stdClass Object
(
[id] => 145381
[title] => Dr. Anđelko Akrap: Nije problem prenapučenost Zemlje, nego − oskudica pameti
[alias] => dr-andelko-akrap-nije-problem-prenapucenost-zemlje-nego-oskudica-pameti
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Ujedinjeni narodi pretpostavljaju da će se 31. listopada ove godine roditi sedammilijarditi stanovnik Zemlje. Zato je pokrenuta kampanja pod nazivom “Sedam milijardi aktivnosti” s namjerom da se političari, biznismeni, znanstvenici i javnost okupe u borbi za zaštitu Zemlje i poboljšanje uvjeta života.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon kazao je da će se sedammilijarditi stanovnik roditi u svijetu kontradiktornosti.
− Imamo puno hrane, a milijuni ljudi ipak gladuju. Svjedoci smo luksuznog života, a milijuni su ljudi ipak siromašni. Imamo velike mogućnosti za napredak, a ipak se susrećemo s golemim preprekama − istaknuo je Ban Ki-moon pri pokretanju ove inicijative u sjedištu UN-a u New Yorku, prenose agencije.
Začarani krug
Ako se nastave sadašnji trendovi prirasta, 2050. godine na Zemlji će živjeti više od devet milijardi stanovnika. U izvješću UN-a stoji da se najveći rast stanovništva bilježi u Africi te dijelovima Azije i Latinske Amerike. Prema nekim “umjerenim” prognozama, već 2023. godine na svijetu će biti više od osam milijardi ljudi. Podsjetimo i da se broj stanovnika našeg planeta udvostručio u drugoj polovini 20. stoljeća.
UN-ov Fond za stanovništvo navodi da nas je bilo više od šest milijardi 1999. godine, a još jednu milijardu dodali smo za samo 12 godina. “Niža stopa smrtnosti, dulji životni vijek i brojno mlado stanovništvo u zemljama s visokim natalitetom pridonijeli su brzom rastu broja ljudi na planetu tijekom proteklih nekoliko desetljeća. Države u kojima vlada siromaštvo u pravilu imaju najbrži rast stanovništva i najveći natalitet. Golema bijeda, neredovita opskrba hranom, nejednakost i visoka stopa nataliteta i smrtnosti pothranjuju ovaj začarani krug”, objasnili su autori izvještaja.
Prof. dr. Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kaže da su u razgovorima o prenapučenosti planeta u razvijenim zemljama obično prisutni neomaltuzijanski, odnosno pesimistični stavovi.
− Razvijeni dio svijeta plaši se zapravo za svoju egzistenciju. S druge, pak, strane, razvijeni ne vode računa o manje razvijenim zemljama. Oni ne daju tehnologiju, nego se bilježi samo protok robe − objašnjava dr. Akrap, koji kao zanimljivost ističe podatak da od 1973. godine prosječna stopa rasta svjetskog stanovništva pada.
On procjenjuje da će ta stopa ponovno padati od 2060. ili 2070. godine.
− U konačnici se sve svodi na to da ne treba s pesimizmom gledati na kretanje broja stanovnika, jer zemlja neće biti prenapučena, a problem može biti samo oskudica pameti. Oko 20 posto svjetskog stanovništva troši 80 posto resursa. Preostalih 80 posto stanovništva iz manje razvijenih djelova svijeta troši samo 20 posto resursa. Nije, dakle, u pitanju broj ljudi, nego koja će se tehnologija primjenjivati. Mislim da treba smanjiti mogućnost eksploatacije jer, primjerice, visokorazvijene države prodaju čak i poljoprivredne proizvode niskorazvijenim zemljama, a to je najčešće jedino što one imaju. Teorija o prenapučenosti je jedno, a u praksi se provodi izrabljivanje − naglasio je dr. Anđelko Akrap.
Različiti demografski trendovi
Prof. dr. Jakov Gelo s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kaže da demografski trendovi nisu bili toliko različiti otkada postoji ljudska vrsta.
