stdClass Object
(
[id] => 1310610
[title] => Profesor Visković strepi da nam uskoro prijeti krah civilizacije: ‘Kao Titanic jurimo prema fatalnoj santi leda‘
[alias] => profesor-viskovic-strepi-da-nam-kroz-par-desetljeca-prijeti-krah-civilizacije-kao-titanic-jurimo-prema-santi-leda
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Vruće je. Kažu: "Pa ljeto je, normalno da je vruće." I to je istina. Ljeto je, vruće je.
Doduše, ovo ljeto je malo više vruće od onih drugih vrućih ljeta. Štoviše, toliko je vruće da su od vrućine kolabirala četiri klimatska rekorda! Prvi je najtopliji dan, pri čemu je prosječna globalna temperatura prvi put premašila 17 stupnjeva Celzijevih, dosegnuvši 17.08 na datum 6. srpnja. Drugi je rekord najtopliji lipanj na globalnoj razini od početka mjerenja 1850. godine; čak 1,05 stupnjeva topliji od prosjeka 20. stoljeća, što je i prvi put da je ta brojka premašila puni stupanj. Treći je rekordno niska količina morskog leda na Antarktiku u srpnju, pri čemu, u usporedbi s prosjekom od 1981. do 2010., nedostaje područje oko 10 puta veće od UK-a. Četvrti su ekstremni toplinski valovi na moru, s najvišim prosječnim razinama u 40 godina satelitskog praćenja.
Tako da... Dosta je vruće.
Kažu: "Ali to je normalno, Zemlja je oduvijek imala periode zagrijavanja i hlađenja." I to je istina.
Ipak, istraživanje Sveučilišta Arizona, koje je utvrdilo opći trend zagrijavanja u posljednjih 10.000 godina, je pokazalo i kako snaga i brzina zagrijavanja u posljednjih 150 godina daleko nadmašuju svaku drugu dinamiku tijekom zadnjih 24.000 godina; od posljednjeg ledenog doba. Štoviše, trenutni uzlet djeluje kao anomalija u putanji koja je dotad iskazivala stagniranje. Sukladno s tim, od 1880. tj industrijske revolucije, Zemlja se u prosjeku zagrijala za oko 1,1 stupanj, dok je prosječna globalna temperatura u lipnju ove godine bila 1.47 stupnja viša od tipične za lipanj u predindustrijskom razdoblju. A kao šlag na tortu dolazi podatak da je osam proteklih godina ujedno i osam najtoplijih koje je čovjek zabilježio.
---
Sveučilište Arizona
---
Kažu: "Ma to mediji opet dižu paniku... A i ako jest tako, prilagodit ćemo se!" Eh, da je bar to istina...
U ljeto 2022. više od 61.000 Europljana preminulo je od posljedica prekomjerne vrućine. Gledano po broju stanovnika, Hrvati su na šestom mjestu, s otprilike 170 smrti na milijun ljudi. Ovo nije rekord - on je postignut 2003., kada je ta brojka bila oko 70.000 - ali je više nego (dosad) uobičajeno. Projekcije kažu da će se ova cifra udvostručiti do polovine stoljeća. A u Arizoni, gdje se temperatura zadnjih dana uvriježila na 48 Celzijusa, broj umrlih od sparine narastao je 16 puta u zadnja četiri desetljeća. Poznato je, Zemlja je dosad doživjela pet masovnih izumiranja, u kojima je najmanje tri četvrtine svih vrsta prestalo postojati unutar otprilike tri milijuna godina. Uzletom moderne civilizacije, u zadnjih 50 godina je izbrisano 70 posto bioraznolikosti s planeta.
Naime, Zemlja upravo prolazi šesto masovno izumiranje, čiji smo uzročnik - mi.
O tome kako je ljudski rod u rekordnom roku dospio na prag samouništenja popričali smo sa sveučilišnim profesorom, dugogodišnjim ekološkim aktivistom te pionirom kulturne biologije i bioetike kod nas, s temeljnim knjigama "Životinja i čovjek" te "Stablo i čovjek", dr. Nikolom Viskovićem.
