stdClass Object
(
[id] => 1220198
[title] => Brazilski ‘čovjek iz rupe‘: bio je posljednji iz svojeg plemena, a preostalih šest brutalno su likvidirani. 26 godina živio je sam u prašumi i mnogi su sretni što je sad umro. Evo zašto...
[alias] => brazilski-covjek-iz-rupe-bio-je-posljednji-iz-svojeg-plemena-a-preostalih-sest-brutalno-su-likvidirani-26-godina-zivio-je-sam-u-prasumi-i-mnogi-su-sretni-sto-je-sad-umro-evo-zasto
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
2018. godine objavljeni su iznimno rijetki videosnimci "najusamljenijeg čovjeka na svijetu", koji je donedavno četvrt stoljeća živio potpuno sam u brazilskoj Amazoni, nakon što su 1995. pobijeni svi preostali članovi njegova plemena osim njega, njih šestoro.
A sada je preminuo i ovaj poslednji član ove skupine brazilskih starosjedilaca, u potpunosti izoliranih od vanjskog svijeta, kako su priopćili lokalni dužnosnici. Navodno je imao oko 60 godina i očito je usamljenost bila njegov način samoobrane, a imao je zašto i živjeti u strahu.
---
---
Njegovo ime nije poznato, a zvali su ga "Čovjek iz rupe", jer je kopao duboke jame da bi ulovio životinje ili se u njima sakrio. U Brazilu je dobio i nadimak "Najusamljeniji čovjek na svijetu", zbog nama nepojmljivog načina života - javlja BBC.
Zašto ga je odabrao? Pa, stavite se u njegovu kožu, ako je to ikako moguće. Zamislite sve svoje prijatelje i obitelj brutalno ubijene ili raseljene od strane ilegalnih drvosječa, brutalnih trgovaca drogom, stočara ili špekulanata zemljom... Prijetnje nisu stizale iz divljine nego iz tzv. civilizacije, sa svih strana i u gotovo svakom trenutku. Neki iz plemena za to vrijeme i stare i umiru i vaša populacija smanjuje se sve dok ne ostanete samo vi... "Pale" sam u prašumi.
Njegovo pleme nastanjivalo je Tanaru, izolirano brazilsko područje koje graniči s Bolivijom. Smatra se da su većinu njih pobili lokalni farmeri još 1970-ih, s namjerom da prošire svoje posjede. Naime, prema brazilskom ustavu starosjedioci imaju pravo na vlastitu zemlju pa se u prošlosti često događalo da ih ubijaju oni koji su im je htjeli oduzeti.
---
Koliba "Čovjeka iz rupe"
FUNAI
---
Godine 2009. naoružani napadači, za koje se vjeruje da su rančeri koji su se protivili naporima Brazila da zaštiti "Čovjeka iz rupe", navodno su ga napali. Njegova izba bila je opljačkana, a hrpa čahura nađena je naokolo po šumi na tlu. Usamljeni posljednji pripadnik plemena tada je nekako preživio taj brutalan, naizgled ničim izazvan napad.
No, po svemu sudeći, "Čovjek iz rupe" sada je umro prirodnom smrću. Nema znakova upada na njegov teritorij, niti mu je nastamba uništena, rekli su dužnosnici, no bit će obavljena obdukcija.
Tijelo mu je pronađeno kako leži u visećoj mreži u stanju raspadanja. Budući da je naokolo stavio perje jarkih boja, vjeruje se da se čovjek na neki obredni način pripremio za svoju smrt.
"Bio je posljednji u svom plemenu, tako da je to još jedno pleme koje je izumrlo - nije nestalo, kako neki ljudi kažu, to je mnogo genocidniji proces od prirodnog nestajanja", rekla je Sarah Shenker, aktivistica Survival Internationala, globalnog pokreta za plemenske narode.
Snimili ga da ga zaštite
Vratimo se na onaj video nastao još 2011., a objavljen 2018. godine. Snimljen je iz daljine, a objavila ga je Agencija brazilske vlade za zaštitu starosjedilačkh naroda (FUNAI - Fundação Nacional do Índio).
Mutna snimka prikazuje mišićavog muškarca kako sjekirom siječe drvo. Video je obišao cijeli svijet, a iza njega je čitava priča o opstanku koja se u njemu ne vidi.
