stdClass Object
(
[id] => 595403
[title] => Premijerov savjetnik za kurikularnu reformu: Ne želim vjerovati da u Hrvatskoj postoje ljudi koji učenje o Domovinskom ratu smatraju 'zasipanjem' gradivom
[alias] => premijerov-savjetnik-za-kurikularnu-reformu-ne-zelim-vjerovati-da-u-hrvatskoj-postoje-ljudi-koji-ucenje-o-domovinskom-ratu-smatraju-39-zasipanjem-39-gradivom
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Nije prošlo ni glatko, ni bez povišenih tonova. "Bitka" za svaki zarez vodila se do fotofiniša, ali nakon što su u Narodnim novinama u srijedu objavljena i posljednja dva kurikuluma, oni za povijest te tjelesnu i zdravstvenu kulturu, čini se da više nema prepreka za frontalnu fazu kurikularne reforme od predstojeće jeseni, dakle njezino uvođenje u sve škole. Na temelju ukupno 39 novih kurikuluma radit će se novi udžbenici za đake koji na jesen kreću u obrazovnu reformu, a 36 tisuća učitelja i nastavnika koji se trenutačno educiraju za provedbu reforme školstva trebalo bi dobiti konačnu sliku o tome što će od jeseni predavati učenicima.
O turbulentnim zadnjim mjesecima u kojima su se dovršavali kurikularni dokumenti, a koje su, među ostalim, obilježili prijepori oko kurikuluma povijesti te hrvatskog jezika i izostanka pojedinih lektirnih naslova zbog čega je zaiskrilo i u vladajućoj koaliciji, razgovaramo s Radovanom Fuchsom, posebnim premijerovim savjetnikom i koordinatorom Ekspertne radne skupine (ERS) za kurikularnu reformu, koji je koordinirao procesom dorade kurikularnih dokumenata u posljednjih godinu dana. Bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, trenutačno pomoćnik ravnateljice Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, ne krije zadovoljstvo dovršetkom rada na kurikularnim dokumentima:
- Zadovoljan sam kvalitetom tih dokumenata s obzirom na iznimno kratke rokove koji su bili postavljeni pred stručne radne skupine. Da me ne biste pogrešno razumjeli, kurikulumi uvijek mogu biti bolji, ali s obzirom na okolnosti i rokove u kojima su dorađivani ti su dokumenti u ovom trenutku najbolji mogući i prilagođeni su odgojno-obrazovnom sustavu kakav imamo u Hrvatskoj. Naravno, ti će se kurikulumi moći s vremenom revidirati u skladu s rezultatima vrednovanja i novim spoznajama, ali to svakako neće biti dva puta godišnje – kaže Fuchs.
Možete li javnosti kojoj se ne da čitati Narodne novine i stranice stručnih tekstova reći što novo donose kurikulumi u odnosu na postojeće i što će to i na koji način djeca ubuduće drukčije učiti u našim školama?
- Možemo reći da su, kao što je to Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela, kurikulumi prije svega obnovljeni i nadograđeni novim spoznajama, ali su u određenoj mjeri i modernizirani pri čemu konkretno mislim da se polako odmičemo od sadržaja prema ishodima učenja što rezultira i davanjem autonomije nastavnicima u većoj mjeri od dosadašnje.
Što konkretno znači okrenutost prema ishodima?
-Ishodi su, najjednostavnije rečeno, znanja i kompetencije koje učenici nakon određenog obrazovnog ciklusa trebaju usvojiti. Učenici će tako ubuduće na temelju određenih sadržaja biti osposobljeni zaključivati, na primjer, kako je došlo do Drugoga svjetskog rata i koje su njegove posljedice. To će od njih zahtjevati i kritičko i kreativno razmišljanje te dolazak do zaključaka koji nisu rezultat samo "bubanja" i usvajanja ponuđenih činjenica.
Naravno, kako će to u praksi izgledati ovisi jako puno o učiteljima i nastavnicima jer su oni ti koji svaku reformu obrazovanja provode i o kojima ovisi njezin uspjeh. Osobno mislim da je bez zadovoljnih učitelja i nastavnika nemoguće uspješno provesti bilo koju reformu. A kako postići to zadovoljstvo ipak prepuštam ministrici.
U kojem smislu?
- U smislu odluka o mogućem povećanju učiteljskih plaća, uklanjanju problema poput materijalnih i ostalih uvjeta rada, do jačanja njihova društvenog statusa i ugleda.
Izgled konačnih inačica kurikularnih dokumenata pratile su kritike da su oni poprilično izmijenjeni u odnosu na izvorne dokumente izrađene u vrijeme dok je ERS vodio Boris Jokić. Zašto su "vaše" radne skupine radile na taj način i intervenirale u dokumente koji su već prošli jednu stručnu i javnu raspravu?