Profesore, je li vam vruće?
- Osjećam se jako loše. Spavam pomoću Normabela i Sanvala, i ne mogu se kretati više od par stotina metara oko kuće.
Već 30 godina upozoravate na ekološka krizu kao glavni problem suvremenog svijeta. Ovih dana globalne vrućine osjeća gotovo čitav svijet; od SAD-a, preko Mediterana i Indije, do Kine i Pacifika.
- Ogromno izbacivanje stakleničkih plinova i globalna povećanja temperature iz godine u godinu, s izazivanjem jedinstvenih oluja, poplava, požara i širenja pustinja nisu novost za mnoge biologe i za pažljivu javnost, ali ova srpanjska kanikula, u kojoj temperature dosežu do preko 40 stupnjeva, je neviđena stvar koja bi mogla odlučujuće osvijestiti mnoge o opasnostima za život na Zemlji. Mada, to osvješćenje neće ići naročito duboko i može čak biti zaboravljeno do sljedećeg još goreg ljeta.
Neki teoretiziraju kako je jedan od ključnih uzoka ekološke krize eksplozija stanovništva...
- Zemaljski potencijali su evidentno nedostatni za snabdijevanje ovih osam milijardi, a uskoro i devet milijardi stanovnika, koji nužno pretendiraju na visoki materijalni standard. Zemlja to ne može izdržati. Jedino je Kina uspjela zaustaviti rast stanovništva na milijardu i 400 tisuća, ali već ju je prestigla Indija. A za koje desetljeće će Indiju možda preteći Nigerija. Stanovništvo stagnira samo u Europi i djelomično u Aziji, ali eksplodira u nečuvenim razmjerima u Africi i Latinskoj Americi. Migracije od stotinu milijuna stanovnika iz ovih drugih prostora u prve su neminovni, sa svim popratnim sukobima i žrtvama, uključujući primjerice teoriju "safe boat" jednog australskog teoretičara. Riječ je o mogućoj primjeni međunarodno-pravnog pravila da ljudi iz prekrcanog čamca Australije, Engleske ili Italije veslima odbace svakoga koji bi se htio na taj čamac popeti. Ali, po pitanju eksplozije stanovništva nema lijeka. Ono se naprosto ne može zaustaviti drukčije nego zakonodavnim mjerama poput kineskih, a koje su vrlo nevjerojatne za Indiju, Nigeriju ili Brazil.
---
Prof. Visković teško podnosi aktualne vrućine: "Osjećam se jako loše. Spavam pomoću Normabela i Sanvala, i ne mogu se kretati više od par stotina metara oko kuće"
Vojko Bašić/Cropix
---
Znanstvenici predlažu da se trenutna geološka epoha prozove antopocenom, pošto je čovjek ubrzavanjem industrijalizacije počeo značajno mijenjati ekosistem.
- Za razliku od brojnih takvih promjena u prošlim milijunima godina, koje su bile posljedice kozmičkih ili vlastitih zemaljskih zbivanja, događanja koja sada proživljavamo su nedvojbeno izazvana ljudskom akcijom. Donedavno su čak i mnogi biolozi sumnjali u pretpostavku da je čovjek mogao bitno poremetiti zemaljski ekosustav, tvrdeći da je živi svijet toliko masivno solidan i otporan da mu čovjek ne može ništa. Istina, vjerojatno čovjek ne može uništiti Zemlju kao planet, još uvijek. Ali može uništiti postojeće oblike života na Zemlji, hoteći ili ne hoteći, što kroz čitavu svoju povijest i čini. Kad naš splitski političarna televiziji izjavljuje da je doba u kojem živimo najsretnije otkad postoji čovječanstvo, onda to moramo kvalificirati kao tehnokratsku naivnost, docta ignorantia onoga koji vidi samo tehnički progres, a ne vidi i neke užase koje taj tehnički progres može ili čak nužno proizvodi.