Zašto je uopće snimljen? FUNAI je "Najvećeg usamljenika na svijetu" pratila izdaleka još od 1996. kako bi dokazali da ježiv, makar samo on, i time produžili važenje uredbe o zabrani ulaska na zemlju na kojoj obitava, u sjeverozapadnoj državi Rondônia.
To brazilsko područje od oko 4000 hektara okruženo je privatnim farmama i čistinama, dakle zemljištem na kojem je iskrčena prašuma, a bilo je zabranjeno da bilo tko uđe u taj prostor i ugrozi ljude koji tamo žive.
---
Znak upozorava strance da ne ulaze u zaštićena područja za izolirana plemena u zapadnom Brazilu
FUNAI
---
Domorodački narodi po zakonu imaju pravo na svoju zemlju do posljednjeg čovjeka i zato se moralo "uvijek iznova dokazivati da taj čovjek postoji", rekla je za BBC Fiona Watson iz Survival Internationala, neprofitne organizacije koja se bavi pravima plemenskih naroda.
Osim toga, motivacija za objavljivanje videa bila je politička. "Poljoprivredne tvrtke u Kongresu imaju prednost, a proračun FUNAI-ja je srezan", upozorila je tada Watson. Atak na prava autohtonog stanovništva je velik i kontinuiran.
Što se zna o preminulom domorocu? Vrlo malo, usprkos tomu što su o njemu napisani razni novinski članci, istraživačka izvješća, pa čak i knjiga - "Posljednji iz plemena: Herojski pothvat da se spasi jedan čovjek u Amazoniji", koju potpisuje američki novinar Monty Reel.
Dok je bio živ, smatralo ga se se "nekontaktnim", što znači da nitko iz vanjskog svijeta, koliko je poznato, nikad nije razgovarao s njim. Njegovo pleme nikada nije dobilo ime, a ne zna se ni kojim su jezikom govorili. Tijekom godina, osim rupa koje je kopao ostavio je za sobom i slamnate kolibe s ručno izrađenim alatima i oružjem, poput baklji i strijela.
Oduševljeni aktivisti
Što videosnimku na kjoj se nalazi čini tako rijetkom? Do tada je postojala samo jedna jedina, mutna fotografija tog čovjeka. Autor fotografije bio je filmski redatelj koji se pridružio agenciji FUNAI u jednoj od nadzornih ekspedicija, a prikazana je u brazilskom dokumentarcu "Korumbiara" (1998.).
Aktivisti su tada bili ugodno iznenađeni i oduševljeni otkrićem da je domorodac očito dobrog zdravlja. "Jako je dobar, lovi, održava plantaže papaje i kukuruza", rekao je tada regionalni koordinator FUNAI-ja Alter Allgeier za Guardian.
Politika ove agencije je izbjegavanje kontakta s izoliranim skupinama plemenskih zajednica, a rekli su da je domorodac jasno dao do znanja da ne želi da ga itko uznemirava, gađajući ljude i strijelama.
"Prošao je kroz izuzetno nasilno iskustvo, vidi svijet kao vrlo opasno mjesto", rekla je Fiona Watson, koja je posjetila to područje i vidjela njegove nastambe.
Iako se videosnimak može činiti voajerskim, Watson tvrdi da je bio nužan kako bi se upravo tog domoroca zaštitilo. Od tada ga nitko nije vidio, ali su aktivisti iz FUNAI-ja naišli na njegove kolibe od slame i duboke rupe koje je iskopao. Zasadio je kukuruz, majoku, biljku iz čijeg se korijena uzgajala tapioka, vrsta škroba koja se koristi u prehrani, te voće poput papaje i banane.
Angažirali ‘pistolerose‘
Dok je bio živ, farmeri i ilegalni drvosječe i dalje su željeli njegovu zemlju pa se mogao suočiti i s "pistolerosima", naoružanim plaćenicima, koje su stočari angažirali da patroliraju tim područjem.
Tako je 2009. skupina naoružanih muškaraca pretražila privremeni kamp koji su podigli nadzornici iz agencije FUNAI i, kao prijeteću poruku, tamo ostavili dva okvira sa streljivom.
