike, na pješačkom prijelazu na ulazu u trajektnu luku. No, godinama se govori o rješavanju problema parkiranja gradnjom podzemnih garaža u centru Splita. Ali sve ostaje samo na priči – veli naš sugovornik.
Ponoš smatra da lokalna uprava ne može ništa napraviti da bi se problemi koji nastaju u sezoni riješili do sljedećeg ljeta.
– Ništa se ne može riješiti na brzinu. Turizam se gradi godinama. Dok u kolovozu svi u Splitu imamo posla, treba povećati broj gostiju u predsezoni i posezoni kroz kongresni i zdravstveni turizam. Ne možemo nuditi samo sunce i more, pa su nam zimi u Splitu svi hoteli prazni, dok su u Zagorju non-stop puni – veli vlasnik turističke agencije.
Roko Kačunić, vlasnik ugostiteljskog objekta "Terminal F" u Turističkoj palači, napominje da u Splitu imamo oko 13 kilometara plaža okupanih suncem, od Žnjana do Marjana, no da moramo bolje prodavati destinaciju.
– To će za nas učiniti hoteli – naglašava Kačunić, te dodaje da će se u sljedeće dvije godine otvoriti "Ambasador" i "Marjan" koji će dovesti bolje goste. Kaže kako je upravo zbog hotela "Marjan" njegova obitelj na Zapadnoj obali držala tri ugostiteljska objekta. No, kako se dugo čekalo da "Marjan" doživi obnovu, na kraju su svoj posao prodali.
No, sada je nedovršeni hotel kupila Adris grupa.
– To je ogroman plus za naš grad. Jer ta rovinjska grupacija zna kako napraviti destinaciju. Oni će tu uložiti ozbiljan novac i napraviti odličan posao. To će biti "ludilo" – dodaje Kačunić.
Malo kasnije svjedočimo kako autobus stranih registracijskih oznaka iskrcava putnike u traci za ukrcaj na trajekte (znači u vrijeme kada je najveća gužva jer se odvija smjena gostiju op.a.) umjesto na za to predviđeno mjesto pokraj Turističke palače. To ne čudi jer Grad je ove godine odredio da je tamo cijena za ukrcaj i iskrcaj gostiju "paprenih" 400 kuna. Zato se vozači autobusa snalaze kako znaju i umiju.
Pohvala lučkim vlastima
Vrijeme smjene gostiju je jedina šansa da za razgovor uhvatimo jednog od zapovjednika minikruzera – plovećih hotela koje pune uglavnom stranci. Mali brodari ističu kako nabavu rade isključivo u domaćim lukama, a remonte vrše u našim brodogradilištima, i tako u Hrvatskoj ostavljaju zarađeni novac. Iako za splitsku luku naglašavaju da se tu lučke vlasti prema njima najkorektnije ponašaju, za razliku od drugih luka u kojima se daje prednost luksuznim jahtama koje plove pod stranim zastava, morali smo proći preko više paralelno vezanih minikruzera da bi došli do našeg sljedećeg sugovornika. Nama to nije bio problem, no bio bi da smo bili putnici i sa sobom preko svih tih prepreka vukli teške kufere.
Lučka kapetanija Split planira kamionski promet, kojim se obavlja opskrba otoka, uz državne poticaje i po istoj cijeni, prebaciti u novu luku na Stinicama. Nadalje, će se carina prebaciti na lukobran, čime će se osloboditi veliki Gat sv. Duje. To je bitno jer će osigurati nove metre operativne obale za vezivanje brodova u domaćem prometu. No, paralelno s tim raste i broj minikruzera, jer svake godine ih je dodatnih – deset.
– Moram pohvaliti Lučku kapetaniju Split na svemu što radi i na uloženom trudu kako bi nam omogućila bolja mjesta za privez. Nakon linijskog prometa, u Splitu imamo prioritet ispred stranih jahti. Sada sam peti brod vezan paralelno od obale, a iza mene su još dva. Zbog veće sigurnosti i komfora gostiju, bilo bi lakše da nas je najviše četiri-pet tako vezanih – kaže nam Antonio Vuković, zapovjednik i suvlasnik broda "Mlini".
Dodaje da se stariji gosti, na onim luksuznijim minikruzerima, zbog takvog ukrcaja ne osjećaju ugodno i zbog toga "grintaju".
I tako dolazi do zaključka: Mali brodari se prebrzo razvijaju u odnosu na infrastrukturu na Jadranu koja ih ne pratiti, a koja je primarni faktor u tom poslu! Dodaje da se gužve u splitskoj luci mogu smanjiti kada bi se iskrcaj i ukrcaj gostiju obavljao i drugim danima, a ne samo vikendom. No, to je malo teže realizirati zbog planova agencija, aviokompanija i želja gostiju.
