stdClass Object
(
[id] => 559295
[title] => Rigorozni propisi blokrali gradnju: u cijeloj godini nije izgrađena niti jedna zgrada gotovo nulte kategorije, slijede 'labaviji' kriteriji
[alias] => rigorozni-propisi-blokrali-gradnju-u-cijeloj-godini-nije-izgradena-niti-jedna-zgrada-gotovo-nulte-kategorije-slijede-39-labaviji-39-kriteriji
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Nekada su alternativni izvori energije bili san odvažnih, a u vrlo skoroj budućnosti postat će obaveza svima. U srpnju je na snagu je stupila EU direktiva (2018/44) po kojoj, postupno, do 2050. stare i nove zgrade moraju postati “gotovo nulte energije” (nZEB). Po ovoj direktivi, EU do 2050. namjerava 80% do 95% smanjiti stakleničke plinove u odnosu na 1990. godinu, a fond zgrada troši oko trećinu emisija C02.
Od tada je američki predsjednik Donald Trump izvršio pritisak na predsjednika Europske Komisije Jean-Claude Juncekra da EU postane najveći kupac američkog ukapljenog plina. Prije toga napao je Angelu Merkel zato jer Njemci kupuju jeftiniji plina od Rusa i sudjeluju u projektu Sjeverni tok 2.
U srpnju je EBRD odobrila kredit od 500 milijuna dolara za trans-jadranski plinovod koji bi trebao voditi plin od Kaspijskog jezera do Europe preko Turske, Grčke, Italije, Albanije, Crne Gore, BiH i Hrvatske, i tako smanjiti ovisnost o ruskome plinu. Ukratko, unatoč tome što uredbe EU-a propisuju da treba radikalno smanjiti CO2, fosilni energenti neće tako lako otići s europskog teritorija, zbog financijskih, ali i geo-političkih interesa.
Što je zgrada gotovo nulte energije? To je “zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta, odnosno vrlo niska količina energije, trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini”, kaže “Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama”.
EU direktive vrijede za sve zemlje članice, ali svaka kreira svoje propise
Ali, na nedavno održanoj međunarodnoj konfrenciji SplitTech 2018., koju je održao FESB po treći puta, moglo se čuti da su naši propisi rigorozni pa je u Hvatskoj teško graditi gotovo nula energetske zgrade (nZEB).
Europske Direktive o energetskoj učinkovitosti se odnose na sve članice, ali svaka država ima pravo da ih prilagodi svojim okolnostima. Profesor Agis M. Papandopulos, sa Aristotelovog sveučilišta u Tesalonikiju, pokazao je da na području EU postoje velika, čak drastična odstupanja.
Tako Austrijanci mogu čak četiri puta više potrošiti energije u svojim skoro nula energetskim zgradama - nego što to je to dozvoljeno Hrvatima!
- Uzeo sam indikativne podatke iz različitih nacionalnih regulacija. U Austriji stambena zgrada ne smije preći više od 160 kw/m2 da bi se zvala gotovo nula energetski učinkovitom, dok u Hrvatskoj to treba biti 35 kw/m2. To može biti vrlo dobro, ali vidite velike razlike u vrijednostima, na Cipru je više od 100 kw/m2. Slične diskrepancije imamo u zgradama koje nisu stambene. - tvrdi Papandopulos.
Predstavnici HEP Escoa (dijela HEP grupe koja provodi i financira projekte energetske učinkovitosti na tržišnim principima) na okruglom stolu Split Techa iznijeli su primjedbe na takvu energetsku politiku.
- Mi smo u Hrvatskoj postavili standard da će naše zgrade trošiti skoro ništa energije, što je super u energetskom smislu, ali je skupo napraviti takvu zgradu. Od 2018. se ni jedna javna zgrada nije izgradila po tim standardima, a nije poznato da li se neka projektira u ovom trenutku, a 2020. ovakvi standardi trebali bi se primjeniti na sve nove zgrade. - upozorili su iz HEP Escoa.
Naime, prema Tehničkom propisu, od 2018. sve javne zgrade moraju biti gotovo nula energetski učinkovite, a od 2020. moraju i sve ostale zgrade, nove i nadogranje na starima.