-Istina je da su dokumenti donekle konceptualno promijenjeni, odnosno prilagođeni jedinstvenom metodološkom pristupu koji je priredio novi ERS temeljem nekoliko metodoloških dokumenata koje je izradio prvi ERS na čelu s gospodinom Jokićem. Znam da ovo zvuči pomalo zbunjujuće pa ću pokušati objasniti. Raniji dokumenti bili su bazirani isključivo na ishodima učenja, bez sadržaja, prepuštajući individualnoj autonomiji nastavnika i učitelja odabir tema i sadržaja poučavanja, ali istovremeno se na učitelje i nastavnike prebacivala i kompletna odgovornost za sadržaje koje djeca uče.
Ono što je sada učinjeno jest da su ishodima učenja dodani sadržaji, uz istovremeno ostavljanje dovoljno prostora za kreativnost i autonomiju nastavnika u realizaciji tih sadržaja te odabiru dodatnih sadržaja. Kao odgovor zbog čega je to učinjeno, parafrazirao bih jednog od autora Strategije koji je ustvrdio kako hrvatski obrazovni sustav trenutačno nije spreman za potpuno "otvorene" kurikulume. "Otvoreni" kurikulumi su koncept prema kojemu je velik dio sadržaja određenog predmeta prepušten izboru nastavnika, no taj je koncept u većini zemalja danas uglavnom napušten.
Jeste li se u donošenju novih dokumenata vodili iskustvima iz ovogodišnje eksperimentalne faze kurikularne reforme, odnosno "Škole za život" i koliko ste sugestija iz te faze uvrstili u konačne dokumente?
- Nismo iz jednostavnog razloga što vanjsko vrednovanje eksperimentalnog programa nije provedeno, ili možda jest, ali osobno nisam upoznat s rezultatima.
Najžešće kritike pretrpjela je inačica kurikuluma povijesti koju je izradila "vaša" stručna radna skupina, a nekim je rješenjima u njoj bila nezadovoljna i ministrica Blaženka Divjak pa ju je poslala u treće javno savjetovanje. Ta je inačica, uz određene korekcije, na kraju ipak usvojena. Jesu li ideološke podjele u nas toliko jake da ih je nemoguće zaobići i u školama ili je u pozadini nešto drugo?
- Nema smisla sada govoriti o onome što je iza nas. Najvažnije je da je određeni konsenzus postignut te da je kurikulum povijesti donesen. A što se tiče, kako tvrdite, povišenih tonova, do njih je prema mom mišljenju došlo jer jedna skupina ljudi uporno pokušava nametnuti svoje viđenje stvari i to vrlo isključivo - ili naše ili ništa. To je za mene neprihvatljivo a koliko vidim takav način rada, na sreću, neprihvatljiv je i većini u hrvatskom obrazovnom sustavu što najbolje dokazuje upravo netom usvojeni kurikulum povijesti.
Mislite na kritike koje su dolazile od strane Odsjeka za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, među kojima su i članovi bivše radne skupine koja je donijela izvorni kurikulum povijesti, profesori Snježana Koren i Neven Budak? Jeste li kontaktirali s njima? Njihov kurikulum na koncu "nije prošao".
- Jesam, razgovarao sam s vrlo velikim brojem ljudi jer svi koji me poznaju znaju da sam maksimalno uključiv i da ne volim zauzimati tvrde stavove i lomiti stvari preko koljena, a da pri tom nisam saslušao ključne aktere te njihove argumente i mišljenja. Uvijek u svakom poslu pokušavam, koliko god je to moguće, u danom trenutku pomiriti mišljenja suprotstavljenih strana i jako mi je žao što je određena skupina stručnjaka povjesničara komunicirala isključivo ultimatumima. To za mene nikada nije bilo, niti će biti, prihvatljiv način rada.
Je li vam zasmetalo što je ministrica Divjak predložila u proširenu radnu skupinu za doradu kurikuluma povijesti i prof. dr. Borislava Grgina s Odsjeka za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, koji je i član HNS-a?
- Mislim da nije dobro dijeliti ljude s obzirom na članstvo u političkim strankama, a pogotovo ukoliko govorimo o članovima radnih skupina. Sam naziv radna skupina ili Ekspertna radna skupina govori da su njihovi članovi zaduženi za rad pa je jedino po čemu članove možemo i moramo razlikovati stručnost, rade li ili ne, pridonose li onome za što su imenovani ili ne, odnosno jesu li konstruktivni i uključivi ili destruktivni i isključivi. To je jedino što možemo i moramo prosuđivati kada je u pitanju angažman članova radnih skupina. Kada bismo takav princip primijenili i u ostalim segmentima društva, svima bi nam bilo bolje i lakše.
U konačno verziji kurikuluma povijesti koji je izradila "vaša" radna skupina Domovinski je rat jasno određen kao rezultat velikosrpske agresije, a ne građanski sukob, Holokaust se navodi u kontekstu kvislinškog režima NDH. Smatrate li da se temama poput Domovinskog rata, koja će ubuduće biti obvezna, zapravo učenike opet zasipa gradivom kakvo je nekad bilo vezano za NOB?