No, kako se opremanje 25,5 metara velikog broda, koji će s 26 putnika Jadranom ploviti sedam dana, obavlja kada vas od obale dijeli niz drugih brodova?
'Butkoviću, mijenjaj pravilnik'
– Za to imamo male pomoćne brodice. Tako da nije jednostavno, ali se snalazimo.
Smatra da zbog gužvi koje blokiraju ceste, zbog kojih, npr. vatrogasna kola bi nešto sporije stigla u luku prepunu brodova, sigurnost putnika na minikruzerima – nije ugrožena.
– Tu nema brige, jer brod ne bi mogao dobiti plovidbenu dozvolu da nema sustav "samogašenja". Znači, uz aparate za gašenje, i to CO2 sustav kojim je pokrivena strojarnica, i aparate s prahom koji se koriste u slučaju požara u kuhinji i na drugim mjestima, tu je i "fire" pumpa koja pumpa morsku vodu. Prije svake sezone posada ima treninge sigurnosti na brodu – objašnjava zapovjednik Vuković.
Na taksi stajalištu ispod pazara susrećemo Čedu Pocrnića, nekadašnjeg grafičkog urednika u našem listu, koji zadnjih godina radi kao taksista.
– Lokalna i državna uprava trebaju urediti pravni okvir zbog kojeg sada postoji mogućnost ogromne razlike u cijeni taksi prijevoza. Cijelo zlo počinje u zračnoj luci gdje kaštelanski i trogirski prijevoznici "opljačkaju" turiste koji tamo slete i kada oni dođu u Split više ih je strah ući u taksi. To se vidi na terenu jer imamo malo vožnji – kaže Pocrnić, te dodaje:
– Neki moji kolege se ponašaju kao i ostatak društva, a primjer im daju oni na "vrhu". S tim da smo na ovom stajalištu moralni jer nam je država omogućila da se strancima može naplatiti čak 80 kuna po kilometru. To je pljačka i normalno da se onda gosti bune i strašljivo pitaju za cijenu – kaže i napominje da se za vrijeme gužvi ne može izići iz luke, no da onda to košta gosta.
– Dok se stoji u gužvi, taksimetar vrti svoje – zaključuje Čedo.
Pocrnićev kolega Šime Čerina, koji je prije ovog posla 27 godina bio vozač autobusa u "Prometa", kaže da treba mijenjati pravilnik kojim je ministar Butković taksiste iz cijele Hrvatske poslao u Split i Dubrovnik, i tako splitskim koncesionarima oteo putnike.
– Kao da nije bilo dovoljno vozača Ubera i ostalih firmi koje rade preko aplikacija. Tako da se ovdje na suncu pržimo po dva, tri sata čekajući putnike – veli Čerina i dodaje da je zbog gužvi u gradu totalno ludilo i da su mu zbog toga putnici čak bježali iz taksija bojeći se da će zakasniti na brod.
– Split je pun turista i ima ih otprilike kao prošle godine. Je li to malo više ili ipak malo manje, nitko ne želi otkriti točne podatke. No, ono što je nama, koji radimo u turizmu i živimo od te djelatnosti, u interesu jest da dovedemo manje onih "jeftinijih" turista jer bi to smanjilo gužvu (koja se u vrhu sezone stvara u gradskoj luci op.a), ali uz uvjet da oni turisti koji nam dođu budu bolje platežne moći – kaže nam Đani Ponoš, vlasnik renta-a-cara i turističke agencije "Flarent" s dvjema poslovnicama u centru grada – u luci i obližnjoj Turističkoj palači.
No, što lokalna i državna uprava u tom smislu može i treba napraviti…
– Da bi dobili turiste koji će više trošiti, investitorima treba omogućiti da lakše dođu do dozvola za gradnju boljih hotela i da se izgradi takvih pet s četiri i pet zvjezdica, a ne da u Splitu imamo "sto tisuća" apartmana zbog kojih se spušta cijena smještaja, što dovodi "jeftinije" goste.
Planovi su da na Istočnoj i Zapadnoj obali imamo hotele…
– Istočnu obalu se ne može tako brzo riješiti, a na Zapadnoj obali treba preurediti hotel "Marjan" i tamo vezati brodove krmom, kako je to rekao Željko Kerum. To bi privuklo jako dobre goste, što bi definitivno promijenilo sliku grada – smatra Ponoš.
No, koliko će najbolji gosti biti spremni "iskeširati", ako će u špici sezone biti osuđeni na čekanje u kolonama auta po najvećim vrućinama?
