stdClass Object
(
[id] => 448442
[title] => Oprez uz granicu! Mobilni gusari prazne vam takujine, ali mi donosimo rješenje za visoke račune
[alias] => oprez-uz-granicu-mobilni-gusari-prazne-vam-takujine-ali-mi-donosimo-rjesenje-za-visoke-racune
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Problem s mobilnim roamingom u pograničnim područjima nije od jučer. Iako je izdano na stotine upozorenja i ispisani kilometri tekstova, i danas je nemali broj onih koji se uhvate za glavu kada im stigne račun njihova mobilnog operatora kako zbog potrošenih minuta u inozemnoj mreži, tako i podatkovnog prometa, što zna biti još "bolnije".
Stvar je u tome, objašnjava Antonio Šarulić, profesor sa splitskog FESB-a kojemu su upravo antene specijalnost, da bazne stanice novije generacije imaju doseg do 30 kilometara, pa i više.
Najunosnija zarada
- Njima se može upravljati preko tzv. dijagrama zračenja. Naravno, ako se radi o u udaljenim otocima, tada je dobro da se maksimalno iskorištava taj domet, ali problem nastaje u nasljenim pograničnim područjima. O tome trebaju računa voditi agencije poput našeg HAKOM-a. Njihov je posao kako štititi naše operatere koji plaćaju koncesije, tako i njihove korisnike - kaže profesor Šarulić.
Ipak, nakon kratkog boravka u okolici Imotskog ili Ljubuškog uvjerit ćete se kako signali i hrvatskih i bosanskohercegovačkih operatera ulaze u dubinu tuđeg teritorija. Postoje, doduše neslužbena, objašnjenja da upravo uz granicu telekomunkaicijske kompanije svjesno dižu jačinu svog signala kako bi pretekle konkurente u bitki za inozemne, roaming korisnike, jer oni donose i najnunosniju zaradu. Problem nastaje kada se u tu priču "ulove" obični vlasnici mobitela s jedne i druge strane granice.
Dodatne postaje
- Skoro svaki slobodan vikenda provodim u Aržanu, gdje imam obiteljsku kuću. Ona je tik uz granicu i mobitel mi se kači na Eronet. To nisam ni primjećivao dok mi nisu počeli stizati računi iz mjeseca u mjesec, i to po minimalno 500 kuna kuna veći nego što bi bili kada bih za zimskih mjeseci ostajao subotom i nedjeljom doma. Telefonirao sam ne znajući da sam na stranoj mreži, plus što su mi se vrtile neke od aplikacija u smarthphoneu i jele datu – pojadao nam se jedan Splićanin (podaci poznati redakciji).
Upravo su Aržano u Tele2 nam naveli kao jednu od neuralgičnih točaka gdje im korisnici "hvataju" signal stranih GSM-mreža. Ista se stvar, kažu, dešava još na nizu mjesta do Prevlake, točnije tamo gdje međunarodnu granicu ne predstavlja veći planinski masiv. Hrvatskom telekomu, primjerice, problem je lani bio okolica Dubrovnika, gdje su se tukle mreže triju država (BiH, Crna Gora i Hrvatska). Riješili su ga gradnjom svojih dodatnih baznih postaja.
Jači 'tlači'
- Postoji međunarodna koordinacija frekvencija koje su se svi operatori dužni pridržavati. No, upravo zbog nemogućnosti fizičkog zaprečivanja širenja signala, signal operatora jedne države smije se registrirati do 15 kilometara unutar teritorija druge države s određenom, niskom razinom. Unatoč toj činjenici, postojanje jačeg signala domaćeg operatera sprečava da korisnik koristi stranu mrežu. Problemi stoga mogu postojati u područjima slabog signala domaćeg operatera, a sprečavanje takve situacije sastoji se u gradnji osnovne postaje mobilne mreže što često dugo traje zbog stava javnosti ili dugotrajnog dobivanja dozvola – odgovoreno nam je iz HT-a.
