Analitičari: ‘HDZ jest u prednosti, ali bi se mogao naći u ozbiljnim izazovima. Moguće je čak i ponavljanje izbora‘

stdClass Object ( [id] => 1371343 [title] => Analitičari: ‘HDZ jest u prednosti, ali bi se mogao naći u ozbiljnim izazovima. Moguće je čak i ponavljanje izbora‘ [alias] => analiticari-hdz-jest-u-prednosti-ali-bi-se-mogao-naci-u-ozbiljnim-izazovima-moguce-je-cak-i-ponavljanje-izbora [catid] => 242 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

U tjednu pred nama Vlada će i službeno donijeti odluku o raspuštanju Sabora, pa parlamentarne izbore možemo očekivati u nedjeljama između 14. travnja i 12. svibnja. Bit će to, dakle, najkraća izborna kampanja dosad, ali oporba već mjesecima govori da je spremna za izbore pa im to ne bi smjelo predstavljati problem.

O izbornim šansama, pripremljenosti pojedinih stranaka, izbornoj kampanji i mogućim rezultatima izbora razgovarali smo s trojicom dalmatinskih komunikologa i političkih analitičara, Jerkom Trogrlićem, Marom Alavanjom i Krešimirom Macanom. Sva trojica slažu se da HDZ jest u izvjesnoj prednosti, ali bi se nakon izbornih rezultata mogao naći u ozbiljnim izazovima, do mjere da je moguće čak i ponavljanje izbora.

Krenuli smo od dalmatinske izborne perspektive, odnosno 9. i 10. izborne jedinice, koje se protežu zapadno i istočno od Solina. O odnosima snaga na tom prostoru Jerko Trogrlić kaže:

– HDZ ima jasnu prednost u obje izborne jedinice. Uz Slavoniju, ovdje im je i dalje najjače uporište. Međutim, nije svejedno koliko će mandata osvojiti jer se ovdje pravi izborna razlika u broju osvojenih mandata. Istočno od Solina, u 10. izbornoj jedinici, situacija im je nešto složenija jer su Most i Domovinski pokret tu prilično jaki. Miro Bulj ostaje u 9. izbornoj jedinici, ali utjecaj Bože Petrova i Nikole Grmoje, iako tamo nisu na listi, može Mostu donijeti jedan do dva mandata.

Zato nije čudno što je HDZ aktivirao Damira Krstičevića, koji ima izrazito veliki utjecaj u braniteljskoj populaciji i na desnom biračkom spektru. U toj izbornoj jedinici HDZ nema osobitih izbornih "heroja", poput Vilija Beroša u pandemijsko vrijeme. Listu će nositi Branko Bačić, koji je bolje od ikoga iskoristio svoj kratki ministarski mandat i pozicionirao se kao izuzetno uspješan obnovitelj Banovine. Za HDZ je dobro što će na listi biti i Mato Franković, ali loše je što na prostoru Splita i Splitsko-dalmatinske županije, gdje je koncentrirana većina biračkog tijela, HDZ nema niti jedno prepoznatljivo lice osim Andre Krstulovića Opare.

Ova izborna jedinica ujedno je, pored Slavonije, najjače uporište DP-a.

Ljevici trojka

SDP je u obje dalmatinske izborne jedinice u ozbiljnom problemu. Borit će se za najviše tri mandata u obje. Nositeljica liste u 9. je Sabina Glasovac, a u 10. Ranko Ostojić. Znakovito je da oboje prvi put vode ove izborne jedinice, pri čemu će lakše biti Ostojiću. Ako će se u 10. izbornoj jedinici držati svojeg uobičajenog muško-ženskog krojenja liste, onda će druga biti Ivana Marković, a treći Mišo Krstičević, koji bi mogao dobiti i dosta preferencijskih glasova.

Glavni im je konkurent Puljkov Centar, s kojim je SDP u ratu i na dubrovačkom i na splitskom području.

U 9. izbornoj jedinici HDZ-ovce će predvoditi dva ministra, Ivan Malenica i Šime Erlić, pa onda još i Ante Sanader kao politički tajnik stranke. Od SDP-ovaca prolaz u Sabor mogu očekivati Glasnovac, Ante Bilić iz Trogira ili Tonči Restović, koji je u nešto boljim odnosima s Peđom Grbinom. Ostatak liste im je tanak, pa je više od dva mandata veliki uspjeh. Možemo i Centar tamo nemaju infrastrukturu, a nezavisni Marko Jelić je župan pa očekujem da će napraviti sve da osvoji jedan mandat.