− S jedne strane imamo zemlje s vrlo visokim natalitetom, a s druge države u kojima je on iznimno nizak. U nekim razvijenim zemljama, poput Švedske, Japana ili Italije, očekivani životni vijek prošao je 80 godina. U nerazvijenim zemljama, pak, očekivani životni vijek upola je kraći. Prosječna je dob u Europi i Hrvatskoj oko 42 godine, a u isto vrijeme u nekim državama Afrike i Azije više od pola stanovništva ima manje od 18 godina − ističe demograf.
Dr. Gelo upozorava da razlike nikada nisu bile tako velike, i to neovisno o tome je li riječ o dobnoj strukturi, ekonomskim aktivnostima, uvjetima života... U manjem dijelu razvijenog svijeta poput Europe situacija je stubokom drukčija od velike većine ostatka svijeta.
 |
| Medicinska dostignuća pomoći će da se smanji smrtnost djece i produlji očekivano trajanje života u nerazvijenim zemljama |
Uloga medicine
− Osobno očekujem i želim, a to će se vjerojatno i dogoditi, da će se do kraja 21. stoljeća ovi trendovi izjednačiti i približiti. Da bi se to dogodilo, važno je potaknuti gospodarski razvoj u nerazvijenom dijelu svijeta, dakle, Africi i dijelovima Azije. Ono što se već događa u Kini i Indiji treba potaknuti i u ostatku Azije. Gospodarski razvoj dovest će do značajnog pada nataliteta u tim zemljama − kazao je profesor.
Uz gospodarski razvoj, i medicina je područje od iznimne važnosti za demografske trendove i njihovo ujednačavanje.
Dr. Gelo ističe važnost medicinskih dostignuća uz koje bi se smanjila smrtnost djece i produljilo očekivano trajanje života u nerazvijenim zemljama.
lola Wright
U sedam zemalja - pola populacije
U sedam zemalja živi 3,59 milijardi stanovnika, što čini polovinu svjetske populacije. Riječ je o Kini (1,33 milijarde), Indiji (1,17 milijardi), SAD-u (306 milijuna), Indoneziji (243 milijuna), Brazilu (191 milijun), Pakistanu (180 milijuna) i Nigeriji (162 milijuna).
|
Pogođeno 13 milijuna ljudi, od gladi već umrlo 30.000 djece mlađe od pet godina
Dugotrajna suša, kažu, najteža u posljednjih više od pola stoljeća, ali i rat na rogu Afrike pogađaju prije svega stanovništvo Somalije, a potom i Kenije, Etipije, Ugande i njima susjednih zemalja. Glađu, boleštinama i golim fizičkim opstankom ugroženo je više od 13 milijuna ljudi. Procjenjuje se da je od posljedica svega navedenoga do sada samo u Somaliji od gladi umrlo gotovo 30.000 djece mlađe od pet godina, a ostalog stanovništva – još i više.
Upropaštene žetve
Prvi uzrok svemu po jednima je – istina, u nekim krugovima žustro osporavano – globalno zatopljenje, osobito u podsaharskoj Africi, koje je uvjetovalo da Etiopiju i Keniju mimoiđe jedno, a Somaliju i cijela dva kišna razdoblja. Posljedica su, pak, toga upropaštene žetve i gubitak stočnoga fonda, ponegdje i više od polovice postojećeg. To je sa svoje strane dovelo do višestrukog rasta cijena hrane, a sve ovo do gladi i drugih stradanja. Ujedinjeni narodi ovu su pošast – prvi put u posljednja tri desetljeća − i službeno proglasili u srpnju ove godine.
Budući da ovakve nevolje često ne dolaze same, dodatni uzrok stradanja bio je najnoviji rat koji u Somaliji traje od 2009. godine. Na jednoj je strani somalska vlada, poduprta Etiopijom i snagama Afričke unije, a na drugom islamistički pobunjenici na čelu s pokretom Al-Shabab (“Mladež“), bliski Al-Qa’idi i s potporom eritrejske vlade. Najveća glad vlada upravo u dvjema južnim somalskim pokrajinama, u kojima vlada spomenuta “Mladež“.