---
Jedna od nekoliko jamakoje je iskopao "Čovjek iz rupe", ovu unutar same kolibe koju je izgradio
FUNAI
---
Prema podacima Survival Internationala u amazonskoj prašumi u Brazilu ima više "nekontaktiranih" plemena nego igdje drugdje na svijetu. Kontakt s vanjskim svijetom za njih nosi opasnost od gripe, velikih boginja i drugih bolesti koje se inače liječe, jer pripadnici ovih plemenskih zajednica imaju slabiji imunitet.
"Zapravo nije ni nužno da znamo išta o njemu", rekla je Watson o "Čovjeku iz rupe". "Ali on je svakako simbol nečega što je na izmaku - ogromne različitosti među ljudima".
Izjavila je to 2019., a samo tri godine kasnije taj simbol je ugasnuo. Komercijalni "progres" na kojem su tako predano radili svi oni koji su ovog domoroca i ranije htjeli (vidjeti) mrtvog može se nesputano nastaviti...
---
AFP
---
---
‘Njihova je volja da ih se ne kontaktira, stoga ih nemojte kontaktirati‘
U Brazilu žive brojna domorodačka plemena, od kojih su mnoga ugrožena jer njihov teritorij napadaju rudari, drvosječe i farmeri, upozorava Survival International, skupina koja se bori za prava domorodačkog stanovništva.
Među antropolozima, jedno od ključnih pitanja u vezi s nekontaktiranim ili izoliranim plemenima - čiji broj se procjenjuje na 50 do 100 diljem svijeta, najviše njih u Brazilu - jest hoće li stupiti u kontakt s njima.
Vjeruje se da najmanje 30 skupina živi duboko u džungli, a ne zna se gotovo ništa o njihovoj brojnosti, jeziku ili kulturi.
Većina nekontaktiranih Indijaca vjerojatno je svjesna "uljeza" i vjerojatno je imala ograničene kontakte s nekima, ali su odlučili ostati skriveni i izolirani. Tako je i "Čovjek iz rupe" je odbijao pokušaje kontakta, ponekad nasilno.
Stephen Corry, direktor Survivor Internationala sa sjedištem u Londonu, inzistira na tome da su izolirana plemena "savršeno samoodrživa" sve dok su njihovi teritoriji zaštićeni:
"Misliti da imamo pravo upasti na njihove teritorije i uspostaviti kontakt s njima, htjeli oni to ili ne, sa svim vjerojatnim posljedicama, pogubno je i arogantno", rekao je Corry. "Odluka hoće li uspostaviti kontakt ili ne mora biti na samim tim ljudima, a ne na strancima koji misle da znaju što je u najboljem interesu domorodaca."
Fernando Santos-Granero, viši znanstvenik na Smithsonian Tropical Research Institute u Panami, rekao je za The Post kako također vjeruje da čovječanstvo mora poštovati volju izoliranih naroda:
"Njihova je volja da ih se ne kontaktira, stoga ih nemojte kontaktirati", kazao je. “Nažalost, ekonomski čimbenici uvijek imaju veliku težinu u političkim odlukama vlada i često se odlučuju otvoriti ova zaštićena područja za istraživanje nafte i rudarstvo, umjesto da zaštite ljude koje se smatra divljima i odbojnima", izjavio je dodajući kako je očito važnije izvaditi puno nafte nego zaštititi živote 35 ljudi na njihovom teritoriju.
Fotografija \u201d\u010covjeka iz rupe\u201d izdvojena iz video zapisa snimljenog 11. o\u017eujka 2011. i objavljenog 18. srpnja 2018. od strane brazilske Nacionalne indijanske zaklade (FUNAI)<\/p>","","
Znak upozorava strance da ne ulaze u za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja za izolirana plemena u zapadnom Brazilu<\/p>","
Jedna od nekoliko jamakoje je iskopao \u201d\u010covjek iz rupe\u201d, ovu unutar same kolibe koju je izgradio<\/p>","
Fotografija ”Čovjeka iz rupe” izdvojena iz video zapisa snimljenog 11. ožujka 2011. i objavljenog 18. srpnja 2018. od strane brazilske Nacionalne indijanske zaklade (FUNAI)
Fotografija ”Čovjeka iz rupe” izdvojena iz video zapisa snimljenog 11. ožujka 2011. i objavljenog 18. srpnja 2018. od strane brazilske Nacionalne indijanske zaklade (FUNAI)
2018. godine objavljeni su iznimno rijetki videosnimci "najusamljenijeg čovjeka na svijetu", koji je donedavno četvrt stoljeća živio potpuno sam u brazilskoj Amazoni, nakon što su 1995. pobijeni svi preostali članovi njegova plemena osim njega, njih šestoro.