---

---

Krešimir Macan upozorava na to da se slika koju u medijima stvaraju novinari, kao predstavnici kritičke javnosti, često ne podudara s načinom na koji razmišljaju birači. Od raznih političkih skandala, biračima je ipak važnija osobna korist koju im nudi pojedina politička opcija.

– Treba praviti razliku između onoga što je važno medijima i onoga što je važno biračima. Ako problem ne utječe na dnevni život birača, zaludu je sav pritisak medija. Mediji su mogli odlučujuće formirati mišljenje biračkog tijela dok je nacija pratila jedan TV dnevnik. Danas imamo tri TV dnevnika, a svakome pada gledanost jer ljudi sami biraju što će gledati i kako će se informirati. Važno im je hoće li se povećati mirovine. Razumjet će da vlast možda ima neki problem, ali vide da ekonomske brojke rastu, da je Vlada ograničila cijenu struje i plina i da im je dobro.

Zapravo, Vlada nije dobro komunicirala što su sve napravili jer građani zbog Vladinih mjera nisu ni osjetili problem drastičnog skoka energenata. Da su se mjesec ili dva borili s enormnim računima, odluka o ograničavanju cijena dosta bi dobila na važnosti.

Korupcija (ni)je bauk

Korupcija jest na drugom mjestu važnosti u svim političkim anketama, ali građani vide da ministri "lete" jer su nekoga zaposlili ili su provukli karticu za privatne potrebe. Ljudima nije toliko važno da se ne krade, nego im je važno da se krađe i korupcija procesuiraju, a tu padamo na učinkovitosti pravosuđa. Najbolji je slučaj Josipa Rimac, koja jest osuđena za to što je uzela nekakve kuće, ali ta joj imovina nije oduzeta. Zato je toliko ljudi došlo na prosvjed protiv Turudićeva imenovanja, dok su na prosvjedu protiv "lex AP" bili samo novinari i poneki političar.

Ljudi znaju da su informacije curile i prije, kad je to doista bilo kažnjivo, a sada je Vlada ipak u novi prijedlog zakona unijela iznimku koja kaže da curenje informacija nije kažnjivo ako postoji javni interes.

Macan smatra da teme kojima oporba povremeno "gađa" HDZ nisu dobro pogođene. Korupcija nervira i članove HDZ-a, ali ljudi vide da Plenkovića tu nema, smatra Macan.

---

---

– Oporba mu predbacuje da nije promijenio HDZ, nego da je stranka promijenila njega. Ali to nije točno – gdje su danas Brkić, Karamarko i ekipa, gdje je njihova retorika i cijeli taj narativ?! Što se tiče rejtinga HDZ-a, on je sada između 28 i 30 posto, a budući da ankete govore o 20 posto neodlučnih, rejting stranke realno je na 33 do 35 posto. Domovinski pokret je na 7-8, Most na 8-9 posto.

To nam govori da je desni dio političkog spektra prilično blizu svojeg izbornog limita. Na lijevom je dijelu SDP sada 15 do 18 posto, Možemo, koji je u padu na osam posto, pa onda svi ostali. Iz bazena neodlučnih glasova najviše bi mogla profitirati ljevica. Bitno je vidjeti kako će proći SDP, a na toj bi strani još Centar Ivice Puljka mogao osvojiti dva mandata, IDS tri u Istri i možda još prođe Matija Posavec u Varaždinu. HDZ realno ide na 60 mandata, pa mu uz tri glasa dijaspore i osam manjinskih glasova treba još i Most. Jer kako budu išli s DP-om, onda se moraju odreći manjinaca, pa su opet u problemu – kaže Macan.

Osvrnuo se i na utjecaj predsjednika Milanovića, koji je rekao da će mandat za sastavljanje Vlade dati onome tko mu donese 76 zastupničkih potpisa. Smatra da bi, ako dođe do ucjenjivanja kao 2015. godine, lako moglo doći do ponavljanja izbora.