Zakasnila pomoć
Ujedinjeni narodi trajno pomažu dostavljajući pomoć kopnenim, a u više navrata i zračnim putem. Kao cilj su proglasili dostavu humanitarne pomoći u vrijednosti od 2,5 milijarda američkih dolara, od čega je za sada osigurano otprilike dvije trećine. Ali, golema šteta, prije svega u ljudskim životima – koja se mogla izbjeći – već je napravljena. Glavni krivci su spomenuti pobunjenici, ali ni političari prvenstveno iz bogatih zemalja nisu bez “masla na glavi“.
Prema riječima Suzanne Dvorak, predsjednice zaklade “Spasimo djecu“, humanitarne organizacije su kasnile, jer su spomenuti političari sumnjali da ove organizacije prenapuhuju probleme. S druge strane, islamisti iz al-Šababa onemogućuju dostavu dijela humanitarne pomoći na području pod njihovom vlašću, jer sumnjaju da zapadne zemlje uz pomoć šalju i špijune ili čak – kršćansku vjeru! I još: ova naoružana “mladež“, koja broji između 7.000 i 9.000 ratnika, uvela je običaj naplaćivanja prolaza humanitarnoj pomoći. U slučajevima nekih luka, kojima vladaju, to se pretvorilo u trajan i izdašan izvor prihoda, koji ovom ratu jamči dugovječnost.
Rijeka izbjeglica
Za to vrijeme s izgladnjelog juga u glavni grad Mogadišu – odakle se al-Šabab privremeno povukao – ali i preko granice, u Keniju, Etiopiju i dalje, teče rijeka gladnih, bolesnih i izmčenih izbjeglica, kojih sada ima i cijeli milijun. Na putu oboljevaju od ospica, malarije, a novodno i kolere, dok su djevojke i žene izložene brojnim slučajevima silovanja.
Još na početku ljeta glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon rekao je: “Ljudska cijena ove krize je katastrofalna. Više sebi ne možemo priuštiti oklijevanje“. Sad smo već na pragu jeseni, a samo manjem dijelu pogođenog pučanstva, posebno onoga na somalijskom jugu, pristiže prijeko potrebna pomoć. U svijet odlaze slike poznatih osoba iz svijeta šou-biznisa, od kojih neki s gađenjem izjavljuju kako je “glad doista sramotna“, ali veliko je pitanje koliko prave i prikladne riječi mogu nadoknaditi propuštena djela.
Joško Čelan
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => − Dvadeset posto svjetskog stanovništva troši 80 posto resursa. Preostalih 80 posto stanovništva iz manje razvijenih djelova svijeta troši samo 20 posto resursa. Mislim da treba smanjiti mogućnost eksploatacije. Teorija o prenapučenosti je jedno, a u prak
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ujedinjeni narodi pokrenuli kampanju pod nazivom ‘sedam milijardi aktivnosti’ uoči dolaska na svijet 7-milijarditog stanovnika, koji se očekuje do 31. listopada
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2011-10-10 19:41:00
[created_by] => 29
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2011-10-10 19:52:17
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2011-10-11 08:23:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 4844
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 241
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet
[secure] => 0
[page_title] => Svijet
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2011/10/10/Panorama/2011-09-12T180341Z_01_AFR31.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "700x465"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 241
[name] => Svijet
[alias] => svijet
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8000533 Threads: 2 Questions: 1661183852 Slow queries: 4940343
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112038353
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 57
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/svijet
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/svijet/dr-andelko-akrap-nije-problem-prenapucenost-zemlje-nego-oskudica-pameti-145381
[printLink] => /vijesti/svijet/dr-andelko-akrap-nije-problem-prenapucenost-zemlje-nego-oskudica-pameti-145381?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 395905
[name] => demografija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => demografija
[link] => /tag/demografija
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 362488
[name] => stanovništvo
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => stanovnistvo
[link] => /tag/stanovnistvo
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => − Dvadeset posto svjetskog stanovništva troši 80 posto resursa. Preostalih 80 posto stanovništva iz manje razvijenih djelova svijeta troši samo 20 posto resursa. Mislim da treba smanjiti mogućnost eksploatacije. Teorija o prenapučenosti je jedno, a u prak
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ujedinjeni narodi pokrenuli kampanju pod nazivom ‘sedam milijardi aktivnosti’ uoči dolaska na svijet 7-milijarditog stanovnika, koji se očekuje do 31. listopada
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Dr. Anđelko Akrap: Nije problem prenapučenost Zemlje, nego − oskudica pameti
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-17-22-12-50-29
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2011/10/10/Panorama/2011-09-12T180341Z_01_AFR31.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2011/10/10/Panorama/2011-09-12T180341Z_01_AFR31.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Ujedinjeni narodi pretpostavljaju da će se 31. listopada ove godine roditi sedammilijarditi stanovnik Zemlje. Zato je pokrenuta kampanja pod nazivom “Sedam milijardi aktivnosti” s namjerom da se političari, biznismeni, znanstvenici i javnost okupe u borbi za zaštitu Zemlje i poboljšanje uvjeta života.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon kazao je da će se sedammilijarditi stanovnik roditi u svijetu kontradiktornosti.