Uz Dubrovačko primorje, u Vipnetu kao područje s "nešto višim" razinama signala susjednih operatera navode udaljene otoke poput Lastova, Mljeta i Dugog otoka.
- Te razine signala nisu tolike da značajnije utječu na interferenciju (međudjelovanje dvaju ili više valova, op.a.) Vipnetove mreže, a u slučaju ekstremnih interferencija slučaj prijavljujemo HAKOM-u i privremeno rješavamo ad hoc adaptacijom naše mreže dok se interferencija ne ukloni, naravno ako je to moguće – pojasnili su nam iz Vipneta.
Što kažu u HAKOM-u
Odgovor smo potražili i u zagrebačkom sjedištu HAKOM-a, gdje kažu da strane GSM-signale naprosto nije moguće zaustaviti na državnoj granici.
- Međunarodni sporazumi o koordinaciji mreža pokretnih komunikacija temeljeni su na pretpostavci da domaći operator kvalitetno pokriva državni teritorij te da ima mogućnost pružiti uslugu zadovoljavajuće kvalitete. Zbog karakteristika širenja radijskih signala, za koje figurativno možemo reći da ne poštuju državne granice, moguće je da u graničnim područjima dođe do neželjenog roaminga tj. do prebacivanja uređaja na mrežu stranog operatora. Osim pograničnih područja koja su najizloženija pojavi neželjenog roaminga (npr. u Dalmaciji: Prevlaka ili dubrovačko područje) moguće je da do neželjenog roaminga dođe i na pojedinim visinski istaknutim kotama. HAKOM rješava prigovore u trećem stupnju te je udio prigovora koji se odnose na povećani račun uslijed korištenja usluga u roamingu jako nizak pa je tako u 2016. do danas zaprimljeno manje od 10 prigovora vezano za naplatu roaminga, dok je u 2015. zaprimljeno 15 prigovora za roaming, a što je s obzirom na 1338 prigovora nešto više od 1 posto – poručeno nam je iz regulatorne agencije za mrežne djelatnosti.
Kako u HAKOM-u, tako i redom od tri najača hrvatska operatera mobilne telefonije dobili smo istovjetnu preporuku vlasnicima mobitela kako izbjeći neželjeni roaming.
Savjeti i rješenja
- Savjetujemo korisnicima da u postavkama svojih mobilnih uređaja uključuju "ručno traženje mreže" kao opciju, čime će spriječiti prelazak svojeg mobilnog uređaja na mreže stranih operatora. Manualni odabir predstavlja najsigurniji način za odabir željene mreže u pograničnim područjima. Ako je u navedenim postavkama uređaja uključeno "automatsko traženje mreže", postoji mogućnost da pri dolaznom pozivu uređaj izabere signal drugog operatora, te se takav poziv registrira kao roaming poziv. Kod većine smartphonea postoji mogućnost i deaktivacije data prometa ručnom postavkom isključenja kada je korisnik u roamingu – savjetuju iz HT-a.
Vipnet neželjene troškove roaminga nastoje izbjeći i primjerice ograničenjem potrošnje podatkovnog
prometa u zemljama članicama EU, što je propisano i regulativom Unije, a isto je pravilo aplicirao i na države u našem susjedstvu.
Uz to, kažu da SMS-om korisnike obavješatavaju da su prešli u područje roaminga. Tele2, s druge strane, svoje korisnike upućuje da i sami provjere na kojoj se mreži nalaze biranjem kratkog koda *107#.
- Koliko god mi govorili i uvodili novitete, iskustvo je pokazalo da su najučinkovitije metode za neželjeni roaming uključena opcija ručnog odabira mreže i isključeni data roaming. Novije generacije mobitela imaju to već u svojim tvorničkim postavkama. Ako nemaju, treba jako malo vremena za postaviti, a zna biti prilično velika ušteda za kućni budžet – kazao nam sugovornika iz jednog od domaćih operatora mobilne telefonije.
Eronet: I mi imamo problem u Hercegovini
S istim problemom suočeni su i korisnici usluga mobilne telefonije s druge strane granice. U Eronetu su kao kritične točke u Hercegovini nabrojali Posušje, Ljubuški, Međugorje te južni prilaz Čapljini.