Dubrovački komunikacijski stručnjak sa zagrebačkom adresom Maro Alavanja slaže se da HDZ ima inicijativu i nacionalno i u Dalmaciji. Međutim, napravili su i pogrešku koja im nije trebala:

Nije sve TikTok

– Vidi se da su se pripremili, definirali radna tijela i sve ostalo. Ali greška što u najužem timu nemaju ženu nepotrebno im je otvorila front. No na ljevici je kaos. Unutar 48 sati od najave raspuštanja Sabora izbili su problemi sa SDP-om i Puljkom u Splitu, Socijaldemokratima i Čačićem u Varaždinu, pa onda još u Istri, gdje se IDS ogradio od koalicije. Do jučer je ljevica govorila da su spremni za izbore, a sad se pokazalo da nisu. Ponavljali su da se neće baviti ideološkim raspravama i osobnim odnosima, a onda iz koalicije isključe Socijaldemokrate i Most. Već sada je upitno kako će na tom spektru surađivati Davor Nađi (Fokus) i Katarina Peović (Radnička fronta), koji imaju dijametralno suprotne stavove o ekonomiji i mnogim drugim temama.

---

---

Na desnici je pitanje koliko će DP, Most i Suverenisti nagristi HDZ. Zbog toga je na skupu HDZ-a i došlo do onog Šeksova divljanja kojim se zapravo targetiralo desno biračko tijelo. Bačić je dodao da će surađivati sa svim desnim strankama koje "ne lupaju" po HDZ-u.

Što se neovisnih tiče, Damir Vanđelić i Marko Jelić nemaju vremena za pripremu, a jedinu šansu dajem Matiji Posavcu. Ako on dobije mandat, bit će zanimljivo vidjeti na koju će stranu ta ruka u Saboru otići.

I Alavanja smatra da sve stranke loše komuniciraju s biračima. Njihove su poruke dosadne, a u kampanji se oslanjaju na glupave, čak i potrošene slogane:

– Ne razumijem tko plaća te slogane tipa "za bolju Hrvatsku". Najgore je što ništa komunikacijski nije planirano i svodi se samo na slogane – kaže mladi dubrovački komunikacijski stručnjak sa zagrebačkom adresom.

– Političari naročito zaostaju u komunikaciji s mlađim biračkim tijelom, do kojih zapravo uopće ne dopiru. Posljedica je toga da mladi apstiniraju od izbora pa onda opet stariji kreiraju političku sliku i sve tako unedogled.

Jedno je otvoriti TikTok account, a drugo mladima prezentirati svoj program. Političari koriste ovu platformu da bi podijelili pjesmu Baby Lasagne. Možda tako i steknu neke simpatije, ali ništa nisu objasnili. Dokle god bude tako kod nas, neće se raspravljati o Blockchainu i umjetnoj inteligenciji, nego o tome treba li nam pečat na nekom dokumentu.

Kako onda kod nas, ali i u Europi općenito buja populistički spektar? Alavanja smatra da je populizam krivnja medija koji, umjesto ključnim raspravama, prostor daju političkom performansu kakvim se bave Miro Bulj i Hrvoje Zekanović. Upozorava na to da je Velika Britanija zbog populističke rasprave o migrantima izašla iz EU-a.

Sada je ta tema aktualna kod nas, što govori da i u tome zaostajemo. Proganjamo strance koji su kod nas došli raditi poslove koje Hrvati ne žele, a istodobno sami imamo manjak radne snage.

Kre\u0161imir Macan, Maro Alavanja i Jerko Trogrli\u0107<\/p>","

I Maro Alavanja smatra da sve stranke lo\u0161e komuniciraju s bira\u010dima<\/p>","

Jerko Trogrli\u0107:\u00a0SDP je u obje dalmatinske izborne jedinice u ozbiljnom problemu
\n\u00a0<\/p>","

Krešimir Macan, Maro Alavanja i Jerko Trogrlić

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/03/09/26755404.jpg [title] =>

Krešimir Macan, Maro Alavanja i Jerko Trogrlić

ropix ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/03/09/26738034.jpg [title] =>

I Maro Alavanja smatra da sve stranke loše komuniciraju s biračima

Dragan Matić/Cropix ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/03/09/26716926.jpg [title] =>

Jerko Trogrlić: SDP je u obje dalmatinske izborne jedinice u ozbiljnom problemu

Luka Gerlanc/Cropix ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/03/09/26427268.jpg [title] =>

Krešimir Macan upozorava na to da se slika koju u medijima stvaraju novinari često ne podudara s načinom na koji razmišljaju birači

Neja Markičvić/Cropix ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

U tjednu pred nama Vlada će i službeno donijeti odluku o raspuštanju Sabora, pa parlamentarne izbore možemo očekivati u nedjeljama između 14. travnja i 12. svibnja. Bit će to, dakle, najkraća izborna kampanja dosad, ali oporba već mjesecima govori da je spremna za izbore pa im to ne bi smjelo predstavljati problem.

