stdClass Object
(
[id] => 1262352
[title] => Američki fond ima rekordne profite na prodaji oružja Ukrajini, a sada je Zelenski najavio da će mu oni obnoviti zemlju
[alias] => americki-fond-ima-rekordne-profite-na-prodaji-oruzja-ukrajini-a-sada-je-zelenski-najavio-da-ce-mu-oni-obnoviti-zemlju
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Američka prodaja oružja stranim vladama procvjetala je 2022. jer su obrambene tvrtke odlično zaradile na ratu u Ukrajini. Prema podacima State Departmenta, prodaja je porasla na 205,6 milijardi dolara u prošloj fiskalnoj godini. Izravna vojna prodaja američkih tvrtki porasla je 48,6 posto (sa 103 milijarde u 2021. na 153,7 milijardi dolara u 2022.), dok je prodaja dogovorena preko vlade SAD-a porasla 49,1 posto (sa 34,8 milijardi dolara prethodne godine na 51,9 milijardi dolara ove).
Jedan od primarnih pokretača povećanja prodaje oružja bili su europski saveznici SAD-a koji su povećali vojnu potrošnju kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i nabavljali novo naoružanje. SAD je ohrabrivao zemlje u istočnoj Europi da se riješe svoje starije opreme ruske proizvodnje tako što će je poslati u Ukrajinu i zamijeniti onom novom američke radinosti. Isto tako, Ujak Sam poziva zemlje u azijsko-pacifičkom području da ojačaju svoje vojske u sklopu pripreme velikog rata s Kinom.
---
---
Značajan posao je bila odluka Njemačke da kupi borbene zrakoplove F-35 tvrtke Lockheed Martin u vrijednosti od oko 8,4 milijarde dolara koji bi trebali zamijeniti njemačku flotu Tornada koji su sposobni izbaciti američke nuklearne bojeve glave pohranjene u zemlji. Druga velika prodaja u azijskoj regiji bila je kupnja 36 borbenih zrakoplova F-15 proizvedenih u Boeingu u sklopu ugovora vrijednog 13,9 milijardi dolara.
Sada je visokopozicionirani američki general poručio ministru obrane UK Benu Wallaceu da SAD više ne smatra britansku vojsku vrhunskom borbenom silom. Washington smatra kako se pad borbenih sposobnosti britanske vojske, koji je uslijedio nakon desetljeća rezova kako bi se uštedio novac, mora što prije promijeniti zbog ruske invazije na Ukrajinu, inače premijer Rishi Sunak riskira neuspjeh u svojoj ulozi "ratnog premijera". Sugerira se povećanje obrambenog proračuna za najmanje tri milijarde funti godišnje, zaustavljanje plana o dodatnom smanjenju broja vojnog osoblja te ublažavanje pravila o nabavi, što bi omogućilo Ujedinjenom Kraljevstvu da krene u ubrzanu nabavu oružja i streljiva.
---
---
Lockheed je sada najavio da će "pojačati proizvodnju F-16... kako bi došli do mjesta gdje će moći prilično uspješno popuniti sve zemlje koje odluče izvršiti transfere trećih strana kako bi pomogle u trenutnom sukobu". Ovo dolazi nakon što je odlučeno da će NATO poslati nekih 105 tenkova Ukrajincima, po čemu je Zelenski odmah bacio oko na iduću ofenzivnu opremu - borbene zrakoplove. Što se tiče američkih Abramsa, njihovo sporo putovanje, koje će trajati mjesecima, rezultat je planova da se "naruče od proizvođača, umjesto da se prebace iz postojećih američkih zaliha", javlja Washington Post.
---
---
A kako bi sve ovo mogla financirati, europski čelnici su u studenom obznanili 18 milijardi eura zajmova Ukrajini, kao alata za „održavanje makrofinancijske stabilnosti zemlje". Međutim, dok rat bjesni i pritisak na ukrajinsko gospodarstvo raste, osnovna ekonomija - i stoljeća povijesti - oslikavaju mnogo manje optimističan portret stvarnog učinka financijske potpore Europe. Realno, ekonomski opustošena Ukrajina će trebati sporazum o dugu kako bi ostala s "glavom poviše vode". Ovo bi uključivalo značajno restrukturiranje duga i otpis desetaka milijardi eura posuđenog.