− Imamo puno hrane, a milijuni ljudi ipak gladuju. Svjedoci smo luksuznog života, a milijuni su ljudi ipak siromašni. Imamo velike mogućnosti za napredak, a ipak se susrećemo s golemim preprekama − istaknuo je Ban Ki-moon pri pokretanju ove inicijative u sjedištu UN-a u New Yorku, prenose agencije.
Začarani krug
Ako se nastave sadašnji trendovi prirasta, 2050. godine na Zemlji će živjeti više od devet milijardi stanovnika. U izvješću UN-a stoji da se najveći rast stanovništva bilježi u Africi te dijelovima Azije i Latinske Amerike. Prema nekim “umjerenim” prognozama, već 2023. godine na svijetu će biti više od osam milijardi ljudi. Podsjetimo i da se broj stanovnika našeg planeta udvostručio u drugoj polovini 20. stoljeća.
UN-ov Fond za stanovništvo navodi da nas je bilo više od šest milijardi 1999. godine, a još jednu milijardu dodali smo za samo 12 godina. “Niža stopa smrtnosti, dulji životni vijek i brojno mlado stanovništvo u zemljama s visokim natalitetom pridonijeli su brzom rastu broja ljudi na planetu tijekom proteklih nekoliko desetljeća. Države u kojima vlada siromaštvo u pravilu imaju najbrži rast stanovništva i najveći natalitet. Golema bijeda, neredovita opskrba hranom, nejednakost i visoka stopa nataliteta i smrtnosti pothranjuju ovaj začarani krug”, objasnili su autori izvještaja.
Prof. dr. Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kaže da su u razgovorima o prenapučenosti planeta u razvijenim zemljama obično prisutni neomaltuzijanski, odnosno pesimistični stavovi.
− Razvijeni dio svijeta plaši se zapravo za svoju egzistenciju. S druge, pak, strane, razvijeni ne vode računa o manje razvijenim zemljama. Oni ne daju tehnologiju, nego se bilježi samo protok robe − objašnjava dr. Akrap, koji kao zanimljivost ističe podatak da od 1973. godine prosječna stopa rasta svjetskog stanovništva pada.
On procjenjuje da će ta stopa ponovno padati od 2060. ili 2070. godine.
− U konačnici se sve svodi na to da ne treba s pesimizmom gledati na kretanje broja stanovnika, jer zemlja neće biti prenapučena, a problem može biti samo oskudica pameti. Oko 20 posto svjetskog stanovništva troši 80 posto resursa. Preostalih 80 posto stanovništva iz manje razvijenih djelova svijeta troši samo 20 posto resursa. Nije, dakle, u pitanju broj ljudi, nego koja će se tehnologija primjenjivati. Mislim da treba smanjiti mogućnost eksploatacije jer, primjerice, visokorazvijene države prodaju čak i poljoprivredne proizvode niskorazvijenim zemljama, a to je najčešće jedino što one imaju. Teorija o prenapučenosti je jedno, a u praksi se provodi izrabljivanje − naglasio je dr. Anđelko Akrap.