O izbornim šansama, pripremljenosti pojedinih stranaka, izbornoj kampanji i mogućim rezultatima izbora razgovarali smo s trojicom dalmatinskih komunikologa i političkih analitičara, Jerkom Trogrlićem, Marom Alavanjom i Krešimirom Macanom. Sva trojica slažu se da HDZ jest u izvjesnoj prednosti, ali bi se nakon izbornih rezultata mogao naći u ozbiljnim izazovima, do mjere da je moguće čak i ponavljanje izbora.

Krenuli smo od dalmatinske izborne perspektive, odnosno 9. i 10. izborne jedinice, koje se protežu zapadno i istočno od Solina. O odnosima snaga na tom prostoru Jerko Trogrlić kaže:

– HDZ ima jasnu prednost u obje izborne jedinice. Uz Slavoniju, ovdje im je i dalje najjače uporište. Međutim, nije svejedno koliko će mandata osvojiti jer se ovdje pravi izborna razlika u broju osvojenih mandata. Istočno od Solina, u 10. izbornoj jedinici, situacija im je nešto složenija jer su Most i Domovinski pokret tu prilično jaki. Miro Bulj ostaje u 9. izbornoj jedinici, ali utjecaj Bože Petrova i Nikole Grmoje, iako tamo nisu na listi, može Mostu donijeti jedan do dva mandata.

Zato nije čudno što je HDZ aktivirao Damira Krstičevića, koji ima izrazito veliki utjecaj u braniteljskoj populaciji i na desnom biračkom spektru. U toj izbornoj jedinici HDZ nema osobitih izbornih "heroja", poput Vilija Beroša u pandemijsko vrijeme. Listu će nositi Branko Bačić, koji je bolje od ikoga iskoristio svoj kratki ministarski mandat i pozicionirao se kao izuzetno uspješan obnovitelj Banovine. Za HDZ je dobro što će na listi biti i Mato Franković, ali loše je što na prostoru Splita i Splitsko-dalmatinske županije, gdje je koncentrirana većina biračkog tijela, HDZ nema niti jedno prepoznatljivo lice osim Andre Krstulovića Opare.

Ova izborna jedinica ujedno je, pored Slavonije, najjače uporište DP-a.

Ljevici trojka

SDP je u obje dalmatinske izborne jedinice u ozbiljnom problemu. Borit će se za najviše tri mandata u obje. Nositeljica liste u 9. je Sabina Glasovac, a u 10. Ranko Ostojić. Znakovito je da oboje prvi put vode ove izborne jedinice, pri čemu će lakše biti Ostojiću. Ako će se u 10. izbornoj jedinici držati svojeg uobičajenog muško-ženskog krojenja liste, onda će druga biti Ivana Marković, a treći Mišo Krstičević, koji bi mogao dobiti i dosta preferencijskih glasova.

Glavni im je konkurent Puljkov Centar, s kojim je SDP u ratu i na dubrovačkom i na splitskom području.

U 9. izbornoj jedinici HDZ-ovce će predvoditi dva ministra, Ivan Malenica i Šime Erlić, pa onda još i Ante Sanader kao politički tajnik stranke. Od SDP-ovaca prolaz u Sabor mogu očekivati Glasnovac, Ante Bilić iz Trogira ili Tonči Restović, koji je u nešto boljim odnosima s Peđom Grbinom. Ostatak liste im je tanak, pa je više od dva mandata veliki uspjeh. Možemo i Centar tamo nemaju infrastrukturu, a nezavisni Marko Jelić je župan pa očekujem da će napraviti sve da osvoji jedan mandat.

---

---

Krešimir Macan upozorava na to da se slika koju u medijima stvaraju novinari, kao predstavnici kritičke javnosti, često ne podudara s načinom na koji razmišljaju birači. Od raznih političkih skandala, biračima je ipak važnija osobna korist koju im nudi pojedina politička opcija.

– Treba praviti razliku između onoga što je važno medijima i onoga što je važno biračima. Ako problem ne utječe na dnevni život birača, zaludu je sav pritisak medija. Mediji su mogli odlučujuće formirati mišljenje biračkog tijela dok je nacija pratila jedan TV dnevnik. Danas imamo tri TV dnevnika, a svakome pada gledanost jer ljudi sami biraju što će gledati i kako će se informirati. Važno im je hoće li se povećati mirovine. Razumjet će da vlast možda ima neki problem, ali vide da ekonomske brojke rastu, da je Vlada ograničila cijenu struje i plina i da im je dobro.