- Ono kroz što je hrvatska država prošla kako bi postigla neovisnost, slobodu i međunarodno priznanje je svakako tema koju budući naraštaji moraju znati i nikako ne bi smjeli zaboraviti. Domovinski rat je apsolutno tema koju je potrebno sasvim jasno i nedvojbeno obraditi. Tema Domovinskog rata, koji je temelj suvremene Republike Hrvatske, ovim se kurikulumom jasno stavlja u kontekst obrambenog ratovanja što je u skladu sa saborskom Deklaracijom o Domovinskom ratu. Ne želim vjerovati da u Hrvatskoj postoje ljudi koji učenje o Domovinskom ratu smatraju bespotrebnim "zasipanjem“ gradivom. Ne postoji niti jedna država u svijetu koja nije ponosna na svoju nacionalnu povijest a pogotovo na onaj dio koji je bit njezine samostalnosti i suverenosti te kojoj sukladno tome ne posvećuje adekvatan prostor u kurikulumima povijesti.
Ministrica Divjak imala je primjedbe da u prvotnoj verziji "vaša" radna skupina nije adekvatno obradila temu Holokausta. Je li rješenju koje je usvojeno u konačnoj inačici kurikuluma povijesti, a gdje se Holokaust stavlja u kontekst zločina protiv čovječnosti, pridonio i vaš susret s Robertom Williamsom, zamjenikom ravnatelja američkog Ureda za međunarodne poslove u Memorijalnom muzeju holokausta u SAD-u?
- Ne bih želio govoriti kako je došlo do ministričine izjave i tko joj je dao informacije na temelju kojih je dala takvu izjavu, ali i ranija verzija kurikuluma "moje“ radne skupine, kako je vi nazivate, sasvim je jasno i nedvojbeno obrađivala Holokaust. Dr. Wiliamsu sam donio izvatke iz prve i druge inačice kurikuluma na mjestima na kojima se obrađivao Holokaust, prevedene na engleski jezik. Njemu kao poznavatelju različitih koncepata pisanja kurikuluma bilo je potpuno prihvatljivo ono što je stajalo u drugoj inačici koju je izradila "moja“ radna skupina i bio je mišljenja da je ta inačica puno bolja od izvorne koju je izradila Koren/Budakova skupina. U novom kurikulumu, dakle ovoj trećoj inačici, još je detaljnije obrađena tema Holokausta tako da mislim da nikome dobronamjernome ne može ništa više biti sporno.
Zašto je radna skupina za hrvatski jezik propustila u javnu raspravu poslati prošireni popis lektire za izborno čitanje i bez suvremenih pisaca?
- Moramo biti sasvim jasni. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u javnu raspravu uputilo kurikulum bez takvog popisa. Unatoč tome radna skupina koju je predložio ERS dostavila je takav popis za gimnazije Ministarstvu. Za osnovne škole to nije bilo moguće jer je drugačiji koncept obrade književnosti. Zbog čega Ministarstvo nije prihvatilo taj popis, ne mogu vam odgovoriti, jednako kao što ne mogu govoriti o tome kakav će biti novi popis izbornih djela prema modelu predlaganja lektirnih naslova od strane učitelja i nastavnika.
Mislite na anketu koju je ministrica Divjak naknadno provela među učiteljima, od kojih je zatražila da, nakon što je kurikulum povijesti već objavljen u Narodnim novinama, sami predlože lektirne naslove za dodatno, izborno čitanje?
- Ideju da učitelji i profesori sami daju prijedloge za popis izbornih djela smatram dobrom. Međutim, bilo bi puno bolje i učinkovitije da se to anketiranje provelo prije nego se kurikulum uputio na javno savjetovanje te da se u njemu jasno naveo način na koji se taj popis stvara, odnosno na koji način se može nadopunjavati i mijenjati. Ovako je dio javnosti taj pozitivan potez ministrice shvatio kao svojevrsno ispravljanje pogrešaka i popuštanje pritisku javnosti. No sve je to moglo biti riješeno i ranije da je Ministarstvo prihvatilo prijedlog radne skupine da se u izradu popisa izbornih djela uključe stručnjaci iz književnosti i metodike književnosti.
Govorite o pritisku javnosti jer su izostankom toga popisa iz lektire zapravo "izbačeni" Anna Frank, Ježeva kućica i drugi omiljeni naslovi? Što mislite, hoće li se na koncu nakon izjašnjavanja učitelja "izbačeni" naslovi i suvremeni pisci vratiti barem u izbornu lektiru?
- Ne bih nagađao što su učitelji predlagali, ali vjerujem da će biti predložen širok popis lektire za dodatno čitanje. Ključ je da djeca uzmu knjigu u ruke i čitaju.
