stdClass Object
(
[id] => 513050
[title] => Zbog stavova koje je iznosio o karakteru Titova režima vrata su mu bila zatvorena: ovog velikana svoga grada Splićani tek trebaju otkriti
[alias] => zbog-stavova-koje-je-iznosio-o-karakteru-titova-rezima-vrata-su-mu-bila-zatvorena-ovog-velikana-svoga-grada-splicani-tek-trebaju-otkriti
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Splitski povjesničar, esejist i publicist Bogdan Radica zanimljiv je, ali i nepoznat lik, koji se ovih 27 godina, koliko ga se smije spominjati, spomene povremeno kao autora vječnog eseja "Vječni Split" i autobiografije "Živjeti - nedoživjeti".
Uz Antu Ciligu spomene ga se i kao jednog od većih mislilaca iz dijaspore. Ili jednog od rijetkih nerazočaranja uz Borisa Marunu, Chrisa Cvijića i neke druge.
Zagrebačka Splićanka Jelena Hekman prije 15 godina u Ex Librisu priredila mu je i objavila knjigu "Vječni Split", skupu knjigu koje je u splitskim domovima manje nego oborite ribe subotom. Disput je 2006. objavio reizdanje "Agonije Evrope", objavljene 1940. kod glasovitog beogradskog knjižara Gece Kona na ćirilici, ali za to je u Gordoganu dobio opsežnu kritiku zbog neprikladnih jezičnih i drugih intervencija.
Osim toga, knjiga je i rasprodana. Varoška spomen-ploča iz 2013. i mali stručni skup o njoj u HNK Split odjeknuo je poput manje petarde u silvestarskoj noći, kao i aktualni skup na Knjizi Mediterana koji su organizirali Književni krug i Odsjek za povijest splitskog Filozofskog fakulteta
- Iz raznih razloga Radica u Hrvatskoj nije dovoljno poznat, ali je vrijeme da to postane. Zbog njegove jasne hrvatske i kršćanske misli možda ga se gura na marginu. Ali to je nepravedno i neutemeljeno. On treba imati mjesto u našem društvu. Radica je čovjek koji ne razdvaja nego spaja, njegova misao je dovoljno duboka, temeljita, kršćanska, misaona i intelektualna.
Zbog stavova koje je javno iznosio o karakteru Titova režima, "socijalizmu s ljudskim licem", vrata Jugoslavije bila su mu zatvorena. Zbog svoga konvertitstva na hrvatstvo, koje je posve svjesno i zrelo učinio, bio je nepoželjan za taj režim. S Radicom možemo ići u svijet, jer je on već svjetski, kaže Marko Trogrlić, profesor povijesti na splitskom Filozofskom fakultetu i suorganizator stručnog skupa "Bogdan Radica život i vrijeme".
Dalmacija kao balkon
Među dvadesetak izlagača Trogrlić je na skupu govorio o Radičinu prijateljstvu s velikim leksikografom Matom Ujevićem, koji ga zbog političkih razloga nije smio vidjeti u New Yorku.
"Radica je cijenio Ujevićevu širinu i znanje da na Enciklopediji okupi najbolje što je Hrvatska u tom trenutku imala, kaže Trogrlić i dodaje da na katedri nastoje revalorizirati i Radičinu historiografsku misao. Jer je Radica, kaže, bio vrlo cijenjen profesor, pozvani predavač na raznim sveučilištima, koji je pokrivao povijest srednje i istočne Europe.
- Prekrasna je Radičina misao da su Dalmacija i Hrvatska balkon Slavije na Mediteran. Radica je Mediteran doslovno živio, od Grčke do Italije. S istaknutim Mediterancima svoga doba, Croceom, Unamunom, Ferrerom i drugima, suvereno se kretao europskim i svjetskim prostorom.