Nakon ruske aneksije Krima i vojnog sukoba u Donbasu 2014., Ukrajina se suočila s gospodarskom i financijskom krizom te je bila prisiljena uzeti više inozemnih zajmova od međunarodnih institucija. Oni MMF-a dolazili su s određenim uvjetima, što je natjeralo Ukrajinu da prihvati pokorne uvjete koji uključuju smanjenje javne potrošnje, privatizaciju i liberalizaciju tržišta. Ovaj recept strogih politika poznat je mnogim zemljama s nižim dohotkom diljem globalnog juga, gdje je MMF desetljećima nametao slične uvjete na zajmove, stvarajući dugotrajnu štetu njihovim gospodarstvima.
---
Mikhail Palinchak/Afp
---
Sada, sa stopom inflacije od 26 posto, kamatnim stopama od 25 posto i padom BDP-a za jednu trećinu u 2022., Ukrajina testira granice konvencionalne ekonomske politike. Ova zemlja je već odgodila plaćanja do 2024. za do 20 milijardi eura svog duga koji drže međunarodni ulagači. I dok je približno šest milijardi eura koje je zemlja uštedjela ovom akcijom važno, to je malo i ništa u usporedbi s očekivanim proračunskim manjkom od približno 40 milijardi eura samo u 2023. godini. A EU samo želi da se ona nastavi zaduživati.
Zajmovi EU-a u vrijednosti od 18 milijardi eura na kraju će se morati otplatiti, počevši od 2033., a nagomilavanje još dugova - čak i onih dugoročnih, praktički beskamatnih - smanjuje potencijal Ukrajine za brzi oporavak od rata. To je također besmislen ekonomski pristup, s obzirom da je Kijev već obustavio plaćanje nekih svojih postojećih obveza. Općenito, strategija EU-a jednostavno je recept za buduću krizu ukrajinskog državnog duga.
S druge strane (oceana), SAD je već osigurao više od 13 milijardi dolara bespovratnih darovnica Ukrajini, s daljnjih 14,5 milijardi dolara koje treba isplatiti 2023. Ova američka pomoć je dodatak desecima milijardi dolara koje već troši na vojnu potporu.
---
---
Ipak, spas je na vidiku. Direktor BlackRocka, najveće svjetske investicijske tvrtke, Larry Fink i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski krajem godine su se složili koordinirati investicijske napore za obnovu Ukrajine, pri čemu će korporacija pružati savjetodavnu podršku za dizajniranje investicijskog okvira usmjeravanja ulaganja u najrelevantnije i najutjecajnije sektore ukrajinskog gospodarstva. Kijevska škola ekonomije u studenom je procijenila štetu nastalu ruskom invazijom na 135,9 milijardi dolara.
Neki kritičari upozoravaju da bi ova uloga BlackRocka u Ukrajini mogla povući optužbe za korupciju, pošto je izvršni direktor tvrtke Eric Van Nostrand ljetos angažiran na visoko savjetničko mjesto u Ministarstvu financija Bidenove administracije, ono namijenjeno oblikovanju američke ekonomske politike prema Rusiji i Ukrajini. Drugi su primijetili da je BlackRock većinski vlasnik udjela u velikim proizvođačima oružja koji ubiru ogromne profite od rata u Ukrajini te ima desetke milijardi dolara uloženih u Lockheed Martin, Boeing, General Dynamics, Northrop Grumman i Raytheon.
---
---
Ukratko, američka vlada troši novce poreznika na vojne proizvode BlackRocka, čime se ukrajinski sukob eskalira, a civilna, energetska i proizvodna infrastruktura razara. Zatim, u igru uskače BlackRock i radi ono što radi najbolje - profitira od "napora za obnovu".
A koliko ova korporacija običava provoditi "humanitarne" mjere, pokazuje izvješće Wall Street Journala koji tvrdi se da je BlackRock jedna od nekoliko velikih investicijskih tvrtki koje uzrokuju poremećaje na tržištu nekretnina u SAD-u, koristeći svoje goleme količine kapitala za kupnju obiteljskih kuća i podižući cijene u tom procesu.