Kao bivšem ministru obrazovanja i znanosti čini li Vam se da je naš obrazovni sustav doista krenuo prema reformi? Mnogi spočitavaju da od cjelovite kurikularne reforme nije ostalo ni "c“, ni "k“ ni "r“.
- Kao što sam rekao, trenutačno je odrađen manji dio posla reforme, a to je da su kurikulimi obnovljeni i modernizirani.
Ukoliko pod cjelovitom kurikularnom reformom mislimo na apsolutno sve mjere koje su bile predviđene Strategijom, onda se mogu složiti s dijelom kritika da ne samo da nije provedena cjelovita kurikularna reforma, nego da se jako malo i onog ostalog što je propisano Strategijom ustvari realiziralo, a da su istovremeno neke druge mjere koje nisu predviđene Strategijom – Eksperimentalni program "Škola za život", obvezna informatika i tableti za sve učenike - realizirani u većoj ili manjoj mjeri. Ali, kao što znate, više sam puta naglašavao kako je Strategija dosta nespretno napravljena i da će njezina realizacija biti upitna. To se, na žalost, pokazalo potpuno točnim.
Hoćete reći da će Strategiju obrazovanja, koju je usvojio Hrvatski sabor, trebati mijenjati?
-Ona će se sigurno morati mijenjati, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što u njoj nigdje, pa ni u naslovu, ne piše za koje je razdoblje izrađena. Strategije se ne pišu s neograničenim rokom trajanja kao što je to ovdje slučaj.
Ekspertna radna skupina nastavlja s radom i na drugim reformskim dokumentima. Ostajete li i dalje na funkciji koordinatora ERS-a i premijerova savjetnika?
- Kada sam preuzimao funkciju koordinatora rada ERS-a, naglasio sam kako nisam trajno, nego privremeno rješenje te da me predsjednik Vlade zamolio da pokrenem tada potpuno zaustavljene procese dorade kurikularnih dokumenata. Sjetimo se samo histerije oko imenovanja članova i predsjednika ili predsjednice ERS-a, histerije oko donošenja akcijskog plana, pa prosvjeda nakon kojih ministrica Divjak stupa na dužnost, pa onda ponovnu strku oko predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva, imenovanja novih članova i novog predsjednika ERS-a. U takvim okolnostima preuzeo sam koordinaciju ERS-om i pokrenuo potpuno zaustavljene procese. Nakon završetka dvaju posljednjih kurikuluma nadam se da smo ušli u neke mirnije vode. Ali dopustite da detalje o svom daljnjem angažmanu ne komuniciram u medijima, nego osobno s premijerom.
S Divjak korektno
Osim trzavica oko nekih pitanja, kako biste opisali suradnju s ministricom Divjak?
- Korektnom. Doduše, bilo je određenih razmimoilaženja u razmišljanjima, ali to je u redu ako iz toga proizađe nešto pozitivno i iskristaliziraju se pozitivne odluke. Važno je da su doneseni dobri dokumenti na kojima će se sustav moći dalje graditi.
Devetogodišnja škola
Hoće li se i kada mijenjati satnica pojedinih predmeta, ali i produženje naše osnovne škole na devet godina? To stoji kao jedan od ciljeva Strategije obrazovanja. Hrvatska, uz Srbiju, danas ima najkraću osnovnu školu u Europi.
- E, vidite, to je nešto što je, prema Strategiji, trebalo biti na početku cjelovite kurikularne reforme. No tijekom izrade kurikularnih dokumenata to se pitanje nije niti dotaklo pa možemo zaključiti kako nitko do sada nije cjelovito radio na cjelovitoj kurikularnoj reformi. Novi ERS je krajem listopada 2018. izradio nastavni plan za osnovne škole i gimnazije. Te je planove prije nekoliko dana Ministarstvo uputilo u javno savjetovanje. Hoće li se satnica mijenjati i kako, hoće li se trajanje obvezne ili osnovne škole mijenjati i na koji način, to su pitanja na koja će obrazovna politika jednom morati dati jasan i nedvosmislen odgovor.
Budimo realni, čak i ako ukalkuliramo sadašnji drastičan pad broja upisanih učenika, jedna godina više u trajanju osnovne škole na papiru u stvarnosti nosi ogromne organizacijsko-prostorno-kadrovske i financijske promjene.
Da kažem to sasvim jednostavno - često je lakoća donošenje odluke obrnuto proporcionalna teškoći realizacije te odluke. Da bismo bili u stanju donositi odluke koje će biti dugoročne i održive moramo jako dobro biti upoznati sa sustavom financija, državne uprave, lokalne samouprave i sustava obrazovanja.