U prvih devet mjeseci ove godine, 6,7 posto ukupnog broja prigovora njihovih korisnika odnosilo se na obračun usluga u roamingu i ima trend smanjenja u odnosu na prethodnu godinu.
- Nemamo nikakvih saznanja o prigovorima bilo stranih operatera ili regulatornih tijela zbog 'upada' našeg signala na njihovo područje. Teško se može znati (procijeniti) pojačavaju li strani operateri signal u turističkoj sezoni, ali u svakom slučaju svoje korisnike mogu ispratiti do geografskih prepreka ili na otvorenom području do točke gdje je signal oslabljen da bi se moglo kampirati na ćeliji (mreži) – rekli su nam u Eronetu.
Turisti sa sobom nose mali repeater
Javnom tajnom nazivala se praksa mobilnih operatora i TV postaja iz Italije da su pojačanim signalom pratili svoje korisnike na odmor na drugu, hrvatsku stranu Jadrana.
- To nismo primijetili, a takve aktivnosti bi sigurno bile vidljive kroz naše monitoring sustave. Operatori to ne rade, ali se dogodi da turisti iz susjednih zemalja ponesu na godišnji odmor mali rezidencijalni repeater koji na mikrolokaciji pojačava signal susjednih operatora. Kako naši korisnici ne bi osjetili smetnje, takvi pojedinačni slučajevi se rješavaju u najkraćem roku – kazali su nam u Vipnetu.
Profesor Antonio Šarulić, pak, kaže da neki kruzeri preko satelita imaju vezu s baznim stanicama mobilnih operatora u matičnim zemljama i na taj način omogućuju gostima ostanak na svojoj mreži.
Problem s mobilnim roamingom u pograničnim područjima nije od jučer. Iako je izdano na stotine upozorenja i ispisani kilometri tekstova, i danas je nemali broj onih koji se uhvate za glavu kada im stigne račun njihova mobilnog operatora kako zbog potrošenih minuta u inozemnoj mreži, tako i podatkovnog prometa, što zna biti još "bolnije".
Stvar je u tome, objašnjava Antonio Šarulić, profesor sa splitskog FESB-a kojemu su upravo antene specijalnost, da bazne stanice novije generacije imaju doseg do 30 kilometara, pa i više.
Najunosnija zarada
- Njima se može upravljati preko tzv. dijagrama zračenja. Naravno, ako se radi o u udaljenim otocima, tada je dobro da se maksimalno iskorištava taj domet, ali problem nastaje u nasljenim pograničnim područjima. O tome trebaju računa voditi agencije poput našeg HAKOM-a. Njihov je posao kako štititi naše operatere koji plaćaju koncesije, tako i njihove korisnike - kaže profesor Šarulić.
Ipak, nakon kratkog boravka u okolici Imotskog ili Ljubuškog uvjerit ćete se kako signali i hrvatskih i bosanskohercegovačkih operatera ulaze u dubinu tuđeg teritorija. Postoje, doduše neslužbena, objašnjenja da upravo uz granicu telekomunkaicijske kompanije svjesno dižu jačinu svog signala kako bi pretekle konkurente u bitki za inozemne, roaming korisnike, jer oni donose i najnunosniju zaradu. Problem nastaje kada se u tu priču "ulove" obični vlasnici mobitela s jedne i druge strane granice.
Dodatne postaje
- Skoro svaki slobodan vikenda provodim u Aržanu, gdje imam obiteljsku kuću. Ona je tik uz granicu i mobitel mi se kači na Eronet. To nisam ni primjećivao dok mi nisu počeli stizati računi iz mjeseca u mjesec, i to po minimalno 500 kuna kuna veći nego što bi bili kada bih za zimskih mjeseci ostajao subotom i nedjeljom doma. Telefonirao sam ne znajući da sam na stranoj mreži, plus što su mi se vrtile neke od aplikacija u smarthphoneu i jele datu – pojadao nam se jedan Splićanin (podaci poznati redakciji).