No, čini se da je Ministarstvo graditeljstva ipak odlučilo “olabaviti” kriterije. A, koliko ih zanima glas javnosti, to je već drugo pitanje. Naime, stavili su na internetsku javnu raspravu (e-savjetovanje) Nacrt izmjena Tehničkog propisa - dok je trajalo Svjetsko prevenstvo u nogometu! Naravno, takva rasprava prošla je nezapaženo, sa samo jednim komentarom, na tek jedan članak.
Olabavljeni kriteriji za stare zgrade
Upitali smo Ministarstvo je li istina da će predložene izmjene donijeti olakšice za graditelje.
- To su odlične vijesti za investitore, graditeljski sektor i gospodarstvo. Ublažavanje uvjeta i dalje će zadržati potrebnu kvalitetu i poticati energetsku učinkovitost, a ista će biti dostupnija. Predloženim izmjenama i dopunama relaksiraju se zahtjevi vezani na rekonstrukciju postojeće zgrade kada se postojeća zgrada dograđuje, nadograđuje ili prenamijenjuje u prostor korisne površine grijanog dijela zgrade za više ili jednako 50m2.
Pojednostavljeno rečeno to znači da nadograđeni, dograđeni ili prenamijenjeni dio rekonstruirane zgrade više neće morati zadovoljiti iste uvjete kao i nove zgrade (kako je sada propisano) - naravno, u slučaju ako bi to bilo gospodarski neisplativo, odnosno tehnički ili funkcionalno neizvedivo. - napominju u Ministarstvu.
Zanimljivo je da se u “Nacrtu prijedloga” više ne spominju rokovi do kad se treba preći na gradnju gotovo nula energetskih zgrada (nZEB).
Prije ovih izmjena, na osnovu važećeg Tehničkog propisa, Ministarstvo graditeljstva je na svojim stranicama u listopadu 2017. objavilo da će nakon 31. prosinca 2017. glavni projekt za gradnju nove zgrade javne vlasti, koji se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, morati biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije.
Također, istaknuli su da će za sve druge zgrade, dakle i za privatne kuće, nakon 31. prosinca 2019. glavni projekt koji se prilaže građevinskoj dozvoli morati biti izrađen za zgrade gotovo nulte energije.
Obzirom da se sada predlaže brisanje rokova, upitali smo Ministarstvo da li će glavni projekti za nove javne zgrade morati biti izrađeni u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije? Da li će takva obaveza vrijediti i za ostale nove zgrade, kad zahtjevi za građevinskom dozvolom budu podneseni nakon 31. prosinca 2019.?
U zakonskom roku iz Ministarstva nisu odgovorili, unatoč tome što smo ih u međuvremenu pisanim putem podsjetili da očekujemo odgovore.
Gledano samo sa ekonomskog aspekta, investicija se ne isplati
Pored nesumnjivih vrijednosti koje donose energetski učinkovite zgrade, stručnjaci su na SplitTechu upozorili na neke dvojbe o kojima se malo javno govori.
- Europska regulativa je sve stroža, tjera nas da zgrade budu sve bolje toplinski izolirane i da stavljamo bolje prozore. Ako pitate banke, one su spremne investirati u projekte sa povratom od maksimalno 12 – 13 godina. Kad analizirate tolinsku izolaciju zgrade u tipičnim mediteranskim uvjetima, plus zamjenu prozora, tada ćete doći do spoznaje da su periodi povrata 20 i više godina.
Sa aspekta trajnosti toplinske izolacije to nije toliko dugo, jer ona traje nekoliko desetaka godina. Ako gledamo samo sa ekonomskog aspekta, onda nikad nećemo investirati u te tehnologije. - napominje dr. Sandro Nižetić, stručnjak na području energetske efikasnosti zgrada i obnovljivih izvora energije.
- Međutim, postoji nešto treće, najbolji primjer za to su škole. Hoćemo li ostaviti djecu sa pljesnivim, zidovima, sa prozorima koji propuhuju? Onda vrlo brzo dođete do pojma energetskog siromaštva koje postoji u svijetu, a kad to još povežete sa problemom opskrbe energentima, gdje ovisite jako puno o uvozu energenata i vanjskom tržištu, stvari postaju puno kompliciranije.