Posebno je kod Radice istaknuta ideja slobode, skopčana s demokratskim naslijeđem Mediterana u najboljem smislu riječi. I jedna duboka kršćanska misao koja na prvo mjesto stavlja čovjeka, slobodnoga pojedinca. Odlučili smo napraviti skup i predložiti gradu da se Radici napravi spomenik ili reljef u Velom varošu, odakle je i potekao. I da se predsjednici Republike pošalje poziv da ga se posmrtno odlikuje jer je pedeset godina promicao u svijetu ideju samostalne, slobodne, demokratske Hrvatske.
Nju je u visokim krugovima zapadnoga svijeta na najbolji način reprezentirao. Mislim da je Radica gigant našega grada koji ga na najbolji način predstavlja u svijetu i u domovini. Ali njega treba ponovno posvijetliti, ponazočiti. Želio je da "ostavi svoje kosti na padinama najljepše gore na svijetu", možda bi trebalo poraditi i na tome, zaključuje Trogrlić kojemu je Radica autor najljepših redaka o Splitu koje je pročitao.
Profesor Ivan Bošković, drugi član peteročlanog organizacijskog odbora skupa, Radici je pristupio iz književnog rakursa uz komparativnu analizu "Vječnog Splita" i "Splitskog triptiha" Davora Velnića, koji također ima niz zanimljivih opažanja o "vječnom gradu".
- Družeći se godinama u Italiji s piscima, Radica je hrvatsku javnost obavještavao što se važno zbiva u Italiji, ali i obratno, odigravši značajnu posredničku ulogu.
Demokracija kao jedina alternativa
Iako nije pisao čisto književno štivo, uz stilski vrsni "Vječni Split", literarnih svojstava nije lišena autobiografija "Živjeti - nedoživjeti", kapitalna knjiga i dragocjeni dokument s uvidom što se događalo u Europi. Još za školovanja, profilirao se intelektualcem izrazito liberalnih i demokratskih načela te svrstao među ona imena koja su porukama totalitarističkih ideologija suprotstavljali demokraciju i slobodu kao jedine istinske alternative", kaže Bošković dodavši da je Radica nažalost poznatiji u inozemstvu nego u sredini koju nosi kao najdublju odrednicu svojeg ljudskog i nacionalnog identiteta.
Profesor povijesti sa splitskog Filozofskog fakulteta Josip Vrandečić također je impresioniran Radičinim djelom u SAD-u.
- Bio je najutjecajniji hrvatski poslijeratni politički emigrant. Bio je glavni glasnogovornik hrvatske emigracije. Člancima u utjecajnim američkim novinama mogao je doprijeti do zapadnog čitateljstva. Šest-sedam godina prije Đilasa upozorio je zapadnu javnost na karakter Titova režima, no to je pisao u vrijeme sukoba sa Staljinom pa je time bilo utišano. Kao Mediteranac imao je podlogu, znanje, širinu i utjecaj da okupi svu razbijenu emigraciju koja je bila i liberalnih i proustaških stajališta. Svi su njemu hodočastili, ne samo iz SAD-a, poput Borisa Marune iz Argentine, kaže Vrandečić i dodaje da je Radica, naša poveznica s Franom Supilom, radikalnu hrvatsku emigraciju uvio u širi zapadni demokratski kontekst.
Američka epizoda
No budući da je tema Vrandečićeva izlaganja bila "Vječni Split", on se dotaknuo i tog inspirativnog eseja koji i više od pola vijeka od objavljivanja izaziva divljenje i lokalpatriotske osjećaje.
- Esej je napisan 1955. kad je Radica bio zreo, kad je shvatio bit te "dinarske revolucije", kako ju je zvao. Radičin esej o Splitu i o dalmatinskom Mediteranu počiva na tri jaka uporišta. Prva je ideja mediteranske komune po kojoj su Hrvati praktički urasli u zapadnu civilizaciju. Preko toga puntarskog hrvatskog mentaliteta u Splitu je niknula hrvatska renesansa.
Hrvati su jedini od slavenskih naroda koji imaju ideju mediteranske komune, koja im je dala pravnu, kulturnu i civlizacijsku podlogu, kao nasljednica Rima i rimsko-kršćanske civilizacije. Kao drugo, Radičina komuna je hrvatska, a kao treće, ona je katolička. Antonio Bajamonti u čuvenima traktatima iz 1860-ih prvi je upotrijebio tu ideju komune, no u njoj nema hrvatstva, ona nije ukorijenjena.
