Stil Gastro

Što jesti

Spiza za bogove: stiže sezona jedne od najzdravijih namirnica koja potiče plodnost, poboljšava pamćenje i jača imunitet

Što jesti

Divlja je šparoga samoniklo bilje koje raste na livadama, proplancima, uz putove i živice, na kamenjaru u primorskim krajevima i daleko je više od hrane koja miluje naša nepca i u kojoj uživamo. Zahvaljujući bogatstvu vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari ovo kraljevsko povrće zauzima visoko mjesto na ljestvici najljekovitijeg samoniklog bilja, piše portal Živim.hr.

Potiče čišćenje organizma, ima snažan protuupalni učinak, velika je podrška u liječenju raka. U kineskoj medicini smatraju da njezino konzumiranje izaziva uzvišene osjećaje, a koristi se i za snižavanje krvnog tlaka. Ayurveda ju preporučuje za rad mozga i pamćenje, dok je u Indiji koriste u svrhu poticanja plodnosti.

Vitaminska bomba

Šparoge sadrže čak 93% vode, a u 100 g imaju svega 20 kalorija pa ih ovo proljeće bez straha uvrstite u svoj dijetalni program. U usporedbi s drugim namirnicama, sadrže velik udio magnezija koji je nužan za prenošenje živčanih impulsa do mišića, nakon čega dolazi do njihove kontrakcije, a važan je i za oslobađanje hormona. Visok udio dušika potiče rad bubrega pa šparoge imaju snažna dijuretička svojstva.

Od vitamina se ističu vitamin K, koji onemogućuje nakupljanje kalcija u tkivima, a što dovodi do ateroskleroze i krvožilnih bolesti. Tu je i vitamin E koji veže slobodne radikale pa i radikale iz teških metala, lijekova i štetnih tvari iz zraka, a osim toga ima pozitivan učinak na živčani sustav. Vitamin E se u šparogama nalazi u obliku alfa-tokoferola koji je poznat i kao vitamin plodnosti. On stimulira proizvodnju seksualnih hormona pa se šparogama pripisuju i afrodizijačka svojstva, piše portal Živim.hr.

Većina vitamina C nalazi se u vrhovima šparoga, stoga je te dijelove dobro jesti sirove. Vitamin A važan je za vid pa je šparogu dobro konzumirati i u ime zdravlja očiju. Vitamin B1 u velikoj se mjeri uništava kuhanjem, a kako ne bi propao, vodu u kojoj su se kuhale šparoge iskoristite za juhu. Šparoga obiluje i vitaminom B2, koji je nužan za rast, razvoj embrija (prilikom trudnoće) te zdravlja živčanog sustava. Folna kiselina u šparogama, osim što je važna u trudnoći, pomaže organizmu da se zaštiti od karcinom pluća i debelog crijeva.

Gorkost za šećeraše

Za razliku od uzgojenih, divlje su šparoge gorke zahvaljujući njezinim aktivnim tvarima asparaginu, vanilinu i spargaurinu koji joj daju dijuretička svojstva i potiču čišćenje organizma. Bogate su i luteinom, biljnim pigmentom koji ima blagotvoran utjecaj na krvne žile.

  • Krom u šparogama od vitalnog je značaja za dijabetičare jer regulira razinu šećera u krvi.
  • Pojedete li šparoge prije konzumiranja alkohola, mamurluk će biti znatno manji, za što su zaslužne njezine aminokiseline.
  • Pantotenska kiselina, odnosno koenzim A, igra važu ulogu u sintezi kolesterola pa će šparoga ima blagotvoran učinak na zdravlje krvnih žila i bolesti srca. Vjeruje se da su blagotvorne kod konstipacije, a mogu se koristiti i kao oblog protiv ekcema.
  • Prilikom problema s mokrenjem usitnite i pomiješajte podanak šparoge, komorač, celer i peršin, i to u jednakim omjerima. Jednu žličicu mješavine prelijte sa 2 dl tople vode i ostavite da odstoji desetak minuta. Dnevno pijte 1 do 2 šalice.
  • Zubobolju ćete ublažiti ako podanke šparoga kuhate u vinu pa toplu tekućinu držite u ustima.
  • Patite li od reumatskih tegoba, pomiješajte 1 čašu soka od šparoga sa žlicom meda pa pijte tri puta na dan.
  • Za zdravlje vaših stanica skuhajte šparoge i izmiksajte ih u pire. Smjesu čuvajte u hladnjaku. Konzumirajte 4 velike žlice ujutro i navečer. Smatra se da ova mješavina može pomoći bolesnicima koji boluju od karcinoma. Nema nuspojava, no terapiju je potrebno provoditi redovito i disciplinirano.
  • Šparoge, između ostaloga, pomažu i kod bubrežnih kamenaca i čiste krv, a najučinkovitije su sirove. Očistite ih pa dodajte malo maslinova ulja i limuna.


Koje se smiju brati

Za razliku od tankolisnih, morskih i ljekovitih šparoga, koje su zaštićene vrste te se ne smiju brati u komercijalne svrhe, ali koje i nisu toliko rasprostranjene u Hrvatskoj, naše je priobalje puno oštrolisnih šparoga. Pojave se već potkraj ožujka pa potraju cijelo proljeće. Kako su gastronomski izuzetno zanimljive, brojni krenu u potragu za njima.

Najsretnije vrijeme za njihovo branje je rano ujutro, po mogućnosti odmah nakon kiše. Ne smiju se brati sasvim mali izdanci, mora se paziti da se ne iščupaju s korijenom, nego ih treba odlomiti pri dnu stabljike. Uz oštrolisnu šparogu na tržnicama se može pronaći i bljušt ili kuka (Tamus communis L.). Za razliku od oštrolisne šparoge, bljušt je zaštićena vrsta, što znači da za ovu vrstu vrijede ista pravila kao i za zaštićene proljetnice.

Potpuno mlade izdanke svih ovih vrsta gotovo je nemoguće razlikovati, ali odrasle biljke zaštićenih vrsta šparoga imaju zeljastu stabljiku koja svake godine zimi odumire te se time razlikuju od oštrolisne šparoge koja ima drvenastu stabljiku i koja prezimljava kao "bodljikavi" grmić, odnosno "šparožina", piše portal Živim.hr.

Kad ih donesete kući, prvo ih očistite. Lomite ih rukom tamo gdje puknu, pa tvrđi dio stabljike odbacite. Tako očišćene stavite u posudu s vodom ili ih omotajte vlažnom krpom i spremite u hladnjak. Želite li 'pametno' skuhati šparoge, tako da sačuvate njihovu hranjivost, bitno je izdanke svezati u snop i staviti ih u lonac tako da vrhovi ostanu uspravni, a voda dopire do polovice snopa. Lonac obavezno poklopite.

Svježe se mogu peći na žaru, pirjati, kuhati u vodi ili na pari, stavljati u rižota, variva, juhe, salate, pripremati fritaja. Sezona im je kratka, a želite li ih sačuvati za kasnije, blanširajte ih par minuta i zamrznite. Konzumirate li ih u većim količinama, mokraća će vam poprimiti specifičan miris. To je znak da je započeo proces izlučivanja štetnih tvari iz organizma.

Dobro je imati na umu!

Pripremite šparoge dok su svježe, nakon dan do dva više nisu upotrebljive.
Čuvajte ih u vodi ili u hladnjaku omotane vlažnom krpom.
Nemojte ih pripremati u željeznim posudama jer sastojci u šparogama reagiraju sa željezom i uzrokuju gubitak boje.
Kupujete li uzgojene šparoge, pazite da nisu drvenaste!

 

Naslovnica Gastro