Da li mi kao zemlja imamo novaca za to? Nekako se dolazi do zaključka da će bogatije zemlje moći priuštiti sebi takve tehnologije, a mi ćemo moći u određenoj mjeri. Jer sve to košta, stambeni fond stari i moramo ga obnavljati. - kaže Nižetić koji tvrdi kako nije protiv ulaganja u energetski efikasne zgrade.
- Trebalo bi ulagati, ali i vidjeti što su naše mogućnosti. I u tom duhu kreirati politiku. - smatra prof. Nižetić.
Jesu li Grčka i Hrvatska na sličnom tragu po ovom pitanju, upitali smo prof. Theodoros Theodosioua sa Sveučilišta u Tesalonikiju, koji je na SplitTechu održao predavanje o pametnim fasadama.
Poček za razvoj vlastite industrije
- Mi smo napravili velike korake u prilagođavanju, bez da imamo tehnologiju, što je skupo. Moramo malo usporiti. Kad je Velika Britanija odlučila pratiti prvu EU legislativu prema energetskoj učinkovitosti, uzeli su tri godine počeka. Rekli su:”Nemamo industrije koja bi to podupirala”. Uložili su novac u nju, ostvarili su dobit prodajući prozore.
Nakon toga su aplicirali tu novu regulativu. Imali su potpuno drugačiji pristup i odlučili zaraditi novac od toga. Kasnije su iskoristili taj profit kako bi bilo jeftinije za njih, ali i kako bi prodavali prozore drugim zemljama i zaradili od toga. - napominje Theodosiou.
- Problem je sa malim zemljama kad netko kaže: “Napravite to, imajte energetski učinkovite zgrade”. Nemate li industriju, to znači da trebate kupovati tehnologiju izvana. Trebali smo to učiniti ranije i imati više vremena pred sobom, da se prilagodimo potrebama takvih zgrada.
To je ono s čime se sad suočavamo. Možda u budućnosti to neće biti tako skupo, ali upravo sada je sve skupo. Sa gotovo nula energetskim zgradama dobit ćete novac natrag, ali nemate kapital da ih gradite, to je problem. - ističe Theodosiou koji ne vjeruje da će visoke cijene nafte pojeftiniti ulaganje u obnovljivu energiju.
Međutim, postoji još jedan element kod energetske gradnje koji sve više zaokuplja znanstvenike, a to je toplinski komfor. U zgradama sa lošim uvjetima ljudi se razboljevaju (sick building syndrome), dok je u zgradama u kojima osijećaju toplinsku ugodu produktivnost rada veća četiri do sedam posto.
Papandopulos smatra kako je moguće imati zgrade u kojima se ljudi osjećaju dobro i imaju nisku potrošnju energije. Teže je, kaže, ovaj balans postići kod starih nego sa novim zgradama. Na Tesalonikiju su izradili složen upitnik kojim su ispitivali ljude kako bi utvrdili njihovo subjektivno zadovoljstvo topliskim komforom u zgradama.
FESB i HEP Esco pokrenuli su zajednički projekt u tom smjeru sa novim tehnologijama.
- Postizanje energetske učinkovitosti trebalo bi raditi radi korisnika unutar zgrade, a oni su nekako u toj priči ostali zanemareni. Osobito njihov toplinski komfor. Očito je prema najnovijim istraživanjima da nešto treba mijenjati. Ideja našeg projekta je korištenje biosenzora kako bismo mogli korisnicima individualno pristupiti. Korisnici bi u uredu nosili senzore koji na neki način osijećaju njihove potrebe i izravno upravljaju sustavom grijanja i hlađenja. - objašnjava dr. Nižetić.
Direktorica HEP Escoa, dr.Vlasta Zanki, napominje kako je to jedno od prvih takvih istraživanja u svijetu.
- Ovo nije nešto što će se dogoditi sutra, nego istraživanje koje će biti u realnosti za pet do deset godina. Poznato je da se može zamjeniti rasvjeta i slično, ali poanta je u optimiranju potrošnje energije. Kad već imate sve ugrađeno treba s tim dobro upravljati. Tu će kasnije doći najveće uštede. Možete imati tehnološki naprednu zgradu, ali ako s njom ne upravljate na pravi način, možete na kraju imati veću potrošnju od neke druge zgrade.