Dva su neposredna ekonomska učinka navedenih poskupljenja. Prvo, viši troškovi stanovanja pogoduju nekretninama koje već posjeduje BlackRock, a drugi učinak da umjetno visoke cijene istiskuju radnu klasu, ostavljajući samo bogate ili investicijske tvrtke s ogromnim količinama kapitala na raspolaganju kao jedine preostale igrače na tržištu. U Houstonu je, na primjer, milijarder Fink, navodno, bio kupac jedne četvrtine nedavno prodanih kuća, koje onda iznajmljuje.
---
---
Znajući ovo, gotovo se može jamčiti da će BlackRock biti dobro plaćen od strane ukrajinske vlade za savjetovanje plana obnove identičnog ovom nekretninskom. A gdje ukrajinska vlada trenutno dobiva sredstva, s obzirom na to da je njezino gospodarstvo u rasulu, a rat je skup pothvat? Od Vlade Sjedinjenih Država, naravno. Do kraja kalendarske godine, SAD će osigurati 13 milijardi dolara izravne proračunske potpore za ukrajinske kolege kako bi izbjegli potpuni bankrot.
Dakle, BlackRock dobiva novac od američkih poreznih obveznika preko ukrajinske vlade da osmisli plan koji osigurava uspjeh njihovih budućih ulaganja u Ukrajini, koji će vjerojatno nalikovati onome koji je američke stanove učinio nedostupnima. S takvom pogodbom financijske i političke elite - zašto bi uopće htjeli mir?
---
---
Jasno, povijest nam pokazuje kako Amerikanci promišljaju "obnovu" u državama poharanim ratom, nad kojima izvrše neisprovociranu invaziju (ili sudjeljuju u provociranju iste). Evo što je Hillary Clinton poručila domaćim korporacijama nakon američkog uništenja Iraka i 200.000 mrtvih: "Irak ima jednu od najvećih baza kupaca u cijelom arapskom svijetu, jednu od najvećih svjetskih zaliha nafte i jednu od najbolje obrazovane radne snage u regiji.
Danas turske, kineske i francuske tvrtke stoje u redu za pokretanje biznisa tamo, a vidimo premalo američkih kompanija uz naše vojnike. Iračani žele obnoviti svaki sektor svog gospodarstva: agrobiznis, transport, stanovanje, bankarstvo i mnoge druge. Vrijeme je da SAD počne razmišljati o Iraku kao poslovnoj prilici, a žrtva koju su Iranačani podnjeli za svoju slobodu je ona koju visoko cijenimo."
Danas, nije isključeno da američki establišment gleda na Ukrajinu kao poslovnu priliku, a na Ukrajince kao "žrtve za slobodu" zarade.
---
---
Tada je Washington odabrao bankarskog divas JPMorgan da vodi ključnu uvozno-izvoznu podružnicu u Iraku, a 2013. je najavio planove za proširenje poslovanja u zemlji. Naftna korporacija Exxon Mobil potpisala je ugovor o ponovnom razvoju iračkih ugljikovodičnih polja. JPMorgan je ukupno platio Clintonovima i njihovoj zakladi najmanje 450.000 dolara za govore, a Exxon Mobil im donirao više od milijun dolara. Naftna tvrtka Halliburton našla se pod intenzivnim nadzorom zbog svojih više milijardi dolara vrijednih ugovora s američkom vojskom u Iraku i to u vrijeme dok je bivši glavni izvršni direktor tvrtke, Dick Cheney, bio zamjenik predsjednika.
Nakon rata u Iraku, Busheva je administracija nastojala privatizirati velike dijelove iračkog gospodarstva. Mnogi istaknuti politički glasovi tada su optuživali Bijelu kuću da se invazija na Irak nije dogodila zbog nacionalne sigurnosti ili humanitarne misije protiv diktatora, već pokušaja upotrebe vojne sile za otvaranje tamošnjeg gospodarstva stranim korporacijama.
---
---
U e-mailu koji se odnosio na prikaz Iraka kao "poslovne prilike", State Department nazvao je Irak "tržištem na kojem vaše tvrtke mogu zaraditi novac" i otkrio da su se na sastancima s direktorima korporacija "vladini dužnosnici vratili na temu da je američka vlada spremna pomoći američkim tvrtkama koje posluju u Iraku.”