Različiti demografski trendovi
Prof. dr. Jakov Gelo s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kaže da demografski trendovi nisu bili toliko različiti otkada postoji ljudska vrsta.
− S jedne strane imamo zemlje s vrlo visokim natalitetom, a s druge države u kojima je on iznimno nizak. U nekim razvijenim zemljama, poput Švedske, Japana ili Italije, očekivani životni vijek prošao je 80 godina. U nerazvijenim zemljama, pak, očekivani životni vijek upola je kraći. Prosječna je dob u Europi i Hrvatskoj oko 42 godine, a u isto vrijeme u nekim državama Afrike i Azije više od pola stanovništva ima manje od 18 godina − ističe demograf.
Dr. Gelo upozorava da razlike nikada nisu bile tako velike, i to neovisno o tome je li riječ o dobnoj strukturi, ekonomskim aktivnostima, uvjetima života... U manjem dijelu razvijenog svijeta poput Europe situacija je stubokom drukčija od velike većine ostatka svijeta.
|
| Medicinska dostignuća pomoći će da se smanji smrtnost djece i produlji očekivano trajanje života u nerazvijenim zemljama |
Uloga medicine
− Osobno očekujem i želim, a to će se vjerojatno i dogoditi, da će se do kraja 21. stoljeća ovi trendovi izjednačiti i približiti. Da bi se to dogodilo, važno je potaknuti gospodarski razvoj u nerazvijenom dijelu svijeta, dakle, Africi i dijelovima Azije. Ono što se već događa u Kini i Indiji treba potaknuti i u ostatku Azije. Gospodarski razvoj dovest će do značajnog pada nataliteta u tim zemljama − kazao je profesor.
Uz gospodarski razvoj, i medicina je područje od iznimne važnosti za demografske trendove i njihovo ujednačavanje.
Dr. Gelo ističe važnost medicinskih dostignuća uz koje bi se smanjila smrtnost djece i produljilo očekivano trajanje života u nerazvijenim zemljama.
lola Wright
U sedam zemalja - pola populacije
U sedam zemalja živi 3,59 milijardi stanovnika, što čini polovinu svjetske populacije. Riječ je o Kini (1,33 milijarde), Indiji (1,17 milijardi), SAD-u (306 milijuna), Indoneziji (243 milijuna), Brazilu (191 milijun), Pakistanu (180 milijuna) i Nigeriji (162 milijuna).
|
Pogođeno 13 milijuna ljudi, od gladi već umrlo 30.000 djece mlađe od pet godina
Dugotrajna suša, kažu, najteža u posljednjih više od pola stoljeća, ali i rat na rogu Afrike pogađaju prije svega stanovništvo Somalije, a potom i Kenije, Etipije, Ugande i njima susjednih zemalja. Glađu, boleštinama i golim fizičkim opstankom ugroženo je više od 13 milijuna ljudi. Procjenjuje se da je od posljedica svega navedenoga do sada samo u Somaliji od gladi umrlo gotovo 30.000 djece mlađe od pet godina, a ostalog stanovništva – još i više.
Upropaštene žetve
Prvi uzrok svemu po jednima je – istina, u nekim krugovima žustro osporavano – globalno zatopljenje, osobito u podsaharskoj Africi, koje je uvjetovalo da Etiopiju i Keniju mimoiđe jedno, a Somaliju i cijela dva kišna razdoblja. Posljedica su, pak, toga upropaštene žetve i gubitak stočnoga fonda, ponegdje i više od polovice postojećeg. To je sa svoje strane dovelo do višestrukog rasta cijena hrane, a sve ovo do gladi i drugih stradanja. Ujedinjeni narodi ovu su pošast – prvi put u posljednja tri desetljeća − i službeno proglasili u srpnju ove godine.