Pionirski projekt ´perosnalizirane klimatizacije´
Kako doznajemo od Nikoline Pivac, doktorantice na FESB-u, biosenzori u pionirskom istraživanju FESB-a i HEP Esco-A, mjere promjene u toplinskoj ugodnosti koju netko osjeća, te aktivnost osobe na koju se ´zakače´, kao i broj koraka, položaj tijela… U softveru potom izračunaju koliko je tijekom radnog dana ta osoba potrošila energije te kako je to utjecalo na ukupnu potrošnju energije u zgradi. Što je dovelo do toga da joj bude toplo/hladno, što je tada napravila? Je li otvorila prozore? Je li pojačala klimu?
- Uz to mjerimo tradicionalne toplinske uvjete u prostoru, temperaturu zidova, plafona i stropa, temperaturu zraka i relativnu vlagu, razinu CO2. Pokušat ćemo ove podatke povezati s okolnom temperaturom i vidjeti koliko je jak vanjski utjecaj na uvjete u prostoru. Mjerit ćemo broj izmjena zraka, pokret i buku da vidimo koliko ima ljudi u određenom trenutku u prostoriji. Nećemo ih snimati kamerama. Poslovne zgrade izabrane za istraživanje su FESB u Splitu i zgrada HEP-a u Zagrebu. Pokušat ćemo pri istraživanju grupirati ljude s obzirom na dob, spol i kronične bolesti, i vidjeti ponašaju li se po nekom obrascu, odnosno koje su među njima razlike - objašnjava Pivac.
Inteligencija prirode kao alternativa
Pametne fasade sazdane od najnovijih tehnologija, o kojima je na nedavno održanoj konferenciji govorio Theodorus Theodosiou, uvelike pomažu uštedi energije, ali zahtijevaju velike investicije pri gradnji, pa nam, kaže, valja razmotriti i alternative.
- Velike kompanije si mogu priuštiti nove ´pametne fasade´ jer vole raditi impresivne zgrade i imaju novca za to. I imat će značajnu dobit. Ali, to nije najoptimalnije rješenje za stambene zgrade gdje građani plaćaju. Brisoleji, ili zelene fasade i krovovi možda bi bili bolje rješenje. Ako je to u skladu sa estetikom zgrade, takve fasade su vrlo učinkovite i nisu skupe, te se lako isplate. Kod njih nije u pitanju tehnologija koja oponaša prirodu nego se koristi inteligencija prirode. Biljke podižu temperaturu za nekoliko stupnjeva zimi i spuštaju je ljeti, reguliraju isparavanje i upijanje vlage. Ali, svaku tehnologiju treba sagledati prema određenoj zgradi, onda se tek može reći je li nešto isplativo. Ono što je za neke zgrade skupo, na nekim može biti lakše postavljeno - smatra grčki znanstvenik.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ministarstvo graditeljstva priznalo poraz
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2018-08-03 17:24:38
[created_by] => 3201
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2018-08-03 17:48:34
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2018-08-03 23:59:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 6299
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2018\/08\/03\/ProstoriJa\/10056785.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/08\/03\/ProstoriJa\/9668531.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/08\/03\/ProstoriJa\/9668522.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/08\/03\/ProstoriJa\/6622164.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/08\/03\/ProstoriJa\/10056782.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/08\/03\/ProstoriJa\/10056783.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/08\/03\/ProstoriJa\/10056784.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x2970"},{"size0":"1920x2876"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1282"},{"size0":"1920x2068"},{"size0":"1920x1281"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7575771 Threads: 11 Questions: 1546577123 Slow queries: 4710487
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111090720
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 57
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/rigorozni-propisi-blokrali-gradnju-u-cijeloj-godini-nije-izgradena-niti-jedna-zgrada-gotovo-nulte-kategorije-slijede-39-labaviji-39-kriteriji-559295
[printLink] => /vijesti/hrvatska/rigorozni-propisi-blokrali-gradnju-u-cijeloj-godini-nije-izgradena-niti-jedna-zgrada-gotovo-nulte-kategorije-slijede-39-labaviji-39-kriteriji-559295?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 455314
[name] => Ministarstvo graditeljstva
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => ministarstvo-graditeljstva
[link] => /tag/ministarstvo-graditeljstva
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 404051
[name] => zgrade gotovo nulte energije
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => zgrade-gotovo-nulte-energije
[link] => /tag/zgrade-gotovo-nulte-energije