Nije prošlo ni glatko, ni bez povišenih tonova. "Bitka" za svaki zarez vodila se do fotofiniša, ali nakon što su u Narodnim novinama u srijedu objavljena i posljednja dva kurikuluma, oni za povijest te tjelesnu i zdravstvenu kulturu, čini se da više nema prepreka za frontalnu fazu kurikularne reforme od predstojeće jeseni, dakle njezino uvođenje u sve škole. Na temelju ukupno 39 novih kurikuluma radit će se novi udžbenici za đake koji na jesen kreću u obrazovnu reformu, a 36 tisuća učitelja i nastavnika koji se trenutačno educiraju za provedbu reforme školstva trebalo bi dobiti konačnu sliku o tome što će od jeseni predavati učenicima.
O turbulentnim zadnjim mjesecima u kojima su se dovršavali kurikularni dokumenti, a koje su, među ostalim, obilježili prijepori oko kurikuluma povijesti te hrvatskog jezika i izostanka pojedinih lektirnih naslova zbog čega je zaiskrilo i u vladajućoj koaliciji, razgovaramo s Radovanom Fuchsom, posebnim premijerovim savjetnikom i koordinatorom Ekspertne radne skupine (ERS) za kurikularnu reformu, koji je koordinirao procesom dorade kurikularnih dokumenata u posljednjih godinu dana. Bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, trenutačno pomoćnik ravnateljice Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, ne krije zadovoljstvo dovršetkom rada na kurikularnim dokumentima:
- Zadovoljan sam kvalitetom tih dokumenata s obzirom na iznimno kratke rokove koji su bili postavljeni pred stručne radne skupine. Da me ne biste pogrešno razumjeli, kurikulumi uvijek mogu biti bolji, ali s obzirom na okolnosti i rokove u kojima su dorađivani ti su dokumenti u ovom trenutku najbolji mogući i prilagođeni su odgojno-obrazovnom sustavu kakav imamo u Hrvatskoj. Naravno, ti će se kurikulumi moći s vremenom revidirati u skladu s rezultatima vrednovanja i novim spoznajama, ali to svakako neće biti dva puta godišnje – kaže Fuchs.
Možete li javnosti kojoj se ne da čitati Narodne novine i stranice stručnih tekstova reći što novo donose kurikulumi u odnosu na postojeće i što će to i na koji način djeca ubuduće drukčije učiti u našim školama?
- Možemo reći da su, kao što je to Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela, kurikulumi prije svega obnovljeni i nadograđeni novim spoznajama, ali su u određenoj mjeri i modernizirani pri čemu konkretno mislim da se polako odmičemo od sadržaja prema ishodima učenja što rezultira i davanjem autonomije nastavnicima u većoj mjeri od dosadašnje.
Što konkretno znači okrenutost prema ishodima?
-Ishodi su, najjednostavnije rečeno, znanja i kompetencije koje učenici nakon određenog obrazovnog ciklusa trebaju usvojiti. Učenici će tako ubuduće na temelju određenih sadržaja biti osposobljeni zaključivati, na primjer, kako je došlo do Drugoga svjetskog rata i koje su njegove posljedice. To će od njih zahtjevati i kritičko i kreativno razmišljanje te dolazak do zaključaka koji nisu rezultat samo "bubanja" i usvajanja ponuđenih činjenica.
Naravno, kako će to u praksi izgledati ovisi jako puno o učiteljima i nastavnicima jer su oni ti koji svaku reformu obrazovanja provode i o kojima ovisi njezin uspjeh. Osobno mislim da je bez zadovoljnih učitelja i nastavnika nemoguće uspješno provesti bilo koju reformu. A kako postići to zadovoljstvo ipak prepuštam ministrici.
U kojem smislu?
- U smislu odluka o mogućem povećanju učiteljskih plaća, uklanjanju problema poput materijalnih i ostalih uvjeta rada, do jačanja njihova društvenog statusa i ugleda.
Izgled konačnih inačica kurikularnih dokumenata pratile su kritike da su oni poprilično izmijenjeni u odnosu na izvorne dokumente izrađene u vrijeme dok je ERS vodio Boris Jokić. Zašto su "vaše" radne skupine radile na taj način i intervenirale u dokumente koji su već prošli jednu stručnu i javnu raspravu?
-Istina je da su dokumenti donekle konceptualno promijenjeni, odnosno prilagođeni jedinstvenom metodološkom pristupu koji je priredio novi ERS temeljem nekoliko metodoloških dokumenata koje je izradio prvi ERS na čelu s gospodinom Jokićem. Znam da ovo zvuči pomalo zbunjujuće pa ću pokušati objasniti. Raniji dokumenti bili su bazirani isključivo na ishodima učenja, bez sadržaja, prepuštajući individualnoj autonomiji nastavnika i učitelja odabir tema i sadržaja poučavanja, ali istovremeno se na učitelje i nastavnike prebacivala i kompletna odgovornost za sadržaje koje djeca uče.