Radičina inkluzivna komuna, za razliku od zatvorene Bajamontijeve, prima i Bračanina, Hvaranina, Poljičanina i Zadranina, objašnjava Vrandečić, ističući i Radičine teze o podijeljenosti Splita na predmoderni i onaj moderni, Tartaglijin, odlične portrete Frane Bulića, Ante Trumbića i Josipa Smodlake kao i mistične elemente, sukob stare tradicije Rima i kršćanstva, svetog Duje i Dioklecijana.
- Ta tema je zapravo najveći splitski kapital, zbog kojega nam hodočaste mnogi turisti i zbog čega je Split bio poseban u Austro-Ugarskoj. Radica je smatrao da su Hrvati privilegirani jer imaju tu mediteransku komponentu - kaže Vrandečić kojem je Radičina knjiga razgovora "Agonija Evrope" najbolja hrvatska intelektualna knjiga.
Najljepše riječi o Radici ima još jedan profesor sa splitskog Odsjeka za povijest, Aleksandar Jakir. Iako nije izlagao na skupu, spremno je i rado progovorio o Radici.
- Radičina bibliografija sadrži gotovo dvije tisuće jedinica. Ovdje bih se zadržao na njegovim zaslugama za dramatičan obrat u percepciji američkog javnog mijenja, uključujući i predsjednika Roosevelta, za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tada je Radica neumorno pisao o pravom stanju u ondašnjoj ratnoj Hrvatskoj, u kojoj je afirmirao antifašistički pokret i isticao jako učešće Hrvata na strani pobjedničke koalicije.
Kao čovjeka i povjesničara žalosti da i danas, 2017. godine, nakon svega što znamo o teoriji i praksi svih inačica fašističkih, nacističkih, ustaških režima, u nekim glavama, izgleda, vlada konfuzija i da se javljaju nedoumice bismo li spram antifašističkog otpora trebali zauzeti isti afirmativni stav koji je svojevremeno zauzeo Radica? Zar nije činjenica da je u tadašnjoj situaciji 1941. godine to bila jedino etički, moralno i kako god hoćete ispravna odluka biti protiv tog zla?, kaže Jakir i pojašnjava da antifašizam nije samostojeća ideja upravo zato što je bio pokret "protiv" i da su ideju antifašizma podržavali ljudi raznih svjetonazora i uvjerenja: liberali i konzervativci, socijalisti i komunisti, anarhisti i katolici.
Hrvati i klerikalizam
- Potpuno je besmisleno negiranje činjenice da je oslobođenje svijeta od jedva zamisliva naci-fašističkoga barbarstva istovremeno značilo savezništvo i s totalitarnom staljinističkom diktaturom i s onima koji su u ime revolucije i diktature proletarijata bili spremni upotrijebiti sva sredstva (a žrtve nisu žalili) da do revolucije i dođe", zaključuje Jakir jednu od važnih priča Radičina i našeg života.
Zaista kada se čita Radicu, na primjer knjigu “Živjeti - nedoživjeti" vidi se da se puno stvari i danas ponavlja od Katalonije, Grčke pa do "regije". Tko ima strpljenja suočiti se s tih tisuću stranica pitkog štiva, koje bi moglo biti malo i skraćeno, i koje nije lišeno pokojeg stereotipa, patetike i pretjerane i promašene ocjene, zaista će dobiti sliku koja puno toga čini plastičnijim. Meštrović i Maček dio su čestih gostiju.
Među zvonkim rečenicama ostaje i ona "Hrvati su katolički narod, ali nikad ne bi mogli prihvatiti klerikalizam". Bogdana Radicu treba priređivati, objavljivati, čitati, slobodno o njemu pisati i otvoreno razgovarati. A kod njega toliko je toga da bi se svake godine mogli organizirati Radičini dani i desetljećima bi se imalo o čemu pričati i pisati, akademski i neakademski, slijeva i zdesna, iz Splita i Zagreba, s Mediterana i s kontinenta. Što čekamo, Trumpov dekret?