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ministarstvo graditeljstva priznalo poraz
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Rigorozni propisi blokrali gradnju: u cijeloj godini nije izgrađena niti jedna zgrada gotovo nulte kategorije, slijede 'labaviji' kriteriji
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3201
[name] => Sandi Vidulić
[username] => sandi-viduli
[email] => sandi-viduli@sd.hr
[password] => $2y$10$QEONSV0iJcSKDJHoRmUlnugIL0..tKPBYNZIP7zCykZEUoWHMIhke
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/sandi-vidulic-3201
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1719
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/d7b193a1bc1ac1437dad7e71367ea22f?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/08/03/ProstoriJa/10056785.jpg
[galleryCount] => 7
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/08/03/ProstoriJa/10056785.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/08/03/ProstoriJa/9668531.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/08/03/ProstoriJa/9668522.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/08/03/ProstoriJa/6622164.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/08/03/ProstoriJa/10056782.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/08/03/ProstoriJa/10056783.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/08/03/ProstoriJa/10056784.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Nekada su alternativni izvori energije bili san odvažnih, a u vrlo skoroj budućnosti postat će obaveza svima. U srpnju je na snagu je stupila EU direktiva (2018/44) po kojoj, postupno, do 2050. stare i nove zgrade moraju postati “gotovo nulte energije” (nZEB). Po ovoj direktivi, EU do 2050. namjerava 80% do 95% smanjiti stakleničke plinove u odnosu na 1990. godinu, a fond zgrada troši oko trećinu emisija C02.
Od tada je američki predsjednik Donald Trump izvršio pritisak na predsjednika Europske Komisije Jean-Claude Juncekra da EU postane najveći kupac američkog ukapljenog plina. Prije toga napao je Angelu Merkel zato jer Njemci kupuju jeftiniji plina od Rusa i sudjeluju u projektu Sjeverni tok 2.
U srpnju je EBRD odobrila kredit od 500 milijuna dolara za trans-jadranski plinovod koji bi trebao voditi plin od Kaspijskog jezera do Europe preko Turske, Grčke, Italije, Albanije, Crne Gore, BiH i Hrvatske, i tako smanjiti ovisnost o ruskome plinu. Ukratko, unatoč tome što uredbe EU-a propisuju da treba radikalno smanjiti CO2, fosilni energenti neće tako lako otići s europskog teritorija, zbog financijskih, ali i geo-političkih interesa.
Što je zgrada gotovo nulte energije? To je “zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta, odnosno vrlo niska količina energije, trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini”, kaže “Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama”.
EU direktive vrijede za sve zemlje članice, ali svaka kreira svoje propise
Ali, na nedavno održanoj međunarodnoj konfrenciji SplitTech 2018., koju je održao FESB po treći puta, moglo se čuti da su naši propisi rigorozni pa je u Hvatskoj teško graditi gotovo nula energetske zgrade (nZEB).
Europske Direktive o energetskoj učinkovitosti se odnose na sve članice, ali svaka država ima pravo da ih prilagodi svojim okolnostima. Profesor Agis M. Papandopulos, sa Aristotelovog sveučilišta u Tesalonikiju, pokazao je da na području EU postoje velika, čak drastična odstupanja.
Tako Austrijanci mogu čak četiri puta više potrošiti energije u svojim skoro nula energetskim zgradama - nego što to je to dozvoljeno Hrvatima!
- Uzeo sam indikativne podatke iz različitih nacionalnih regulacija. U Austriji stambena zgrada ne smije preći više od 160 kw/m2 da bi se zvala gotovo nula energetski učinkovitom, dok u Hrvatskoj to treba biti 35 kw/m2. To može biti vrlo dobro, ali vidite velike razlike u vrijednostima, na Cipru je više od 100 kw/m2. Slične diskrepancije imamo u zgradama koje nisu stambene. - tvrdi Papandopulos.
Predstavnici HEP Escoa (dijela HEP grupe koja provodi i financira projekte energetske učinkovitosti na tržišnim principima) na okruglom stolu Split Techa iznijeli su primjedbe na takvu energetsku politiku.
- Mi smo u Hrvatskoj postavili standard da će naše zgrade trošiti skoro ništa energije, što je super u energetskom smislu, ali je skupo napraviti takvu zgradu. Od 2018. se ni jedna javna zgrada nije izgradila po tim standardima, a nije poznato da li se neka projektira u ovom trenutku, a 2020. ovakvi standardi trebali bi se primjeniti na sve nove zgrade. - upozorili su iz HEP Escoa.