Ono što je sada učinjeno jest da su ishodima učenja dodani sadržaji, uz istovremeno ostavljanje dovoljno prostora za kreativnost i autonomiju nastavnika u realizaciji tih sadržaja te odabiru dodatnih sadržaja. Kao odgovor zbog čega je to učinjeno, parafrazirao bih jednog od autora Strategije koji je ustvrdio kako hrvatski obrazovni sustav trenutačno nije spreman za potpuno "otvorene" kurikulume. "Otvoreni" kurikulumi su koncept prema kojemu je velik dio sadržaja određenog predmeta prepušten izboru nastavnika, no taj je koncept u većini zemalja danas uglavnom napušten.
Jeste li se u donošenju novih dokumenata vodili iskustvima iz ovogodišnje eksperimentalne faze kurikularne reforme, odnosno "Škole za život" i koliko ste sugestija iz te faze uvrstili u konačne dokumente?
- Nismo iz jednostavnog razloga što vanjsko vrednovanje eksperimentalnog programa nije provedeno, ili možda jest, ali osobno nisam upoznat s rezultatima.
Najžešće kritike pretrpjela je inačica kurikuluma povijesti koju je izradila "vaša" stručna radna skupina, a nekim je rješenjima u njoj bila nezadovoljna i ministrica Blaženka Divjak pa ju je poslala u treće javno savjetovanje. Ta je inačica, uz određene korekcije, na kraju ipak usvojena. Jesu li ideološke podjele u nas toliko jake da ih je nemoguće zaobići i u školama ili je u pozadini nešto drugo?
- Nema smisla sada govoriti o onome što je iza nas. Najvažnije je da je određeni konsenzus postignut te da je kurikulum povijesti donesen. A što se tiče, kako tvrdite, povišenih tonova, do njih je prema mom mišljenju došlo jer jedna skupina ljudi uporno pokušava nametnuti svoje viđenje stvari i to vrlo isključivo - ili naše ili ništa. To je za mene neprihvatljivo a koliko vidim takav način rada, na sreću, neprihvatljiv je i većini u hrvatskom obrazovnom sustavu što najbolje dokazuje upravo netom usvojeni kurikulum povijesti.
Mislite na kritike koje su dolazile od strane Odsjeka za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, među kojima su i članovi bivše radne skupine koja je donijela izvorni kurikulum povijesti, profesori Snježana Koren i Neven Budak? Jeste li kontaktirali s njima? Njihov kurikulum na koncu "nije prošao".
- Jesam, razgovarao sam s vrlo velikim brojem ljudi jer svi koji me poznaju znaju da sam maksimalno uključiv i da ne volim zauzimati tvrde stavove i lomiti stvari preko koljena, a da pri tom nisam saslušao ključne aktere te njihove argumente i mišljenja. Uvijek u svakom poslu pokušavam, koliko god je to moguće, u danom trenutku pomiriti mišljenja suprotstavljenih strana i jako mi je žao što je određena skupina stručnjaka povjesničara komunicirala isključivo ultimatumima. To za mene nikada nije bilo, niti će biti, prihvatljiv način rada.
Je li vam zasmetalo što je ministrica Divjak predložila u proširenu radnu skupinu za doradu kurikuluma povijesti i prof. dr. Borislava Grgina s Odsjeka za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, koji je i član HNS-a?
- Mislim da nije dobro dijeliti ljude s obzirom na članstvo u političkim strankama, a pogotovo ukoliko govorimo o članovima radnih skupina. Sam naziv radna skupina ili Ekspertna radna skupina govori da su njihovi članovi zaduženi za rad pa je jedino po čemu članove možemo i moramo razlikovati stručnost, rade li ili ne, pridonose li onome za što su imenovani ili ne, odnosno jesu li konstruktivni i uključivi ili destruktivni i isključivi. To je jedino što možemo i moramo prosuđivati kada je u pitanju angažman članova radnih skupina. Kada bismo takav princip primijenili i u ostalim segmentima društva, svima bi nam bilo bolje i lakše.
U konačno verziji kurikuluma povijesti koji je izradila "vaša" radna skupina Domovinski je rat jasno određen kao rezultat velikosrpske agresije, a ne građanski sukob, Holokaust se navodi u kontekstu kvislinškog režima NDH. Smatrate li da se temama poput Domovinskog rata, koja će ubuduće biti obvezna, zapravo učenike opet zasipa gradivom kakvo je nekad bilo vezano za NOB?
- Ono kroz što je hrvatska država prošla kako bi postigla neovisnost, slobodu i međunarodno priznanje je svakako tema koju budući naraštaji moraju znati i nikako ne bi smjeli zaboraviti. Domovinski rat je apsolutno tema koju je potrebno sasvim jasno i nedvojbeno obraditi. Tema Domovinskog rata, koji je temelj suvremene Republike Hrvatske, ovim se kurikulumom jasno stavlja u kontekst obrambenog ratovanja što je u skladu sa saborskom Deklaracijom o Domovinskom ratu. Ne želim vjerovati da u Hrvatskoj postoje ljudi koji učenje o Domovinskom ratu smatraju bespotrebnim "zasipanjem“ gradivom. Ne postoji niti jedna država u svijetu koja nije ponosna na svoju nacionalnu povijest a pogotovo na onaj dio koji je bit njezine samostalnosti i suverenosti te kojoj sukladno tome ne posvećuje adekvatan prostor u kurikulumima povijesti.