A sada je preminuo i ovaj poslednji član ove skupine brazilskih starosjedilaca, u potpunosti izoliranih od vanjskog svijeta, kako su priopćili lokalni dužnosnici. Navodno je imao oko 60 godina i očito je usamljenost bila njegov način samoobrane, a imao je zašto i živjeti u strahu.
---
---
Njegovo ime nije poznato, a zvali su ga "Čovjek iz rupe", jer je kopao duboke jame da bi ulovio životinje ili se u njima sakrio. U Brazilu je dobio i nadimak "Najusamljeniji čovjek na svijetu", zbog nama nepojmljivog načina života - javlja BBC.
Zašto ga je odabrao? Pa, stavite se u njegovu kožu, ako je to ikako moguće. Zamislite sve svoje prijatelje i obitelj brutalno ubijene ili raseljene od strane ilegalnih drvosječa, brutalnih trgovaca drogom, stočara ili špekulanata zemljom... Prijetnje nisu stizale iz divljine nego iz tzv. civilizacije, sa svih strana i u gotovo svakom trenutku. Neki iz plemena za to vrijeme i stare i umiru i vaša populacija smanjuje se sve dok ne ostanete samo vi... "Pale" sam u prašumi.
Njegovo pleme nastanjivalo je Tanaru, izolirano brazilsko područje koje graniči s Bolivijom. Smatra se da su većinu njih pobili lokalni farmeri još 1970-ih, s namjerom da prošire svoje posjede. Naime, prema brazilskom ustavu starosjedioci imaju pravo na vlastitu zemlju pa se u prošlosti često događalo da ih ubijaju oni koji su im je htjeli oduzeti.
---
Koliba "Čovjeka iz rupe"
FUNAI
---
Godine 2009. naoružani napadači, za koje se vjeruje da su rančeri koji su se protivili naporima Brazila da zaštiti "Čovjeka iz rupe", navodno su ga napali. Njegova izba bila je opljačkana, a hrpa čahura nađena je naokolo po šumi na tlu. Usamljeni posljednji pripadnik plemena tada je nekako preživio taj brutalan, naizgled ničim izazvan napad.
No, po svemu sudeći, "Čovjek iz rupe" sada je umro prirodnom smrću. Nema znakova upada na njegov teritorij, niti mu je nastamba uništena, rekli su dužnosnici, no bit će obavljena obdukcija.
Tijelo mu je pronađeno kako leži u visećoj mreži u stanju raspadanja. Budući da je naokolo stavio perje jarkih boja, vjeruje se da se čovjek na neki obredni način pripremio za svoju smrt.
"Bio je posljednji u svom plemenu, tako da je to još jedno pleme koje je izumrlo - nije nestalo, kako neki ljudi kažu, to je mnogo genocidniji proces od prirodnog nestajanja", rekla je Sarah Shenker, aktivistica Survival Internationala, globalnog pokreta za plemenske narode.
Snimili ga da ga zaštite
Vratimo se na onaj video nastao još 2011., a objavljen 2018. godine. Snimljen je iz daljine, a objavila ga je Agencija brazilske vlade za zaštitu starosjedilačkh naroda (FUNAI - Fundação Nacional do Índio).
Mutna snimka prikazuje mišićavog muškarca kako sjekirom siječe drvo. Video je obišao cijeli svijet, a iza njega je čitava priča o opstanku koja se u njemu ne vidi.
Zašto je uopće snimljen? FUNAI je "Najvećeg usamljenika na svijetu" pratila izdaleka još od 1996. kako bi dokazali da ježiv, makar samo on, i time produžili važenje uredbe o zabrani ulaska na zemlju na kojoj obitava, u sjeverozapadnoj državi Rondônia.
To brazilsko područje od oko 4000 hektara okruženo je privatnim farmama i čistinama, dakle zemljištem na kojem je iskrčena prašuma, a bilo je zabranjeno da bilo tko uđe u taj prostor i ugrozi ljude koji tamo žive.