Biografija
Bogdan Radica rođen je 26. kolovoza 1904. godine u Splitu, gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Studirao je u Ljubljani i Firenci. Sa 24 godine dopisnik je Obzora iz Pariza, a već iduće godine dopisnik je državne agencije Avala iz Atene, gdje će četiri godine biti izaslanik za tisak pri veleposlanstvu Kraljevine Jugoslavije. Idućih pet godina član je jugoslavenske delegacije u Ligi naroda u Ženevi.
Vjenčao se sa kćeri intelektualca Guglielma Ferrera, Ninom, s kojom je imao djecu Bosiljku i Lea. Od 1939. je u Beogradu u državnom uredu za vanjski tisak, 1940. već je u Washingtonu, a 1941. u New Yorku. Ubrzo se distancirao od izbjegličke Vlade te pristupio oponentima. Od 1945. godine već je u Ministarstvu informiranja u Beogradu, ali vrlo brzo razočaran se vraća u SAD i profesor je povijesti na Sveučilištu Fairleigh Dickinson.
Obnavlja vezu s građanski usmjerenim hrvatskim emigrantima i započinje pisati u iseljeničkom tisku. Umro je u New Yorku, 5. prosinca 1993. godine, stigavši posjetiti Hrvatsku i Split. Radičini posmrtni ostaci preneseni su iz New Yorka u mjesto Strada in Chianti pokraj Firence. Radičinu biblioteku i arhiv Sveučilište Yale je, nakon njihova snimanja, darovalo Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Širina djelovanja
I okvirni profil izlaganja na znanstvenom skupu govori o širini Radičina djelovanja. Ivo Banac govorio je o Radici i radikaliziranoj proljećarskoj emigraciji, Albert Bing o hvalevrijednoj kulturi neslaganja, Stevo Đurašković o tome da je politička emigracija ponudila malo u stvaranju liberalno-demokratskog društva u neovisnoj Hrvatskoj. Stipe Kljaić izlagao je o odnosu prema Krleži, pozitivnom do 1971, i negativnom poslije toga, Tonko Maroević o tome da sredozemna orijentacija nije pokušaj othrvaćivanja, Zdravko Milišić o 1945. kao ključnoj za Radicu...
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => povjesničar, esejist i publicist
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-10-21 18:41:33
[created_by] => 3211
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-10-21 19:00:04
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-10-21 18:58:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 17230
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 253
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split
[secure] => 0
[page_title] => Split
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/radica00.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/Spektar\/9180943.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/Spektar\/9180942.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/Spektar\/1873274.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/Spektar\/9200734.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/Spektar\/9200744.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/Spektar\/9200751.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/Spektar\/9203821.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/Spektar\/9206893.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/Spektar\/9180947.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["radica00","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1232x840"},{"size0":"1477x2490"},{"size0":"1420x2525"},{"size0":"1010x727"},{"size0":"1920x1440"},{"size0":"517x690"},{"size0":"640x480"},{"size0":"275x400"},{"size0":"1920x1294"},{"size0":"1442x2415"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 253
[name] => Split
[alias] => split
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 15
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8049406 Threads: 13 Questions: 1601887227 Slow queries: 4898036
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112582517
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 44
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /split
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 246
[name] => Dalmacija
[alias] => dalmacija
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /dalmacija
)
)
[link] => /split/zbog-stavova-koje-je-iznosio-o-karakteru-titova-rezima-vrata-su-mu-bila-zatvorena-ovog-velikana-svoga-grada-splicani-tek-trebaju-otkriti-513050
[printLink] => /split/zbog-stavova-koje-je-iznosio-o-karakteru-titova-rezima-vrata-su-mu-bila-zatvorena-ovog-velikana-svoga-grada-splicani-tek-trebaju-otkriti-513050?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 349167