Ministrica Divjak imala je primjedbe da u prvotnoj verziji "vaša" radna skupina nije adekvatno obradila temu Holokausta. Je li rješenju koje je usvojeno u konačnoj inačici kurikuluma povijesti, a gdje se Holokaust stavlja u kontekst zločina protiv čovječnosti, pridonio i vaš susret s Robertom Williamsom, zamjenikom ravnatelja američkog Ureda za međunarodne poslove u Memorijalnom muzeju holokausta u SAD-u?
- Ne bih želio govoriti kako je došlo do ministričine izjave i tko joj je dao informacije na temelju kojih je dala takvu izjavu, ali i ranija verzija kurikuluma "moje“ radne skupine, kako je vi nazivate, sasvim je jasno i nedvojbeno obrađivala Holokaust. Dr. Wiliamsu sam donio izvatke iz prve i druge inačice kurikuluma na mjestima na kojima se obrađivao Holokaust, prevedene na engleski jezik. Njemu kao poznavatelju različitih koncepata pisanja kurikuluma bilo je potpuno prihvatljivo ono što je stajalo u drugoj inačici koju je izradila "moja“ radna skupina i bio je mišljenja da je ta inačica puno bolja od izvorne koju je izradila Koren/Budakova skupina. U novom kurikulumu, dakle ovoj trećoj inačici, još je detaljnije obrađena tema Holokausta tako da mislim da nikome dobronamjernome ne može ništa više biti sporno.
Zašto je radna skupina za hrvatski jezik propustila u javnu raspravu poslati prošireni popis lektire za izborno čitanje i bez suvremenih pisaca?
- Moramo biti sasvim jasni. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u javnu raspravu uputilo kurikulum bez takvog popisa. Unatoč tome radna skupina koju je predložio ERS dostavila je takav popis za gimnazije Ministarstvu. Za osnovne škole to nije bilo moguće jer je drugačiji koncept obrade književnosti. Zbog čega Ministarstvo nije prihvatilo taj popis, ne mogu vam odgovoriti, jednako kao što ne mogu govoriti o tome kakav će biti novi popis izbornih djela prema modelu predlaganja lektirnih naslova od strane učitelja i nastavnika.
Mislite na anketu koju je ministrica Divjak naknadno provela među učiteljima, od kojih je zatražila da, nakon što je kurikulum povijesti već objavljen u Narodnim novinama, sami predlože lektirne naslove za dodatno, izborno čitanje?
- Ideju da učitelji i profesori sami daju prijedloge za popis izbornih djela smatram dobrom. Međutim, bilo bi puno bolje i učinkovitije da se to anketiranje provelo prije nego se kurikulum uputio na javno savjetovanje te da se u njemu jasno naveo način na koji se taj popis stvara, odnosno na koji način se može nadopunjavati i mijenjati. Ovako je dio javnosti taj pozitivan potez ministrice shvatio kao svojevrsno ispravljanje pogrešaka i popuštanje pritisku javnosti. No sve je to moglo biti riješeno i ranije da je Ministarstvo prihvatilo prijedlog radne skupine da se u izradu popisa izbornih djela uključe stručnjaci iz književnosti i metodike književnosti.
Govorite o pritisku javnosti jer su izostankom toga popisa iz lektire zapravo "izbačeni" Anna Frank, Ježeva kućica i drugi omiljeni naslovi? Što mislite, hoće li se na koncu nakon izjašnjavanja učitelja "izbačeni" naslovi i suvremeni pisci vratiti barem u izbornu lektiru?
- Ne bih nagađao što su učitelji predlagali, ali vjerujem da će biti predložen širok popis lektire za dodatno čitanje. Ključ je da djeca uzmu knjigu u ruke i čitaju.
Kao bivšem ministru obrazovanja i znanosti čini li Vam se da je naš obrazovni sustav doista krenuo prema reformi? Mnogi spočitavaju da od cjelovite kurikularne reforme nije ostalo ni "c“, ni "k“ ni "r“.
- Kao što sam rekao, trenutačno je odrađen manji dio posla reforme, a to je da su kurikulimi obnovljeni i modernizirani.
Ukoliko pod cjelovitom kurikularnom reformom mislimo na apsolutno sve mjere koje su bile predviđene Strategijom, onda se mogu složiti s dijelom kritika da ne samo da nije provedena cjelovita kurikularna reforma, nego da se jako malo i onog ostalog što je propisano Strategijom ustvari realiziralo, a da su istovremeno neke druge mjere koje nisu predviđene Strategijom – Eksperimentalni program "Škola za život", obvezna informatika i tableti za sve učenike - realizirani u većoj ili manjoj mjeri. Ali, kao što znate, više sam puta naglašavao kako je Strategija dosta nespretno napravljena i da će njezina realizacija biti upitna. To se, na žalost, pokazalo potpuno točnim.