Naime, prema Tehničkom propisu, od 2018. sve javne zgrade moraju biti gotovo nula energetski učinkovite, a od 2020. moraju i sve ostale zgrade, nove i nadogranje na starima.
No, čini se da je Ministarstvo graditeljstva ipak odlučilo “olabaviti” kriterije. A, koliko ih zanima glas javnosti, to je već drugo pitanje. Naime, stavili su na internetsku javnu raspravu (e-savjetovanje) Nacrt izmjena Tehničkog propisa - dok je trajalo Svjetsko prevenstvo u nogometu! Naravno, takva rasprava prošla je nezapaženo, sa samo jednim komentarom, na tek jedan članak.
Olabavljeni kriteriji za stare zgrade
Upitali smo Ministarstvo je li istina da će predložene izmjene donijeti olakšice za graditelje.
- To su odlične vijesti za investitore, graditeljski sektor i gospodarstvo. Ublažavanje uvjeta i dalje će zadržati potrebnu kvalitetu i poticati energetsku učinkovitost, a ista će biti dostupnija. Predloženim izmjenama i dopunama relaksiraju se zahtjevi vezani na rekonstrukciju postojeće zgrade kada se postojeća zgrada dograđuje, nadograđuje ili prenamijenjuje u prostor korisne površine grijanog dijela zgrade za više ili jednako 50m2.
Pojednostavljeno rečeno to znači da nadograđeni, dograđeni ili prenamijenjeni dio rekonstruirane zgrade više neće morati zadovoljiti iste uvjete kao i nove zgrade (kako je sada propisano) - naravno, u slučaju ako bi to bilo gospodarski neisplativo, odnosno tehnički ili funkcionalno neizvedivo. - napominju u Ministarstvu.
Zanimljivo je da se u “Nacrtu prijedloga” više ne spominju rokovi do kad se treba preći na gradnju gotovo nula energetskih zgrada (nZEB).
Prije ovih izmjena, na osnovu važećeg Tehničkog propisa, Ministarstvo graditeljstva je na svojim stranicama u listopadu 2017. objavilo da će nakon 31. prosinca 2017. glavni projekt za gradnju nove zgrade javne vlasti, koji se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, morati biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije.
Također, istaknuli su da će za sve druge zgrade, dakle i za privatne kuće, nakon 31. prosinca 2019. glavni projekt koji se prilaže građevinskoj dozvoli morati biti izrađen za zgrade gotovo nulte energije.
Obzirom da se sada predlaže brisanje rokova, upitali smo Ministarstvo da li će glavni projekti za nove javne zgrade morati biti izrađeni u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije? Da li će takva obaveza vrijediti i za ostale nove zgrade, kad zahtjevi za građevinskom dozvolom budu podneseni nakon 31. prosinca 2019.?
U zakonskom roku iz Ministarstva nisu odgovorili, unatoč tome što smo ih u međuvremenu pisanim putem podsjetili da očekujemo odgovore.
Gledano samo sa ekonomskog aspekta, investicija se ne isplati
Pored nesumnjivih vrijednosti koje donose energetski učinkovite zgrade, stručnjaci su na SplitTechu upozorili na neke dvojbe o kojima se malo javno govori.
- Europska regulativa je sve stroža, tjera nas da zgrade budu sve bolje toplinski izolirane i da stavljamo bolje prozore. Ako pitate banke, one su spremne investirati u projekte sa povratom od maksimalno 12 – 13 godina. Kad analizirate tolinsku izolaciju zgrade u tipičnim mediteranskim uvjetima, plus zamjenu prozora, tada ćete doći do spoznaje da su periodi povrata 20 i više godina.
Sa aspekta trajnosti toplinske izolacije to nije toliko dugo, jer ona traje nekoliko desetaka godina. Ako gledamo samo sa ekonomskog aspekta, onda nikad nećemo investirati u te tehnologije. - napominje dr. Sandro Nižetić, stručnjak na području energetske efikasnosti zgrada i obnovljivih izvora energije.