Ipak, iz nekog razloga, Zelenski nastavlja vjerovati u dobrohotnost jenkijevskog kapitala. "Uspjeli smo privući pažnju BlackRocka, JP Morgana i Goldman Sachsa...HIMARSI i Bradleyi ujedinjuju našu povijest slobode s vašim poduzetništvom. Čekamo Patriote i Abramse te svatko može razviti veliki biznis radeći s Ukrajinom. Od naoružanja i građevine...do banaka i zdravstva", poručio je.
---
---
Osjećaj je obostran. BlackRock planira Ukrajinu pretvoriti u "svjetionik kapitalizma", a Goldman Sachs kaže da će obnova Ukrajine ponuditi "dobre ekonomske poticaje za stvarni povrat i stvarna ulaganja".
A u taj i takav kapitalizam bi se trebali dobro uklopiti i najviši ukrajinski dužnosnički kadar, do nedavno organiziran u "kriminalnu skupinu" koja je pronevjerila sredstva namijenjena "obnovi kritičnih infrastrukturnih objekata i opskrbi stanovništva zimi svjetlom, toplinom i vodom", dogovaranjem preskupih ugovora i primanjem mita od 400.000 dolara.
A ne bi se trabalo buniti ni onih 38 do 42 posto ukrajinskih kućanstava koje je davalo mito za pristup osnovnim javnim uslugama.
---
---
Nažalost, osim stotine tisuća mrtvih i porušene infrastrukture, Ukrajinci su odlučili postati i poligon za “stvarni povrat” te baciti svjetlo daleko, da ga vide svi oni koji su spremni eksploatirati njihovo gospodarstvo. Ili, riječima novinara Borisa Dežulovića - koji je za Putina je istaknuo da je “naravno diktatorski manijak”, a za agresiju da je “naravno zločinačka” - s gostovanja u jednom podcastu, prepričavajući što je rekao mladom ukrajinskom paru kad su ga upitali o njegovoj prognozi za kraj rata. Imao je za njih jednu dobru i jednu lošu vijest.
”Dobra vijest je da će Ukrajina pobijediti. U suvremenoj povijesti svaki osvajački rat završava neuspješno. Amerikanci nisu uspjeli pokoriti srednjovjekovne seljake u Vijetnamu na koje su bacili više bombi nego što je palo u cijelom Drugom svjetskom ratu. Kao ni Rusi u Afganistanu. Kada Ukrajina pobijedi, bit će veličanstvena parada u Kijevu, a Zelenski će vjerojatno dobiti Nobelovu nagradu za mir. Bit će to fantastičan dan s vatrometom. Zapadne zemlje će iskrcati u Ukrajinu stotine, ako ne i hiljade milijardi, pomoći da se obnovi i bit ćete jako ponosni i sretni”.
A koja bi onda bila loša vijest, pitali su Ukrajinci?
---
---
”Loša vijest je sve ono šta će biti sutradan ujutro pa nadalje. Vašu cijelu nacionalnu priču, državu i živote, školstvo, pravosuđe i sve ostalo, preuzet će nacionalistička matrica koja je pobijedila u ratu. U školi ćete učiti o veličanstvenom ratu, kakogod ga nazvali, i o pobjedi koja je bez ijedne mrlje, veličanstvena i čista. Ukrajinci u tom ratu nisu ubili nijednog Rusa ni silovali nijednu Ruskinju.
Sve je to bilo predivno i prekrasno. Veterani će preuzeti sve, od sporta do kulture. Ratni profiteri će podijeliti plijen. Od onih milijardi što vam dođu od Zapada, pola će završiti u vikendicama, vilama jahtama i silikonskim ljubavnicama vaših gospodara. Vi ćete se za 20-30 godina sjediti na kauču, gledati neki imbecilni reality show, okrenuti se prema ženi i reći: ‘Jebote, sjećaš li se onog novinara u Splitu šta nam je 2022. govorija da će to ovako završit?”
Američka prodaja oružja stranim vladama procvjetala je 2022. jer su obrambene tvrtke odlično zaradile na ratu u Ukrajini. Prema podacima State Departmenta, prodaja je porasla na 205,6 milijardi dolara u prošloj fiskalnoj godini. Izravna vojna prodaja američkih tvrtki porasla je 48,6 posto (sa 103 milijarde u 2021. na 153,7 milijardi dolara u 2022.), dok je prodaja dogovorena preko vlade SAD-a porasla 49,1 posto (sa 34,8 milijardi dolara prethodne godine na 51,9 milijardi dolara ove).