Budući da ovakve nevolje često ne dolaze same, dodatni uzrok stradanja bio je najnoviji rat koji u Somaliji traje od 2009. godine. Na jednoj je strani somalska vlada, poduprta Etiopijom i snagama Afričke unije, a na drugom islamistički pobunjenici na čelu s pokretom Al-Shabab (“Mladež“), bliski Al-Qa’idi i s potporom eritrejske vlade. Najveća glad vlada upravo u dvjema južnim somalskim pokrajinama, u kojima vlada spomenuta “Mladež“.
Zakasnila pomoć
Ujedinjeni narodi trajno pomažu dostavljajući pomoć kopnenim, a u više navrata i zračnim putem. Kao cilj su proglasili dostavu humanitarne pomoći u vrijednosti od 2,5 milijarda američkih dolara, od čega je za sada osigurano otprilike dvije trećine. Ali, golema šteta, prije svega u ljudskim životima – koja se mogla izbjeći – već je napravljena. Glavni krivci su spomenuti pobunjenici, ali ni političari prvenstveno iz bogatih zemalja nisu bez “masla na glavi“.
Prema riječima Suzanne Dvorak, predsjednice zaklade “Spasimo djecu“, humanitarne organizacije su kasnile, jer su spomenuti političari sumnjali da ove organizacije prenapuhuju probleme. S druge strane, islamisti iz al-Šababa onemogućuju dostavu dijela humanitarne pomoći na području pod njihovom vlašću, jer sumnjaju da zapadne zemlje uz pomoć šalju i špijune ili čak – kršćansku vjeru! I još: ova naoružana “mladež“, koja broji između 7.000 i 9.000 ratnika, uvela je običaj naplaćivanja prolaza humanitarnoj pomoći. U slučajevima nekih luka, kojima vladaju, to se pretvorilo u trajan i izdašan izvor prihoda, koji ovom ratu jamči dugovječnost.
Rijeka izbjeglica
Za to vrijeme s izgladnjelog juga u glavni grad Mogadišu – odakle se al-Šabab privremeno povukao – ali i preko granice, u Keniju, Etiopiju i dalje, teče rijeka gladnih, bolesnih i izmčenih izbjeglica, kojih sada ima i cijeli milijun. Na putu oboljevaju od ospica, malarije, a novodno i kolere, dok su djevojke i žene izložene brojnim slučajevima silovanja.
Još na početku ljeta glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon rekao je: “Ljudska cijena ove krize je katastrofalna. Više sebi ne možemo priuštiti oklijevanje“. Sad smo već na pragu jeseni, a samo manjem dijelu pogođenog pučanstva, posebno onoga na somalijskom jugu, pristiže prijeko potrebna pomoć. U svijet odlaze slike poznatih osoba iz svijeta šou-biznisa, od kojih neki s gađenjem izjavljuju kako je “glad doista sramotna“, ali veliko je pitanje koliko prave i prikladne riječi mogu nadoknaditi propuštena djela.
Joško Čelan
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/dr-andelko-akrap-nije-problem-prenapucenost-zemlje-nego-oskudica-pameti-145381
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=54f8c7da2bb1b5d54b60fee90d1cb18bc19c5a73
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Dr.+An%C4%91elko+Akrap%3A+Nije+problem+prenapu%C4%8Denost+Zemlje%2C+nego+%E2%88%92+oskudica+pameti&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fdr-andelko-akrap-nije-problem-prenapucenost-zemlje-nego-oskudica-pameti-145381
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fdr-andelko-akrap-nije-problem-prenapucenost-zemlje-nego-oskudica-pameti-145381
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => − Dvadeset posto svjetskog stanovništva troši 80 posto resursa. Preostalih 80 posto stanovništva iz manje razvijenih djelova svijeta troši samo 20 posto resursa. Mislim da treba smanjiti mogućnost eksploatacije. Teorija o prenapučenosti je jedno, a u prak
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ujedinjeni narodi pokrenuli kampanju pod nazivom ‘sedam milijardi aktivnosti’ uoči dolaska na svijet 7-milijarditog stanovnika, koji se očekuje do 31. listopada
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
18. svibanj 2024 00:12