[name] => bogdan radica
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => bogdan-radica
[link] => /tag/bogdan-radica
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => povjesničar, esejist i publicist
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Zbog stavova koje je iznosio o karakteru Titova režima vrata su mu bila zatvorena: ovog velikana svoga grada Splićani tek trebaju otkriti
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3211
[name] => Siniša Kekez
[username] => sini-a-kekez
[email] => sini-a-kekez@sd.hr
[password] => $2y$10$qwcQVvMXvRnnaftU1Sbp8uBJx74ORfe13h3GXKmaTOCIKV5PaudWu
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/sinisa-kekez-3211
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1729
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/1cffa202e39e204293b1646975a5b9da?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/radica00.jpg
[galleryCount] => 10
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => radica00
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/radica00.jpg
[title] =>
radica00
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/Spektar/9180943.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/Spektar/9180942.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/Spektar/1873274.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/Spektar/9200734.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/Spektar/9200744.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/Spektar/9200751.jpg
[title] =>
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/Spektar/9203821.jpg
[title] =>
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/Spektar/9206893.jpg
[title] =>
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/Spektar/9180947.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Splitski povjesničar, esejist i publicist Bogdan Radica zanimljiv je, ali i nepoznat lik, koji se ovih 27 godina, koliko ga se smije spominjati, spomene povremeno kao autora vječnog eseja "Vječni Split" i autobiografije "Živjeti - nedoživjeti".
Uz Antu Ciligu spomene ga se i kao jednog od većih mislilaca iz dijaspore. Ili jednog od rijetkih nerazočaranja uz Borisa Marunu, Chrisa Cvijića i neke druge.
Zagrebačka Splićanka Jelena Hekman prije 15 godina u Ex Librisu priredila mu je i objavila knjigu "Vječni Split", skupu knjigu koje je u splitskim domovima manje nego oborite ribe subotom. Disput je 2006. objavio reizdanje "Agonije Evrope", objavljene 1940. kod glasovitog beogradskog knjižara Gece Kona na ćirilici, ali za to je u Gordoganu dobio opsežnu kritiku zbog neprikladnih jezičnih i drugih intervencija.
Osim toga, knjiga je i rasprodana. Varoška spomen-ploča iz 2013. i mali stručni skup o njoj u HNK Split odjeknuo je poput manje petarde u silvestarskoj noći, kao i aktualni skup na Knjizi Mediterana koji su organizirali Književni krug i Odsjek za povijest splitskog Filozofskog fakulteta
- Iz raznih razloga Radica u Hrvatskoj nije dovoljno poznat, ali je vrijeme da to postane. Zbog njegove jasne hrvatske i kršćanske misli možda ga se gura na marginu. Ali to je nepravedno i neutemeljeno. On treba imati mjesto u našem društvu. Radica je čovjek koji ne razdvaja nego spaja, njegova misao je dovoljno duboka, temeljita, kršćanska, misaona i intelektualna.
Zbog stavova koje je javno iznosio o karakteru Titova režima, "socijalizmu s ljudskim licem", vrata Jugoslavije bila su mu zatvorena. Zbog svoga konvertitstva na hrvatstvo, koje je posve svjesno i zrelo učinio, bio je nepoželjan za taj režim. S Radicom možemo ići u svijet, jer je on već svjetski, kaže Marko Trogrlić, profesor povijesti na splitskom Filozofskom fakultetu i suorganizator stručnog skupa "Bogdan Radica život i vrijeme".
Dalmacija kao balkon
Među dvadesetak izlagača Trogrlić je na skupu govorio o Radičinu prijateljstvu s velikim leksikografom Matom Ujevićem, koji ga zbog političkih razloga nije smio vidjeti u New Yorku.
"Radica je cijenio Ujevićevu širinu i znanje da na Enciklopediji okupi najbolje što je Hrvatska u tom trenutku imala, kaže Trogrlić i dodaje da na katedri nastoje revalorizirati i Radičinu historiografsku misao. Jer je Radica, kaže, bio vrlo cijenjen profesor, pozvani predavač na raznim sveučilištima, koji je pokrivao povijest srednje i istočne Europe.