Jedan od primarnih pokretača povećanja prodaje oružja bili su europski saveznici SAD-a koji su povećali vojnu potrošnju kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i nabavljali novo naoružanje. SAD je ohrabrivao zemlje u istočnoj Europi da se riješe svoje starije opreme ruske proizvodnje tako što će je poslati u Ukrajinu i zamijeniti onom novom američke radinosti. Isto tako, Ujak Sam poziva zemlje u azijsko-pacifičkom području da ojačaju svoje vojske u sklopu pripreme velikog rata s Kinom.
---
---
Značajan posao je bila odluka Njemačke da kupi borbene zrakoplove F-35 tvrtke Lockheed Martin u vrijednosti od oko 8,4 milijarde dolara koji bi trebali zamijeniti njemačku flotu Tornada koji su sposobni izbaciti američke nuklearne bojeve glave pohranjene u zemlji. Druga velika prodaja u azijskoj regiji bila je kupnja 36 borbenih zrakoplova F-15 proizvedenih u Boeingu u sklopu ugovora vrijednog 13,9 milijardi dolara.
Sada je visokopozicionirani američki general poručio ministru obrane UK Benu Wallaceu da SAD više ne smatra britansku vojsku vrhunskom borbenom silom. Washington smatra kako se pad borbenih sposobnosti britanske vojske, koji je uslijedio nakon desetljeća rezova kako bi se uštedio novac, mora što prije promijeniti zbog ruske invazije na Ukrajinu, inače premijer Rishi Sunak riskira neuspjeh u svojoj ulozi "ratnog premijera". Sugerira se povećanje obrambenog proračuna za najmanje tri milijarde funti godišnje, zaustavljanje plana o dodatnom smanjenju broja vojnog osoblja te ublažavanje pravila o nabavi, što bi omogućilo Ujedinjenom Kraljevstvu da krene u ubrzanu nabavu oružja i streljiva.
---
---
Lockheed je sada najavio da će "pojačati proizvodnju F-16... kako bi došli do mjesta gdje će moći prilično uspješno popuniti sve zemlje koje odluče izvršiti transfere trećih strana kako bi pomogle u trenutnom sukobu". Ovo dolazi nakon što je odlučeno da će NATO poslati nekih 105 tenkova Ukrajincima, po čemu je Zelenski odmah bacio oko na iduću ofenzivnu opremu - borbene zrakoplove. Što se tiče američkih Abramsa, njihovo sporo putovanje, koje će trajati mjesecima, rezultat je planova da se "naruče od proizvođača, umjesto da se prebace iz postojećih američkih zaliha", javlja Washington Post.
---
---
A kako bi sve ovo mogla financirati, europski čelnici su u studenom obznanili 18 milijardi eura zajmova Ukrajini, kao alata za „održavanje makrofinancijske stabilnosti zemlje". Međutim, dok rat bjesni i pritisak na ukrajinsko gospodarstvo raste, osnovna ekonomija - i stoljeća povijesti - oslikavaju mnogo manje optimističan portret stvarnog učinka financijske potpore Europe. Realno, ekonomski opustošena Ukrajina će trebati sporazum o dugu kako bi ostala s "glavom poviše vode". Ovo bi uključivalo značajno restrukturiranje duga i otpis desetaka milijardi eura posuđenog.
Nakon ruske aneksije Krima i vojnog sukoba u Donbasu 2014., Ukrajina se suočila s gospodarskom i financijskom krizom te je bila prisiljena uzeti više inozemnih zajmova od međunarodnih institucija. Oni MMF-a dolazili su s određenim uvjetima, što je natjeralo Ukrajinu da prihvati pokorne uvjete koji uključuju smanjenje javne potrošnje, privatizaciju i liberalizaciju tržišta. Ovaj recept strogih politika poznat je mnogim zemljama s nižim dohotkom diljem globalnog juga, gdje je MMF desetljećima nametao slične uvjete na zajmove, stvarajući dugotrajnu štetu njihovim gospodarstvima.