---
Znak upozorava strance da ne ulaze u zaštićena područja za izolirana plemena u zapadnom Brazilu
FUNAI
---
Domorodački narodi po zakonu imaju pravo na svoju zemlju do posljednjeg čovjeka i zato se moralo "uvijek iznova dokazivati da taj čovjek postoji", rekla je za BBC Fiona Watson iz Survival Internationala, neprofitne organizacije koja se bavi pravima plemenskih naroda.
Osim toga, motivacija za objavljivanje videa bila je politička. "Poljoprivredne tvrtke u Kongresu imaju prednost, a proračun FUNAI-ja je srezan", upozorila je tada Watson. Atak na prava autohtonog stanovništva je velik i kontinuiran.
Što se zna o preminulom domorocu? Vrlo malo, usprkos tomu što su o njemu napisani razni novinski članci, istraživačka izvješća, pa čak i knjiga - "Posljednji iz plemena: Herojski pothvat da se spasi jedan čovjek u Amazoniji", koju potpisuje američki novinar Monty Reel.
Dok je bio živ, smatralo ga se se "nekontaktnim", što znači da nitko iz vanjskog svijeta, koliko je poznato, nikad nije razgovarao s njim. Njegovo pleme nikada nije dobilo ime, a ne zna se ni kojim su jezikom govorili. Tijekom godina, osim rupa koje je kopao ostavio je za sobom i slamnate kolibe s ručno izrađenim alatima i oružjem, poput baklji i strijela.
Oduševljeni aktivisti
Što videosnimku na kjoj se nalazi čini tako rijetkom? Do tada je postojala samo jedna jedina, mutna fotografija tog čovjeka. Autor fotografije bio je filmski redatelj koji se pridružio agenciji FUNAI u jednoj od nadzornih ekspedicija, a prikazana je u brazilskom dokumentarcu "Korumbiara" (1998.).
Aktivisti su tada bili ugodno iznenađeni i oduševljeni otkrićem da je domorodac očito dobrog zdravlja. "Jako je dobar, lovi, održava plantaže papaje i kukuruza", rekao je tada regionalni koordinator FUNAI-ja Alter Allgeier za Guardian.
Politika ove agencije je izbjegavanje kontakta s izoliranim skupinama plemenskih zajednica, a rekli su da je domorodac jasno dao do znanja da ne želi da ga itko uznemirava, gađajući ljude i strijelama.
"Prošao je kroz izuzetno nasilno iskustvo, vidi svijet kao vrlo opasno mjesto", rekla je Fiona Watson, koja je posjetila to područje i vidjela njegove nastambe.
Iako se videosnimak može činiti voajerskim, Watson tvrdi da je bio nužan kako bi se upravo tog domoroca zaštitilo. Od tada ga nitko nije vidio, ali su aktivisti iz FUNAI-ja naišli na njegove kolibe od slame i duboke rupe koje je iskopao. Zasadio je kukuruz, majoku, biljku iz čijeg se korijena uzgajala tapioka, vrsta škroba koja se koristi u prehrani, te voće poput papaje i banane.
Angažirali ‘pistolerose‘
Dok je bio živ, farmeri i ilegalni drvosječe i dalje su željeli njegovu zemlju pa se mogao suočiti i s "pistolerosima", naoružanim plaćenicima, koje su stočari angažirali da patroliraju tim područjem.
Tako je 2009. skupina naoružanih muškaraca pretražila privremeni kamp koji su podigli nadzornici iz agencije FUNAI i, kao prijeteću poruku, tamo ostavili dva okvira sa streljivom.
---
Jedna od nekoliko jamakoje je iskopao "Čovjek iz rupe", ovu unutar same kolibe koju je izgradio
FUNAI
---
Prema podacima Survival Internationala u amazonskoj prašumi u Brazilu ima više "nekontaktiranih" plemena nego igdje drugdje na svijetu. Kontakt s vanjskim svijetom za njih nosi opasnost od gripe, velikih boginja i drugih bolesti koje se inače liječe, jer pripadnici ovih plemenskih zajednica imaju slabiji imunitet.
"Zapravo nije ni nužno da znamo išta o njemu", rekla je Watson o "Čovjeku iz rupe". "Ali on je svakako simbol nečega što je na izmaku - ogromne različitosti među ljudima".