- Prekrasna je Radičina misao da su Dalmacija i Hrvatska balkon Slavije na Mediteran. Radica je Mediteran doslovno živio, od Grčke do Italije. S istaknutim Mediterancima svoga doba, Croceom, Unamunom, Ferrerom i drugima, suvereno se kretao europskim i svjetskim prostorom.
Posebno je kod Radice istaknuta ideja slobode, skopčana s demokratskim naslijeđem Mediterana u najboljem smislu riječi. I jedna duboka kršćanska misao koja na prvo mjesto stavlja čovjeka, slobodnoga pojedinca. Odlučili smo napraviti skup i predložiti gradu da se Radici napravi spomenik ili reljef u Velom varošu, odakle je i potekao. I da se predsjednici Republike pošalje poziv da ga se posmrtno odlikuje jer je pedeset godina promicao u svijetu ideju samostalne, slobodne, demokratske Hrvatske.
Nju je u visokim krugovima zapadnoga svijeta na najbolji način reprezentirao. Mislim da je Radica gigant našega grada koji ga na najbolji način predstavlja u svijetu i u domovini. Ali njega treba ponovno posvijetliti, ponazočiti. Želio je da "ostavi svoje kosti na padinama najljepše gore na svijetu", možda bi trebalo poraditi i na tome, zaključuje Trogrlić kojemu je Radica autor najljepših redaka o Splitu koje je pročitao.
Profesor Ivan Bošković, drugi član peteročlanog organizacijskog odbora skupa, Radici je pristupio iz književnog rakursa uz komparativnu analizu "Vječnog Splita" i "Splitskog triptiha" Davora Velnića, koji također ima niz zanimljivih opažanja o "vječnom gradu".
- Družeći se godinama u Italiji s piscima, Radica je hrvatsku javnost obavještavao što se važno zbiva u Italiji, ali i obratno, odigravši značajnu posredničku ulogu.
Demokracija kao jedina alternativa
Iako nije pisao čisto književno štivo, uz stilski vrsni "Vječni Split", literarnih svojstava nije lišena autobiografija "Živjeti - nedoživjeti", kapitalna knjiga i dragocjeni dokument s uvidom što se događalo u Europi. Još za školovanja, profilirao se intelektualcem izrazito liberalnih i demokratskih načela te svrstao među ona imena koja su porukama totalitarističkih ideologija suprotstavljali demokraciju i slobodu kao jedine istinske alternative", kaže Bošković dodavši da je Radica nažalost poznatiji u inozemstvu nego u sredini koju nosi kao najdublju odrednicu svojeg ljudskog i nacionalnog identiteta.
Profesor povijesti sa splitskog Filozofskog fakulteta Josip Vrandečić također je impresioniran Radičinim djelom u SAD-u.
- Bio je najutjecajniji hrvatski poslijeratni politički emigrant. Bio je glavni glasnogovornik hrvatske emigracije. Člancima u utjecajnim američkim novinama mogao je doprijeti do zapadnog čitateljstva. Šest-sedam godina prije Đilasa upozorio je zapadnu javnost na karakter Titova režima, no to je pisao u vrijeme sukoba sa Staljinom pa je time bilo utišano. Kao Mediteranac imao je podlogu, znanje, širinu i utjecaj da okupi svu razbijenu emigraciju koja je bila i liberalnih i proustaških stajališta. Svi su njemu hodočastili, ne samo iz SAD-a, poput Borisa Marune iz Argentine, kaže Vrandečić i dodaje da je Radica, naša poveznica s Franom Supilom, radikalnu hrvatsku emigraciju uvio u širi zapadni demokratski kontekst.
Američka epizoda
No budući da je tema Vrandečićeva izlaganja bila "Vječni Split", on se dotaknuo i tog inspirativnog eseja koji i više od pola vijeka od objavljivanja izaziva divljenje i lokalpatriotske osjećaje.