- Međutim, postoji nešto treće, najbolji primjer za to su škole. Hoćemo li ostaviti djecu sa pljesnivim, zidovima, sa prozorima koji propuhuju? Onda vrlo brzo dođete do pojma energetskog siromaštva koje postoji u svijetu, a kad to još povežete sa problemom opskrbe energentima, gdje ovisite jako puno o uvozu energenata i vanjskom tržištu, stvari postaju puno kompliciranije.
Da li mi kao zemlja imamo novaca za to? Nekako se dolazi do zaključka da će bogatije zemlje moći priuštiti sebi takve tehnologije, a mi ćemo moći u određenoj mjeri. Jer sve to košta, stambeni fond stari i moramo ga obnavljati. - kaže Nižetić koji tvrdi kako nije protiv ulaganja u energetski efikasne zgrade.
- Trebalo bi ulagati, ali i vidjeti što su naše mogućnosti. I u tom duhu kreirati politiku. - smatra prof. Nižetić.
Jesu li Grčka i Hrvatska na sličnom tragu po ovom pitanju, upitali smo prof. Theodoros Theodosioua sa Sveučilišta u Tesalonikiju, koji je na SplitTechu održao predavanje o pametnim fasadama.
Poček za razvoj vlastite industrije
- Mi smo napravili velike korake u prilagođavanju, bez da imamo tehnologiju, što je skupo. Moramo malo usporiti. Kad je Velika Britanija odlučila pratiti prvu EU legislativu prema energetskoj učinkovitosti, uzeli su tri godine počeka. Rekli su:”Nemamo industrije koja bi to podupirala”. Uložili su novac u nju, ostvarili su dobit prodajući prozore.
Nakon toga su aplicirali tu novu regulativu. Imali su potpuno drugačiji pristup i odlučili zaraditi novac od toga. Kasnije su iskoristili taj profit kako bi bilo jeftinije za njih, ali i kako bi prodavali prozore drugim zemljama i zaradili od toga. - napominje Theodosiou.
- Problem je sa malim zemljama kad netko kaže: “Napravite to, imajte energetski učinkovite zgrade”. Nemate li industriju, to znači da trebate kupovati tehnologiju izvana. Trebali smo to učiniti ranije i imati više vremena pred sobom, da se prilagodimo potrebama takvih zgrada.
To je ono s čime se sad suočavamo. Možda u budućnosti to neće biti tako skupo, ali upravo sada je sve skupo. Sa gotovo nula energetskim zgradama dobit ćete novac natrag, ali nemate kapital da ih gradite, to je problem. - ističe Theodosiou koji ne vjeruje da će visoke cijene nafte pojeftiniti ulaganje u obnovljivu energiju.
Međutim, postoji još jedan element kod energetske gradnje koji sve više zaokuplja znanstvenike, a to je toplinski komfor. U zgradama sa lošim uvjetima ljudi se razboljevaju (sick building syndrome), dok je u zgradama u kojima osijećaju toplinsku ugodu produktivnost rada veća četiri do sedam posto.
Papandopulos smatra kako je moguće imati zgrade u kojima se ljudi osjećaju dobro i imaju nisku potrošnju energije. Teže je, kaže, ovaj balans postići kod starih nego sa novim zgradama. Na Tesalonikiju su izradili složen upitnik kojim su ispitivali ljude kako bi utvrdili njihovo subjektivno zadovoljstvo topliskim komforom u zgradama.
FESB i HEP Esco pokrenuli su zajednički projekt u tom smjeru sa novim tehnologijama.
- Postizanje energetske učinkovitosti trebalo bi raditi radi korisnika unutar zgrade, a oni su nekako u toj priči ostali zanemareni. Osobito njihov toplinski komfor. Očito je prema najnovijim istraživanjima da nešto treba mijenjati. Ideja našeg projekta je korištenje biosenzora kako bismo mogli korisnicima individualno pristupiti. Korisnici bi u uredu nosili senzore koji na neki način osijećaju njihove potrebe i izravno upravljaju sustavom grijanja i hlađenja. - objašnjava dr. Nižetić.
Direktorica HEP Escoa, dr.Vlasta Zanki, napominje kako je to jedno od prvih takvih istraživanja u svijetu.