---
Mikhail Palinchak/Afp
---
Sada, sa stopom inflacije od 26 posto, kamatnim stopama od 25 posto i padom BDP-a za jednu trećinu u 2022., Ukrajina testira granice konvencionalne ekonomske politike. Ova zemlja je već odgodila plaćanja do 2024. za do 20 milijardi eura svog duga koji drže međunarodni ulagači. I dok je približno šest milijardi eura koje je zemlja uštedjela ovom akcijom važno, to je malo i ništa u usporedbi s očekivanim proračunskim manjkom od približno 40 milijardi eura samo u 2023. godini. A EU samo želi da se ona nastavi zaduživati.
Zajmovi EU-a u vrijednosti od 18 milijardi eura na kraju će se morati otplatiti, počevši od 2033., a nagomilavanje još dugova - čak i onih dugoročnih, praktički beskamatnih - smanjuje potencijal Ukrajine za brzi oporavak od rata. To je također besmislen ekonomski pristup, s obzirom da je Kijev već obustavio plaćanje nekih svojih postojećih obveza. Općenito, strategija EU-a jednostavno je recept za buduću krizu ukrajinskog državnog duga.
S druge strane (oceana), SAD je već osigurao više od 13 milijardi dolara bespovratnih darovnica Ukrajini, s daljnjih 14,5 milijardi dolara koje treba isplatiti 2023. Ova američka pomoć je dodatak desecima milijardi dolara koje već troši na vojnu potporu.
---
---
Ipak, spas je na vidiku. Direktor BlackRocka, najveće svjetske investicijske tvrtke, Larry Fink i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski krajem godine su se složili koordinirati investicijske napore za obnovu Ukrajine, pri čemu će korporacija pružati savjetodavnu podršku za dizajniranje investicijskog okvira usmjeravanja ulaganja u najrelevantnije i najutjecajnije sektore ukrajinskog gospodarstva. Kijevska škola ekonomije u studenom je procijenila štetu nastalu ruskom invazijom na 135,9 milijardi dolara.
Neki kritičari upozoravaju da bi ova uloga BlackRocka u Ukrajini mogla povući optužbe za korupciju, pošto je izvršni direktor tvrtke Eric Van Nostrand ljetos angažiran na visoko savjetničko mjesto u Ministarstvu financija Bidenove administracije, ono namijenjeno oblikovanju američke ekonomske politike prema Rusiji i Ukrajini. Drugi su primijetili da je BlackRock većinski vlasnik udjela u velikim proizvođačima oružja koji ubiru ogromne profite od rata u Ukrajini te ima desetke milijardi dolara uloženih u Lockheed Martin, Boeing, General Dynamics, Northrop Grumman i Raytheon.
---
---
Ukratko, američka vlada troši novce poreznika na vojne proizvode BlackRocka, čime se ukrajinski sukob eskalira, a civilna, energetska i proizvodna infrastruktura razara. Zatim, u igru uskače BlackRock i radi ono što radi najbolje - profitira od "napora za obnovu".
A koliko ova korporacija običava provoditi "humanitarne" mjere, pokazuje izvješće Wall Street Journala koji tvrdi se da je BlackRock jedna od nekoliko velikih investicijskih tvrtki koje uzrokuju poremećaje na tržištu nekretnina u SAD-u, koristeći svoje goleme količine kapitala za kupnju obiteljskih kuća i podižući cijene u tom procesu.
Dva su neposredna ekonomska učinka navedenih poskupljenja. Prvo, viši troškovi stanovanja pogoduju nekretninama koje već posjeduje BlackRock, a drugi učinak da umjetno visoke cijene istiskuju radnu klasu, ostavljajući samo bogate ili investicijske tvrtke s ogromnim količinama kapitala na raspolaganju kao jedine preostale igrače na tržištu. U Houstonu je, na primjer, milijarder Fink, navodno, bio kupac jedne četvrtine nedavno prodanih kuća, koje onda iznajmljuje.