- Esej je napisan 1955. kad je Radica bio zreo, kad je shvatio bit te "dinarske revolucije", kako ju je zvao. Radičin esej o Splitu i o dalmatinskom Mediteranu počiva na tri jaka uporišta. Prva je ideja mediteranske komune po kojoj su Hrvati praktički urasli u zapadnu civilizaciju. Preko toga puntarskog hrvatskog mentaliteta u Splitu je niknula hrvatska renesansa.
Hrvati su jedini od slavenskih naroda koji imaju ideju mediteranske komune, koja im je dala pravnu, kulturnu i civlizacijsku podlogu, kao nasljednica Rima i rimsko-kršćanske civilizacije. Kao drugo, Radičina komuna je hrvatska, a kao treće, ona je katolička. Antonio Bajamonti u čuvenima traktatima iz 1860-ih prvi je upotrijebio tu ideju komune, no u njoj nema hrvatstva, ona nije ukorijenjena.
Radičina inkluzivna komuna, za razliku od zatvorene Bajamontijeve, prima i Bračanina, Hvaranina, Poljičanina i Zadranina, objašnjava Vrandečić, ističući i Radičine teze o podijeljenosti Splita na predmoderni i onaj moderni, Tartaglijin, odlične portrete Frane Bulića, Ante Trumbića i Josipa Smodlake kao i mistične elemente, sukob stare tradicije Rima i kršćanstva, svetog Duje i Dioklecijana.
- Ta tema je zapravo najveći splitski kapital, zbog kojega nam hodočaste mnogi turisti i zbog čega je Split bio poseban u Austro-Ugarskoj. Radica je smatrao da su Hrvati privilegirani jer imaju tu mediteransku komponentu - kaže Vrandečić kojem je Radičina knjiga razgovora "Agonija Evrope" najbolja hrvatska intelektualna knjiga.
Najljepše riječi o Radici ima još jedan profesor sa splitskog Odsjeka za povijest, Aleksandar Jakir. Iako nije izlagao na skupu, spremno je i rado progovorio o Radici.
- Radičina bibliografija sadrži gotovo dvije tisuće jedinica. Ovdje bih se zadržao na njegovim zaslugama za dramatičan obrat u percepciji američkog javnog mijenja, uključujući i predsjednika Roosevelta, za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tada je Radica neumorno pisao o pravom stanju u ondašnjoj ratnoj Hrvatskoj, u kojoj je afirmirao antifašistički pokret i isticao jako učešće Hrvata na strani pobjedničke koalicije.
Kao čovjeka i povjesničara žalosti da i danas, 2017. godine, nakon svega što znamo o teoriji i praksi svih inačica fašističkih, nacističkih, ustaških režima, u nekim glavama, izgleda, vlada konfuzija i da se javljaju nedoumice bismo li spram antifašističkog otpora trebali zauzeti isti afirmativni stav koji je svojevremeno zauzeo Radica? Zar nije činjenica da je u tadašnjoj situaciji 1941. godine to bila jedino etički, moralno i kako god hoćete ispravna odluka biti protiv tog zla?, kaže Jakir i pojašnjava da antifašizam nije samostojeća ideja upravo zato što je bio pokret "protiv" i da su ideju antifašizma podržavali ljudi raznih svjetonazora i uvjerenja: liberali i konzervativci, socijalisti i komunisti, anarhisti i katolici.
Hrvati i klerikalizam
- Potpuno je besmisleno negiranje činjenice da je oslobođenje svijeta od jedva zamisliva naci-fašističkoga barbarstva istovremeno značilo savezništvo i s totalitarnom staljinističkom diktaturom i s onima koji su u ime revolucije i diktature proletarijata bili spremni upotrijebiti sva sredstva (a žrtve nisu žalili) da do revolucije i dođe", zaključuje Jakir jednu od važnih priča Radičina i našeg života.
Zaista kada se čita Radicu, na primjer knjigu “Živjeti - nedoživjeti" vidi se da se puno stvari i danas ponavlja od Katalonije, Grčke pa do "regije". Tko ima strpljenja suočiti se s tih tisuću stranica pitkog štiva, koje bi moglo biti malo i skraćeno, i koje nije lišeno pokojeg stereotipa, patetike i pretjerane i promašene ocjene, zaista će dobiti sliku koja puno toga čini plastičnijim. Meštrović i Maček dio su čestih gostiju.