Izjavila je to 2019., a samo tri godine kasnije taj simbol je ugasnuo. Komercijalni "progres" na kojem su tako predano radili svi oni koji su ovog domoroca i ranije htjeli (vidjeti) mrtvog može se nesputano nastaviti...
---
AFP
---
---
‘Njihova je volja da ih se ne kontaktira, stoga ih nemojte kontaktirati‘
U Brazilu žive brojna domorodačka plemena, od kojih su mnoga ugrožena jer njihov teritorij napadaju rudari, drvosječe i farmeri, upozorava Survival International, skupina koja se bori za prava domorodačkog stanovništva.
Među antropolozima, jedno od ključnih pitanja u vezi s nekontaktiranim ili izoliranim plemenima - čiji broj se procjenjuje na 50 do 100 diljem svijeta, najviše njih u Brazilu - jest hoće li stupiti u kontakt s njima.
Vjeruje se da najmanje 30 skupina živi duboko u džungli, a ne zna se gotovo ništa o njihovoj brojnosti, jeziku ili kulturi.
Većina nekontaktiranih Indijaca vjerojatno je svjesna "uljeza" i vjerojatno je imala ograničene kontakte s nekima, ali su odlučili ostati skriveni i izolirani. Tako je i "Čovjek iz rupe" je odbijao pokušaje kontakta, ponekad nasilno.
Stephen Corry, direktor Survivor Internationala sa sjedištem u Londonu, inzistira na tome da su izolirana plemena "savršeno samoodrživa" sve dok su njihovi teritoriji zaštićeni:
"Misliti da imamo pravo upasti na njihove teritorije i uspostaviti kontakt s njima, htjeli oni to ili ne, sa svim vjerojatnim posljedicama, pogubno je i arogantno", rekao je Corry. "Odluka hoće li uspostaviti kontakt ili ne mora biti na samim tim ljudima, a ne na strancima koji misle da znaju što je u najboljem interesu domorodaca."
Fernando Santos-Granero, viši znanstvenik na Smithsonian Tropical Research Institute u Panami, rekao je za The Post kako također vjeruje da čovječanstvo mora poštovati volju izoliranih naroda:
"Njihova je volja da ih se ne kontaktira, stoga ih nemojte kontaktirati", kazao je. “Nažalost, ekonomski čimbenici uvijek imaju veliku težinu u političkim odlukama vlada i često se odlučuju otvoriti ova zaštićena područja za istraživanje nafte i rudarstvo, umjesto da zaštite ljude koje se smatra divljima i odbojnima", izjavio je dodajući kako je očito važnije izvaditi puno nafte nego zaštititi živote 35 ljudi na njihovom teritoriju.
Fotografija ”Čovjeka iz rupe” izdvojena iz video zapisa snimljenog 11. ožujka 2011. i objavljenog 18. srpnja 2018. od strane brazilske Nacionalne indijanske zaklade (FUNAI)
Brazilski ‘čovjek iz rupe‘: bio je posljednji iz svojeg plemena, a preostalih šest brutalno su likvidirani. 26 godina živio je sam u prašumi i mnogi su sretni što je sad umro. Evo zašto...
Fotografija ”Čovjeka iz rupe” izdvojena iz video zapisa snimljenog 11. ožujka 2011. i objavljenog 18. srpnja 2018. od strane brazilske Nacionalne indijanske zaklade (FUNAI)
2018. godine objavljeni su iznimno rijetki videosnimci "najusamljenijeg čovjeka na svijetu", koji je donedavno četvrt stoljeća živio potpuno sam u brazilskoj Amazoni, nakon što su 1995. pobijeni svi preostali članovi njegova plemena osim njega, njih šestoro.
A sada je preminuo i ovaj poslednji član ove skupine brazilskih starosjedilaca, u potpunosti izoliranih od vanjskog svijeta, kako su priopćili lokalni dužnosnici. Navodno je imao oko 60 godina i očito je usamljenost bila njegov način samoobrane, a imao je zašto i živjeti u strahu.
Njegovo ime nije poznato, a zvali su ga "Čovjek iz rupe", jer je kopao duboke jame da bi ulovio životinje ili se u njima sakrio. U Brazilu je dobio i nadimak "Najusamljeniji čovjek na svijetu", zbog nama nepojmljivog načina života - javlja BBC....