- Ovo nije nešto što će se dogoditi sutra, nego istraživanje koje će biti u realnosti za pet do deset godina. Poznato je da se može zamjeniti rasvjeta i slično, ali poanta je u optimiranju potrošnje energije. Kad već imate sve ugrađeno treba s tim dobro upravljati. Tu će kasnije doći najveće uštede. Možete imati tehnološki naprednu zgradu, ali ako s njom ne upravljate na pravi način, možete na kraju imati veću potrošnju od neke druge zgrade.
Pionirski projekt ´perosnalizirane klimatizacije´
Kako doznajemo od Nikoline Pivac, doktorantice na FESB-u, biosenzori u pionirskom istraživanju FESB-a i HEP Esco-A, mjere promjene u toplinskoj ugodnosti koju netko osjeća, te aktivnost osobe na koju se ´zakače´, kao i broj koraka, položaj tijela… U softveru potom izračunaju koliko je tijekom radnog dana ta osoba potrošila energije te kako je to utjecalo na ukupnu potrošnju energije u zgradi. Što je dovelo do toga da joj bude toplo/hladno, što je tada napravila? Je li otvorila prozore? Je li pojačala klimu?
- Uz to mjerimo tradicionalne toplinske uvjete u prostoru, temperaturu zidova, plafona i stropa, temperaturu zraka i relativnu vlagu, razinu CO2. Pokušat ćemo ove podatke povezati s okolnom temperaturom i vidjeti koliko je jak vanjski utjecaj na uvjete u prostoru. Mjerit ćemo broj izmjena zraka, pokret i buku da vidimo koliko ima ljudi u određenom trenutku u prostoriji. Nećemo ih snimati kamerama. Poslovne zgrade izabrane za istraživanje su FESB u Splitu i zgrada HEP-a u Zagrebu. Pokušat ćemo pri istraživanju grupirati ljude s obzirom na dob, spol i kronične bolesti, i vidjeti ponašaju li se po nekom obrascu, odnosno koje su među njima razlike - objašnjava Pivac.
Inteligencija prirode kao alternativa
Pametne fasade sazdane od najnovijih tehnologija, o kojima je na nedavno održanoj konferenciji govorio Theodorus Theodosiou, uvelike pomažu uštedi energije, ali zahtijevaju velike investicije pri gradnji, pa nam, kaže, valja razmotriti i alternative.
- Velike kompanije si mogu priuštiti nove ´pametne fasade´ jer vole raditi impresivne zgrade i imaju novca za to. I imat će značajnu dobit. Ali, to nije najoptimalnije rješenje za stambene zgrade gdje građani plaćaju. Brisoleji, ili zelene fasade i krovovi možda bi bili bolje rješenje. Ako je to u skladu sa estetikom zgrade, takve fasade su vrlo učinkovite i nisu skupe, te se lako isplate. Kod njih nije u pitanju tehnologija koja oponaša prirodu nego se koristi inteligencija prirode. Biljke podižu temperaturu za nekoliko stupnjeva zimi i spuštaju je ljeti, reguliraju isparavanje i upijanje vlage. Ali, svaku tehnologiju treba sagledati prema određenoj zgradi, onda se tek može reći je li nešto isplativo. Ono što je za neke zgrade skupo, na nekim može biti lakše postavljeno - smatra grčki znanstvenik.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/rigorozni-propisi-blokrali-gradnju-u-cijeloj-godini-nije-izgradena-niti-jedna-zgrada-gotovo-nulte-kategorije-slijede-39-labaviji-39-kriteriji-559295
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=e29bf6ef3d7d10e13114fa676b1319483080c210
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Rigorozni+propisi+blokrali+gradnju%3A+u+cijeloj+godini+nije+izgra%C4%91ena+niti+jedna+zgrada+gotovo+nulte+kategorije%2C+slijede+%26%23039%3Blabaviji%26%23039%3B+kriteriji&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Frigorozni-propisi-blokrali-gradnju-u-cijeloj-godini-nije-izgradena-niti-jedna-zgrada-gotovo-nulte-kategorije-slijede-39-labaviji-39-kriteriji-559295
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Frigorozni-propisi-blokrali-gradnju-u-cijeloj-godini-nije-izgradena-niti-jedna-zgrada-gotovo-nulte-kategorije-slijede-39-labaviji-39-kriteriji-559295
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ministarstvo graditeljstva priznalo poraz
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
14. svibanj 2024 01:38