Među zvonkim rečenicama ostaje i ona "Hrvati su katolički narod, ali nikad ne bi mogli prihvatiti klerikalizam". Bogdana Radicu treba priređivati, objavljivati, čitati, slobodno o njemu pisati i otvoreno razgovarati. A kod njega toliko je toga da bi se svake godine mogli organizirati Radičini dani i desetljećima bi se imalo o čemu pričati i pisati, akademski i neakademski, slijeva i zdesna, iz Splita i Zagreba, s Mediterana i s kontinenta. Što čekamo, Trumpov dekret?
Biografija
Bogdan Radica rođen je 26. kolovoza 1904. godine u Splitu, gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Studirao je u Ljubljani i Firenci. Sa 24 godine dopisnik je Obzora iz Pariza, a već iduće godine dopisnik je državne agencije Avala iz Atene, gdje će četiri godine biti izaslanik za tisak pri veleposlanstvu Kraljevine Jugoslavije. Idućih pet godina član je jugoslavenske delegacije u Ligi naroda u Ženevi.
Vjenčao se sa kćeri intelektualca Guglielma Ferrera, Ninom, s kojom je imao djecu Bosiljku i Lea. Od 1939. je u Beogradu u državnom uredu za vanjski tisak, 1940. već je u Washingtonu, a 1941. u New Yorku. Ubrzo se distancirao od izbjegličke Vlade te pristupio oponentima. Od 1945. godine već je u Ministarstvu informiranja u Beogradu, ali vrlo brzo razočaran se vraća u SAD i profesor je povijesti na Sveučilištu Fairleigh Dickinson.
Obnavlja vezu s građanski usmjerenim hrvatskim emigrantima i započinje pisati u iseljeničkom tisku. Umro je u New Yorku, 5. prosinca 1993. godine, stigavši posjetiti Hrvatsku i Split. Radičini posmrtni ostaci preneseni su iz New Yorka u mjesto Strada in Chianti pokraj Firence. Radičinu biblioteku i arhiv Sveučilište Yale je, nakon njihova snimanja, darovalo Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Širina djelovanja
I okvirni profil izlaganja na znanstvenom skupu govori o širini Radičina djelovanja. Ivo Banac govorio je o Radici i radikaliziranoj proljećarskoj emigraciji, Albert Bing o hvalevrijednoj kulturi neslaganja, Stevo Đurašković o tome da je politička emigracija ponudila malo u stvaranju liberalno-demokratskog društva u neovisnoj Hrvatskoj. Stipe Kljaić izlagao je o odnosu prema Krleži, pozitivnom do 1971, i negativnom poslije toga, Tonko Maroević o tome da sredozemna orijentacija nije pokušaj othrvaćivanja, Zdravko Milišić o 1945. kao ključnoj za Radicu...
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/zbog-stavova-koje-je-iznosio-o-karakteru-titova-rezima-vrata-su-mu-bila-zatvorena-ovog-velikana-svoga-grada-splicani-tek-trebaju-otkriti-513050
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=313b6c310fc73069a3560d0373bd2f84f86bf15c
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Zbog+stavova+koje+je+iznosio+o+karakteru+Titova+re%C5%BEima+vrata+su+mu+bila+zatvorena%3A+ovog+velikana+svoga+grada+Spli%C4%87ani+tek+trebaju+otkriti&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fzbog-stavova-koje-je-iznosio-o-karakteru-titova-rezima-vrata-su-mu-bila-zatvorena-ovog-velikana-svoga-grada-splicani-tek-trebaju-otkriti-513050
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fzbog-stavova-koje-je-iznosio-o-karakteru-titova-rezima-vrata-su-mu-bila-zatvorena-ovog-velikana-svoga-grada-splicani-tek-trebaju-otkriti-513050
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => povjesničar, esejist i publicist
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
19. svibanj 2024 13:12