Hoćete reći da će Strategiju obrazovanja, koju je usvojio Hrvatski sabor, trebati mijenjati?
-Ona će se sigurno morati mijenjati, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što u njoj nigdje, pa ni u naslovu, ne piše za koje je razdoblje izrađena. Strategije se ne pišu s neograničenim rokom trajanja kao što je to ovdje slučaj.
Ekspertna radna skupina nastavlja s radom i na drugim reformskim dokumentima. Ostajete li i dalje na funkciji koordinatora ERS-a i premijerova savjetnika?
- Kada sam preuzimao funkciju koordinatora rada ERS-a, naglasio sam kako nisam trajno, nego privremeno rješenje te da me predsjednik Vlade zamolio da pokrenem tada potpuno zaustavljene procese dorade kurikularnih dokumenata. Sjetimo se samo histerije oko imenovanja članova i predsjednika ili predsjednice ERS-a, histerije oko donošenja akcijskog plana, pa prosvjeda nakon kojih ministrica Divjak stupa na dužnost, pa onda ponovnu strku oko predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva, imenovanja novih članova i novog predsjednika ERS-a. U takvim okolnostima preuzeo sam koordinaciju ERS-om i pokrenuo potpuno zaustavljene procese. Nakon završetka dvaju posljednjih kurikuluma nadam se da smo ušli u neke mirnije vode. Ali dopustite da detalje o svom daljnjem angažmanu ne komuniciram u medijima, nego osobno s premijerom.
S Divjak korektno
Osim trzavica oko nekih pitanja, kako biste opisali suradnju s ministricom Divjak?
- Korektnom. Doduše, bilo je određenih razmimoilaženja u razmišljanjima, ali to je u redu ako iz toga proizađe nešto pozitivno i iskristaliziraju se pozitivne odluke. Važno je da su doneseni dobri dokumenti na kojima će se sustav moći dalje graditi.
Devetogodišnja škola
Hoće li se i kada mijenjati satnica pojedinih predmeta, ali i produženje naše osnovne škole na devet godina? To stoji kao jedan od ciljeva Strategije obrazovanja. Hrvatska, uz Srbiju, danas ima najkraću osnovnu školu u Europi.
- E, vidite, to je nešto što je, prema Strategiji, trebalo biti na početku cjelovite kurikularne reforme. No tijekom izrade kurikularnih dokumenata to se pitanje nije niti dotaklo pa možemo zaključiti kako nitko do sada nije cjelovito radio na cjelovitoj kurikularnoj reformi. Novi ERS je krajem listopada 2018. izradio nastavni plan za osnovne škole i gimnazije. Te je planove prije nekoliko dana Ministarstvo uputilo u javno savjetovanje. Hoće li se satnica mijenjati i kako, hoće li se trajanje obvezne ili osnovne škole mijenjati i na koji način, to su pitanja na koja će obrazovna politika jednom morati dati jasan i nedvosmislen odgovor.
Budimo realni, čak i ako ukalkuliramo sadašnji drastičan pad broja upisanih učenika, jedna godina više u trajanju osnovne škole na papiru u stvarnosti nosi ogromne organizacijsko-prostorno-kadrovske i financijske promjene.
Da kažem to sasvim jednostavno - često je lakoća donošenje odluke obrnuto proporcionalna teškoći realizacije te odluke. Da bismo bili u stanju donositi odluke koje će biti dugoročne i održive moramo jako dobro biti upoznati sa sustavom financija, državne uprave, lokalne samouprave i sustava obrazovanja.
Premijerov savjetnik za kurikularnu reformu: Ne želim vjerovati da u Hrvatskoj postoje ljudi koji učenje o Domovinskom ratu smatraju 'zasipanjem' gradivom
Nije prošlo ni glatko, ni bez povišenih tonova. "Bitka" za svaki zarez vodila se do fotofiniša, ali nakon što su u Narodnim novinama u srijedu objavljena i posljednja dva kurikuluma, oni za povijest te tjelesnu i zdravstvenu kulturu, čini se da više nema prepreka za frontalnu fazu kurikularne reforme od predstojeće jeseni, dakle njezino uvođenje u sve škole. Na temelju ukupno 39 novih kurikuluma radit će se novi udžbenici za đake koji na jesen kreću u obrazovnu reformu, a 36 tisuća učitelja i nastavnika koji se trenutačno educiraju za provedbu reforme školstva trebalo bi dobiti konačnu sliku o tome što će od jeseni predavati učenicima.
O turbulentnim zadnjim mjesecima u kojima su se dovršavali kurikularni dokumenti, a koje su, među ostalim, obilježili prijepori oko k...