Upravo su Aržano u Tele2 nam naveli kao jednu od neuralgičnih točaka gdje im korisnici "hvataju" signal stranih GSM-mreža. Ista se stvar, kažu, dešava još na nizu mjesta do Prevlake, točnije tamo gdje međunarodnu granicu ne predstavlja veći planinski masiv. Hrvatskom telekomu, primjerice, problem je lani bio okolica Dubrovnika, gdje su se tukle mreže triju država (BiH, Crna Gora i Hrvatska). Riješili su ga gradnjom svojih dodatnih baznih postaja.
Jači 'tlači'
- Postoji međunarodna koordinacija frekvencija koje su se svi operatori dužni pridržavati. No, upravo zbog nemogućnosti fizičkog zaprečivanja širenja signala, signal operatora jedne države smije se registrirati do 15 kilometara unutar teritorija druge države s određenom, niskom razinom. Unatoč toj činjenici, postojanje jačeg signala domaćeg operatera sprečava da korisnik koristi stranu mrežu. Problemi stoga mogu postojati u područjima slabog signala domaćeg operatera, a sprečavanje takve situacije sastoji se u gradnji osnovne postaje mobilne mreže što često dugo traje zbog stava javnosti ili dugotrajnog dobivanja dozvola – odgovoreno nam je iz HT-a.
Uz Dubrovačko primorje, u Vipnetu kao područje s "nešto višim" razinama signala susjednih operatera navode udaljene otoke poput Lastova, Mljeta i Dugog otoka.
- Te razine signala nisu tolike da značajnije utječu na interferenciju (međudjelovanje dvaju ili više valova, op.a.) Vipnetove mreže, a u slučaju ekstremnih interferencija slučaj prijavljujemo HAKOM-u i privremeno rješavamo ad hoc adaptacijom naše mreže dok se interferencija ne ukloni, naravno ako je to moguće – pojasnili su nam iz Vipneta.
Što kažu u HAKOM-u
Odgovor smo potražili i u zagrebačkom sjedištu HAKOM-a, gdje kažu da strane GSM-signale naprosto nije moguće zaustaviti na državnoj granici.
- Međunarodni sporazumi o koordinaciji mreža pokretnih komunikacija temeljeni su na pretpostavci da domaći operator kvalitetno pokriva državni teritorij te da ima mogućnost pružiti uslugu zadovoljavajuće kvalitete. Zbog karakteristika širenja radijskih signala, za koje figurativno možemo reći da ne poštuju državne granice, moguće je da u graničnim područjima dođe do neželjenog roaminga tj. do prebacivanja uređaja na mrežu stranog operatora. Osim pograničnih područja koja su najizloženija pojavi neželjenog roaminga (npr. u Dalmaciji: Prevlaka ili dubrovačko područje) moguće je da do neželjenog roaminga dođe i na pojedinim visinski istaknutim kotama. HAKOM rješava prigovore u trećem stupnju te je udio prigovora koji se odnose na povećani račun uslijed korištenja usluga u roamingu jako nizak pa je tako u 2016. do danas zaprimljeno manje od 10 prigovora vezano za naplatu roaminga, dok je u 2015. zaprimljeno 15 prigovora za roaming, a što je s obzirom na 1338 prigovora nešto više od 1 posto – poručeno nam je iz regulatorne agencije za mrežne djelatnosti.
Kako u HAKOM-u, tako i redom od tri najača hrvatska operatera mobilne telefonije dobili smo istovjetnu preporuku vlasnicima mobitela kako izbjeći neželjeni roaming.
Savjeti i rješenja
- Savjetujemo korisnicima da u postavkama svojih mobilnih uređaja uključuju "ručno traženje mreže" kao opciju, čime će spriječiti prelazak svojeg mobilnog uređaja na mreže stranih operatora. Manualni odabir predstavlja najsigurniji način za odabir željene mreže u pograničnim područjima. Ako je u navedenim postavkama uređaja uključeno "automatsko traženje mreže", postoji mogućnost da pri dolaznom pozivu uređaj izabere signal drugog operatora, te se takav poziv registrira kao roaming poziv. Kod većine smartphonea postoji mogućnost i deaktivacije data prometa ručnom postavkom isključenja kada je korisnik u roamingu – savjetuju iz HT-a.