Tunel je rješenje gužvi
– Gužve se mogu riješiti s još jednim izlazom iz trajektne luke ili ulazom u nju. I to s jednim tunelom s ulazom pokraj kolodvora i izlazom pokraj Druge policijske postaje na Bačvicama, ili ulaz i izlaz kroz postojeći tunel za Kopilicu. Jer ovaj metro ionako ne služi – ničemu.
Znači, smatra Ponoš, tunel metroa je rješenje za još jedan cestovni prilaz.
– Veliki problem u sezoni je gdje parkirati i nepostojanje prostora na kojem rent-a-car agencije mogu obaviti primopredaju vozila. Pogledajte samo gdje neki taksisti iskrcavaju putnike, na pješačkom prijelazu na ulazu u trajektnu luku. No, godinama se govori o rješavanju problema parkiranja gradnjom podzemnih garaža u centru Splita. Ali sve ostaje samo na priči – veli naš sugovornik.
Ponoš smatra da lokalna uprava ne može ništa napraviti da bi se problemi koji nastaju u sezoni riješili do sljedećeg ljeta.
– Ništa se ne može riješiti na brzinu. Turizam se gradi godinama. Dok u kolovozu svi u Splitu imamo posla, treba povećati broj gostiju u predsezoni i posezoni kroz kongresni i zdravstveni turizam. Ne možemo nuditi samo sunce i more, pa su nam zimi u Splitu svi hoteli prazni, dok su u Zagorju non-stop puni – veli vlasnik turističke agencije.
Roko Kačunić, vlasnik ugostiteljskog objekta "Terminal F" u Turističkoj palači, napominje da u Splitu imamo oko 13 kilometara plaža okupanih suncem, od Žnjana do Marjana, no da moramo bolje prodavati destinaciju.
– To će za nas učiniti hoteli – naglašava Kačunić, te dodaje da će se u sljedeće dvije godine otvoriti "Ambasador" i "Marjan" koji će dovesti bolje goste. Kaže kako je upravo zbog hotela "Marjan" njegova obitelj na Zapadnoj obali držala tri ugostiteljska objekta. No, kako se dugo čekalo da "Marjan" doživi obnovu, na kraju su svoj posao prodali.
No, sada je nedovršeni hotel kupila Adris grupa.
– To je ogroman plus za naš grad. Jer ta rovinjska grupacija zna kako napraviti destinaciju. Oni će tu uložiti ozbiljan novac i napraviti odličan posao. To će biti "ludilo" – dodaje Kačunić.
Malo kasnije svjedočimo kako autobus stranih registracijskih oznaka iskrcava putnike u traci za ukrcaj na trajekte (znači u vrijeme kada je najveća gužva jer se odvija smjena gostiju op.a.) umjesto na za to predviđeno mjesto pokraj Turističke palače. To ne čudi jer Grad je ove godine odredio da je tamo cijena za ukrcaj i iskrcaj gostiju "paprenih" 400 kuna. Zato se vozači autobusa snalaze kako znaju i umiju.
Pohvala lučkim vlastima
Vrijeme smjene gostiju je jedina šansa da za razgovor uhvatimo jednog od zapovjednika minikruzera – plovećih hotela koje pune uglavnom stranci. Mali brodari ističu kako nabavu rade isključivo u domaćim lukama, a remonte vrše u našim brodogradilištima, i tako u Hrvatskoj ostavljaju zarađeni novac. Iako za splitsku luku naglašavaju da se tu lučke vlasti prema njima najkorektnije ponašaju, za razliku od drugih luka u kojima se daje prednost luksuznim jahtama koje plove pod stranim zastava, morali smo proći preko više paralelno vezanih minikruzera da bi došli do našeg sljedećeg sugovornika. Nama to nije bio problem, no bio bi da smo bili putnici i sa sobom preko svih tih prepreka vukli teške kufere.
Lučka kapetanija Split planira kamionski promet, kojim se obavlja opskrba otoka, uz državne poticaje i po istoj cijeni, prebaciti u novu luku na Stinicama. Nadalje, će se carina prebaciti na lukobran, čime će se osloboditi veliki Gat sv. Duje. To je bitno jer će osigurati nove metre operativne obale za vezivanje brodova u domaćem prometu. No, paralelno s tim raste i broj minikruzera, jer svake godine ih je dodatnih – deset.
– Moram pohvaliti Lučku kapetaniju Split na svemu što radi i na uloženom trudu kako bi nam omogućila bolja mjesta za privez. Nakon linijskog prometa, u Splitu imamo prioritet ispred stranih jahti. Sada sam peti brod vezan paralelno od obale, a iza mene su još dva. Zbog veće sigurnosti i komfora gostiju, bilo bi lakše da nas je najviše četiri-pet tako vezanih – kaže nam Antonio Vuković, zapovjednik i suvlasnik broda "Mlini".