Zapravo, Vlada nije dobro komunicirala što su sve napravili jer građani zbog Vladinih mjera nisu ni osjetili problem drastičnog skoka energenata. Da su se mjesec ili dva borili s enormnim računima, odluka o ograničavanju cijena dosta bi dobila na važnosti.

Korupcija (ni)je bauk

Korupcija jest na drugom mjestu važnosti u svim političkim anketama, ali građani vide da ministri "lete" jer su nekoga zaposlili ili su provukli karticu za privatne potrebe. Ljudima nije toliko važno da se ne krade, nego im je važno da se krađe i korupcija procesuiraju, a tu padamo na učinkovitosti pravosuđa. Najbolji je slučaj Josipa Rimac, koja jest osuđena za to što je uzela nekakve kuće, ali ta joj imovina nije oduzeta. Zato je toliko ljudi došlo na prosvjed protiv Turudićeva imenovanja, dok su na prosvjedu protiv "lex AP" bili samo novinari i poneki političar.

Ljudi znaju da su informacije curile i prije, kad je to doista bilo kažnjivo, a sada je Vlada ipak u novi prijedlog zakona unijela iznimku koja kaže da curenje informacija nije kažnjivo ako postoji javni interes.

Macan smatra da teme kojima oporba povremeno "gađa" HDZ nisu dobro pogođene. Korupcija nervira i članove HDZ-a, ali ljudi vide da Plenkovića tu nema, smatra Macan.

---

---

– Oporba mu predbacuje da nije promijenio HDZ, nego da je stranka promijenila njega. Ali to nije točno – gdje su danas Brkić, Karamarko i ekipa, gdje je njihova retorika i cijeli taj narativ?! Što se tiče rejtinga HDZ-a, on je sada između 28 i 30 posto, a budući da ankete govore o 20 posto neodlučnih, rejting stranke realno je na 33 do 35 posto. Domovinski pokret je na 7-8, Most na 8-9 posto.

To nam govori da je desni dio političkog spektra prilično blizu svojeg izbornog limita. Na lijevom je dijelu SDP sada 15 do 18 posto, Možemo, koji je u padu na osam posto, pa onda svi ostali. Iz bazena neodlučnih glasova najviše bi mogla profitirati ljevica. Bitno je vidjeti kako će proći SDP, a na toj bi strani još Centar Ivice Puljka mogao osvojiti dva mandata, IDS tri u Istri i možda još prođe Matija Posavec u Varaždinu. HDZ realno ide na 60 mandata, pa mu uz tri glasa dijaspore i osam manjinskih glasova treba još i Most. Jer kako budu išli s DP-om, onda se moraju odreći manjinaca, pa su opet u problemu – kaže Macan.

Osvrnuo se i na utjecaj predsjednika Milanovića, koji je rekao da će mandat za sastavljanje Vlade dati onome tko mu donese 76 zastupničkih potpisa. Smatra da bi, ako dođe do ucjenjivanja kao 2015. godine, lako moglo doći do ponavljanja izbora.

Dubrovački komunikacijski stručnjak sa zagrebačkom adresom Maro Alavanja slaže se da HDZ ima inicijativu i nacionalno i u Dalmaciji. Međutim, napravili su i pogrešku koja im nije trebala:

Nije sve TikTok

– Vidi se da su se pripremili, definirali radna tijela i sve ostalo. Ali greška što u najužem timu nemaju ženu nepotrebno im je otvorila front. No na ljevici je kaos. Unutar 48 sati od najave raspuštanja Sabora izbili su problemi sa SDP-om i Puljkom u Splitu, Socijaldemokratima i Čačićem u Varaždinu, pa onda još u Istri, gdje se IDS ogradio od koalicije. Do jučer je ljevica govorila da su spremni za izbore, a sad se pokazalo da nisu. Ponavljali su da se neće baviti ideološkim raspravama i osobnim odnosima, a onda iz koalicije isključe Socijaldemokrate i Most. Već sada je upitno kako će na tom spektru surađivati Davor Nađi (Fokus) i Katarina Peović (Radnička fronta), koji imaju dijametralno suprotne stavove o ekonomiji i mnogim drugim temama.

---