Vipnet neželjene troškove roaminga nastoje izbjeći i primjerice ograničenjem potrošnje podatkovnog
prometa u zemljama članicama EU, što je propisano i regulativom Unije, a isto je pravilo aplicirao i na države u našem susjedstvu.
Uz to, kažu da SMS-om korisnike obavješatavaju da su prešli u područje roaminga. Tele2, s druge strane, svoje korisnike upućuje da i sami provjere na kojoj se mreži nalaze biranjem kratkog koda *107#.
- Koliko god mi govorili i uvodili novitete, iskustvo je pokazalo da su najučinkovitije metode za neželjeni roaming uključena opcija ručnog odabira mreže i isključeni data roaming. Novije generacije mobitela imaju to već u svojim tvorničkim postavkama. Ako nemaju, treba jako malo vremena za postaviti, a zna biti prilično velika ušteda za kućni budžet – kazao nam sugovornika iz jednog od domaćih operatora mobilne telefonije.
Eronet: I mi imamo problem u Hercegovini
S istim problemom suočeni su i korisnici usluga mobilne telefonije s druge strane granice. U Eronetu su kao kritične točke u Hercegovini nabrojali Posušje, Ljubuški, Međugorje te južni prilaz Čapljini.
U prvih devet mjeseci ove godine, 6,7 posto ukupnog broja prigovora njihovih korisnika odnosilo se na obračun usluga u roamingu i ima trend smanjenja u odnosu na prethodnu godinu.
- Nemamo nikakvih saznanja o prigovorima bilo stranih operatera ili regulatornih tijela zbog 'upada' našeg signala na njihovo područje. Teško se može znati (procijeniti) pojačavaju li strani operateri signal u turističkoj sezoni, ali u svakom slučaju svoje korisnike mogu ispratiti do geografskih prepreka ili na otvorenom području do točke gdje je signal oslabljen da bi se moglo kampirati na ćeliji (mreži) – rekli su nam u Eronetu.
Turisti sa sobom nose mali repeater
Javnom tajnom nazivala se praksa mobilnih operatora i TV postaja iz Italije da su pojačanim signalom pratili svoje korisnike na odmor na drugu, hrvatsku stranu Jadrana.
- To nismo primijetili, a takve aktivnosti bi sigurno bile vidljive kroz naše monitoring sustave. Operatori to ne rade, ali se dogodi da turisti iz susjednih zemalja ponesu na godišnji odmor mali rezidencijalni repeater koji na mikrolokaciji pojačava signal susjednih operatora. Kako naši korisnici ne bi osjetili smetnje, takvi pojedinačni slučajevi se rješavaju u najkraćem roku – kazali su nam u Vipnetu.
Profesor Antonio Šarulić, pak, kaže da neki kruzeri preko satelita imaju vezu s baznim stanicama mobilnih operatora u matičnim zemljama i na taj način omogućuju gostima ostanak na svojoj mreži.
Problem s mobilnim roamingom u pograničnim područjima nije od jučer. Iako je izdano na stotine upozorenja i ispisani kilometri tekstova, i danas je nemali broj onih koji se uhvate za glavu kada im stigne račun njihova mobilnog operatora kako zbog potrošenih minuta u inozemnoj mreži, tako i podatkovnog prometa, što zna biti još "bolnije".
Stvar je u tome, objašnjava Antonio Šarulić, profesor sa splitskog FESB-a kojemu su upravo antene specijalnost, da bazne stanice novije generacije imaju doseg do 30 kilometara, pa i više.
Najunosnija zarada
- Njima se može upravljati preko tzv. dijagrama zračenja. Naravno, ako se radi o u udaljenim otocima, tada je dobro da se maksimalno iskorištava taj domet, ali problem nastaje u nasljenim pograničnim područjima. O tome trebaju računa voditi ...