---
---
Znajući ovo, gotovo se može jamčiti da će BlackRock biti dobro plaćen od strane ukrajinske vlade za savjetovanje plana obnove identičnog ovom nekretninskom. A gdje ukrajinska vlada trenutno dobiva sredstva, s obzirom na to da je njezino gospodarstvo u rasulu, a rat je skup pothvat? Od Vlade Sjedinjenih Država, naravno. Do kraja kalendarske godine, SAD će osigurati 13 milijardi dolara izravne proračunske potpore za ukrajinske kolege kako bi izbjegli potpuni bankrot.
Dakle, BlackRock dobiva novac od američkih poreznih obveznika preko ukrajinske vlade da osmisli plan koji osigurava uspjeh njihovih budućih ulaganja u Ukrajini, koji će vjerojatno nalikovati onome koji je američke stanove učinio nedostupnima. S takvom pogodbom financijske i političke elite - zašto bi uopće htjeli mir?
---
---
Jasno, povijest nam pokazuje kako Amerikanci promišljaju "obnovu" u državama poharanim ratom, nad kojima izvrše neisprovociranu invaziju (ili sudjeljuju u provociranju iste). Evo što je Hillary Clinton poručila domaćim korporacijama nakon američkog uništenja Iraka i 200.000 mrtvih: "Irak ima jednu od najvećih baza kupaca u cijelom arapskom svijetu, jednu od najvećih svjetskih zaliha nafte i jednu od najbolje obrazovane radne snage u regiji.
Danas turske, kineske i francuske tvrtke stoje u redu za pokretanje biznisa tamo, a vidimo premalo američkih kompanija uz naše vojnike. Iračani žele obnoviti svaki sektor svog gospodarstva: agrobiznis, transport, stanovanje, bankarstvo i mnoge druge. Vrijeme je da SAD počne razmišljati o Iraku kao poslovnoj prilici, a žrtva koju su Iranačani podnjeli za svoju slobodu je ona koju visoko cijenimo."
Danas, nije isključeno da američki establišment gleda na Ukrajinu kao poslovnu priliku, a na Ukrajince kao "žrtve za slobodu" zarade.
---
---
Tada je Washington odabrao bankarskog divas JPMorgan da vodi ključnu uvozno-izvoznu podružnicu u Iraku, a 2013. je najavio planove za proširenje poslovanja u zemlji. Naftna korporacija Exxon Mobil potpisala je ugovor o ponovnom razvoju iračkih ugljikovodičnih polja. JPMorgan je ukupno platio Clintonovima i njihovoj zakladi najmanje 450.000 dolara za govore, a Exxon Mobil im donirao više od milijun dolara. Naftna tvrtka Halliburton našla se pod intenzivnim nadzorom zbog svojih više milijardi dolara vrijednih ugovora s američkom vojskom u Iraku i to u vrijeme dok je bivši glavni izvršni direktor tvrtke, Dick Cheney, bio zamjenik predsjednika.
Nakon rata u Iraku, Busheva je administracija nastojala privatizirati velike dijelove iračkog gospodarstva. Mnogi istaknuti politički glasovi tada su optuživali Bijelu kuću da se invazija na Irak nije dogodila zbog nacionalne sigurnosti ili humanitarne misije protiv diktatora, već pokušaja upotrebe vojne sile za otvaranje tamošnjeg gospodarstva stranim korporacijama.
---
---
U e-mailu koji se odnosio na prikaz Iraka kao "poslovne prilike", State Department nazvao je Irak "tržištem na kojem vaše tvrtke mogu zaraditi novac" i otkrio da su se na sastancima s direktorima korporacija "vladini dužnosnici vratili na temu da je američka vlada spremna pomoći američkim tvrtkama koje posluju u Iraku.”
Ipak, iz nekog razloga, Zelenski nastavlja vjerovati u dobrohotnost jenkijevskog kapitala. "Uspjeli smo privući pažnju BlackRocka, JP Morgana i Goldman Sachsa...HIMARSI i Bradleyi ujedinjuju našu povijest slobode s vašim poduzetništvom. Čekamo Patriote i Abramse te svatko može razviti veliki biznis radeći s Ukrajinom. Od naoružanja i građevine...do banaka i zdravstva", poručio je.
---
---
Osjećaj je obostran. BlackRock planira Ukrajinu pretvoriti u "svjetionik kapitalizma", a Goldman Sachs kaže da će obnova Ukrajine ponuditi "dobre ekonomske poticaje za stvarni povrat i stvarna ulaganja".