Dodaje da se stariji gosti, na onim luksuznijim minikruzerima, zbog takvog ukrcaja ne osjećaju ugodno i zbog toga "grintaju".
I tako dolazi do zaključka: Mali brodari se prebrzo razvijaju u odnosu na infrastrukturu na Jadranu koja ih ne pratiti, a koja je primarni faktor u tom poslu! Dodaje da se gužve u splitskoj luci mogu smanjiti kada bi se iskrcaj i ukrcaj gostiju obavljao i drugim danima, a ne samo vikendom. No, to je malo teže realizirati zbog planova agencija, aviokompanija i želja gostiju.
No, kako se opremanje 25,5 metara velikog broda, koji će s 26 putnika Jadranom ploviti sedam dana, obavlja kada vas od obale dijeli niz drugih brodova?
'Butkoviću, mijenjaj pravilnik'
– Za to imamo male pomoćne brodice. Tako da nije jednostavno, ali se snalazimo.
Smatra da zbog gužvi koje blokiraju ceste, zbog kojih, npr. vatrogasna kola bi nešto sporije stigla u luku prepunu brodova, sigurnost putnika na minikruzerima – nije ugrožena.
– Tu nema brige, jer brod ne bi mogao dobiti plovidbenu dozvolu da nema sustav "samogašenja". Znači, uz aparate za gašenje, i to CO2 sustav kojim je pokrivena strojarnica, i aparate s prahom koji se koriste u slučaju požara u kuhinji i na drugim mjestima, tu je i "fire" pumpa koja pumpa morsku vodu. Prije svake sezone posada ima treninge sigurnosti na brodu – objašnjava zapovjednik Vuković.
Na taksi stajalištu ispod pazara susrećemo Čedu Pocrnića, nekadašnjeg grafičkog urednika u našem listu, koji zadnjih godina radi kao taksista.
– Lokalna i državna uprava trebaju urediti pravni okvir zbog kojeg sada postoji mogućnost ogromne razlike u cijeni taksi prijevoza. Cijelo zlo počinje u zračnoj luci gdje kaštelanski i trogirski prijevoznici "opljačkaju" turiste koji tamo slete i kada oni dođu u Split više ih je strah ući u taksi. To se vidi na terenu jer imamo malo vožnji – kaže Pocrnić, te dodaje:
– Neki moji kolege se ponašaju kao i ostatak društva, a primjer im daju oni na "vrhu". S tim da smo na ovom stajalištu moralni jer nam je država omogućila da se strancima može naplatiti čak 80 kuna po kilometru. To je pljačka i normalno da se onda gosti bune i strašljivo pitaju za cijenu – kaže i napominje da se za vrijeme gužvi ne može izići iz luke, no da onda to košta gosta.
– Dok se stoji u gužvi, taksimetar vrti svoje – zaključuje Čedo.
Pocrnićev kolega Šime Čerina, koji je prije ovog posla 27 godina bio vozač autobusa u "Prometa", kaže da treba mijenjati pravilnik kojim je ministar Butković taksiste iz cijele Hrvatske poslao u Split i Dubrovnik, i tako splitskim koncesionarima oteo putnike.
– Kao da nije bilo dovoljno vozača Ubera i ostalih firmi koje rade preko aplikacija. Tako da se ovdje na suncu pržimo po dva, tri sata čekajući putnike – veli Čerina i dodaje da je zbog gužvi u gradu totalno ludilo i da su mu zbog toga putnici čak bježali iz taksija bojeći se da će zakasniti na brod.
Splitski turistički djelatnici progovaraju o problemima u svojoj branši, tvrde da im jedna stvar nanosi veliku štetu: 'Najgore zlo gostima se dogodi već na Resniku...'
– Split je pun turista i ima ih otprilike kao prošle godine. Je li to malo više ili ipak malo manje, nitko ne želi otkriti točne podatke. No, ono što je nama, koji radimo u turizmu i živimo od te djelatnosti, u interesu jest da dovedemo manje onih "jeftinijih" turista jer bi to smanjilo gužvu (koja se u vrhu sezone stvara u gradskoj luci op.a), ali uz uvjet da oni turisti koji nam dođu budu bolje platežne moći – kaže nam Đani Ponoš, vlasnik renta-a-cara i turističke agencije "Flarent" s dvjema poslovnicama u centru grada – u luci i obližnjoj Turističkoj palači.
No, što lokalna i državna uprava u tom smislu može i treba napraviti…
– Da bi dobili turiste koji će više trošiti, investitorima treba omogućiti da lakše dođu do dozvola za gradnju boljih hotela i da se izgradi ...