A u taj i takav kapitalizam bi se trebali dobro uklopiti i najviši ukrajinski dužnosnički kadar, do nedavno organiziran u "kriminalnu skupinu" koja je pronevjerila sredstva namijenjena "obnovi kritičnih infrastrukturnih objekata i opskrbi stanovništva zimi svjetlom, toplinom i vodom", dogovaranjem preskupih ugovora i primanjem mita od 400.000 dolara.
A ne bi se trabalo buniti ni onih 38 do 42 posto ukrajinskih kućanstava koje je davalo mito za pristup osnovnim javnim uslugama.
---
---
Nažalost, osim stotine tisuća mrtvih i porušene infrastrukture, Ukrajinci su odlučili postati i poligon za “stvarni povrat” te baciti svjetlo daleko, da ga vide svi oni koji su spremni eksploatirati njihovo gospodarstvo. Ili, riječima novinara Borisa Dežulovića - koji je za Putina je istaknuo da je “naravno diktatorski manijak”, a za agresiju da je “naravno zločinačka” - s gostovanja u jednom podcastu, prepričavajući što je rekao mladom ukrajinskom paru kad su ga upitali o njegovoj prognozi za kraj rata. Imao je za njih jednu dobru i jednu lošu vijest.
”Dobra vijest je da će Ukrajina pobijediti. U suvremenoj povijesti svaki osvajački rat završava neuspješno. Amerikanci nisu uspjeli pokoriti srednjovjekovne seljake u Vijetnamu na koje su bacili više bombi nego što je palo u cijelom Drugom svjetskom ratu. Kao ni Rusi u Afganistanu. Kada Ukrajina pobijedi, bit će veličanstvena parada u Kijevu, a Zelenski će vjerojatno dobiti Nobelovu nagradu za mir. Bit će to fantastičan dan s vatrometom. Zapadne zemlje će iskrcati u Ukrajinu stotine, ako ne i hiljade milijardi, pomoći da se obnovi i bit ćete jako ponosni i sretni”.
A koja bi onda bila loša vijest, pitali su Ukrajinci?
---
---
”Loša vijest je sve ono šta će biti sutradan ujutro pa nadalje. Vašu cijelu nacionalnu priču, državu i živote, školstvo, pravosuđe i sve ostalo, preuzet će nacionalistička matrica koja je pobijedila u ratu. U školi ćete učiti o veličanstvenom ratu, kakogod ga nazvali, i o pobjedi koja je bez ijedne mrlje, veličanstvena i čista. Ukrajinci u tom ratu nisu ubili nijednog Rusa ni silovali nijednu Ruskinju.
Sve je to bilo predivno i prekrasno. Veterani će preuzeti sve, od sporta do kulture. Ratni profiteri će podijeliti plijen. Od onih milijardi što vam dođu od Zapada, pola će završiti u vikendicama, vilama jahtama i silikonskim ljubavnicama vaših gospodara. Vi ćete se za 20-30 godina sjediti na kauču, gledati neki imbecilni reality show, okrenuti se prema ženi i reći: ‘Jebote, sjećaš li se onog novinara u Splitu šta nam je 2022. govorija da će to ovako završit?”
J?r?mie Lusseau/Hans Lucas/Hans Lucas via AFP Mandel NGAN/AFP
Američka prodaja oružja stranim vladama procvjetala je 2022. jer su obrambene tvrtke odlično zaradile na ratu u Ukrajini. Prema podacima State Departmenta, prodaja je porasla na 205,6 milijardi dolara u prošloj fiskalnoj godini. Izravna vojna prodaja američkih tvrtki porasla je 48,6 posto (sa 103 milijarde u 2021. na 153,7 milijardi dolara u 2022.), dok je prodaja dogovorena preko vlade SAD-a porasla 49,1 posto (sa 34,8 milijardi dolara prethodne godine na 51,9 milijardi dolara ove).
Jedan od primarnih pokretača povećanja prodaje oružja bili su europski saveznici SAD-a koji su povećali vojnu potrošnju kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i nabavljali novo naoružanje. SAD je ohrabrivao zemlje u istočnoj Europi da se riješe svoje starije opreme ruske proizvodnje tako što će je...