Unatoč najavama brojnih svjetskih lidera o uklanjaju prljavih industrija kao glavnih zagađivača, emisije stakleničkih plinova stalno rastu, pa su tako 2022. dosegnule najvišu razinu svih vremena...
- Tu bi promjene morale biti zaista radikalne. Ne samo s odustajanjem od fosilnih goriva i nereciklažnih proizvoda, nego i onim što se naziva de-growth ili odrast tj. apsolutnim smanjenjem nekih proizvodnji. Među njima apsurdne i društveno opterećujuće superproizvodnje tekstila, oružja, motornih vozila, autoputeva i luksuznih prostora. Recimo tek da su neboderi koji rastu kao gljive u velikim gradovima najmanje stambeni prostori, a najviše luksuzni poslovni prostori, hoteli i apartmani. U recikliranju se pokazalo da je ono naročito teško i skupo kod plastičnih proizvoda, koji ipak većim dijelom širom svijeta završavaju u moru, zagušujući neke oblike života i prelazeći u opasnu mikroplastiku, ali i općenito da vrijednost ove prakse nije toliko u ponovnom korištenju materijala i proizvodnji energije, za što su i troškovi ipak dosta veliki, već naprosto za uklanjanje smeća. To vrijedi i za najsavršenije instalacije za reciklažu i sagorijevanje otpada u Beču ili Kopenhagenu.
Ali takav zaokret bi prouzročio masovnu nezaposlenost i socijalne probleme...
- Da, privremeno. Ali to bi bilo kompenzirano mogućnostima novih zaposlenja u ekološkoj privredi, uređenju gradskih i poljoprivrednih prostora i gradova, zaštiti biotopa, socijalnim službama, staranju za starije i nemoćne... Uz ranije, a ne kasnije penzioniranje, kao što je trend sada u svijetu.
Što je s obećanjima čiste energije; vjetra, sunca, mora, geotermike...
- To je ozbiljna stvar za ublažavanje ekoloških nedaća svijeta. Ali, nota bene, u valu vrućina koji se događa i koji nas očekuje eksponencijalno će rasti upotreba aparata za rashlađivanje, pa će onda energija za njihovo hranjenje biti upravo dostatna iz tih čistih izvora, a fosilna energija i dalje će biti potrebna za sve potrebe kao i danas.
---
"U recikliranju se pokazalo da je ono naročito teško i skupo kod plastičnih proizvoda, koji ipak većim dijelom širom svijeta završavaju u moru, zagušujući neke oblike života i prelazeći u opasnu mikroplastiku, ali i općenito da vrijednost ove prakse nije toliko u ponovnom korištenju materijala i proizvodnji energije, za što su i troškovi ipak dosta veliki, već naprosto za uklanjanje smeća."
/Shutterstock
---
Ne baš polako, ali sigurno se otapaju polovi i glečeri...
- To su najdramatičniji procesi koji će dovesti do još se ne zna kakvih klimatskih poremećaja, a i do porasta razine mora, koji će pokriti sve luke i sve plaže svijeta. Uz opće zagrijavanje mora, propadanje njegove flore i faune i promjene morskih struja, od one Golfske koja zagrijava Englesku, do pacifičkih koje vladaju monsunima i već danas tresu kontinente kroz pojavu zvanu El Niño. Istovremeno se širom svijeta smanjuju, na primjer u Francuskoj do 30 posto, afreatske vode iz kojih se snabdijeva većina gradova. Nestajanjem glečera uvelike će se smanjiti veliki tokovi rijeka i poljoprivrednih područja poput Poa, Gangesa i Žute rijeke. Onda bi se čovječanstvo moralo pobrinuti za drukčija kaptiranja voda, desalinizaciju morske vode, radi poljoprivrede i drugih potreba, te za drukčiji sistem odvoda iznenadnih, snažnih padalina, tzv. kišnih bombi. Masovni turizam u južnim zemljama neće više moći opstati s milijunima turista koji se dnevno barem dva puta tuširaju i tri puta potegnu wc. Uz to ide i stravična vjerojatnost da će se uslijed globalnog zagrijavanja milijuni kvadratnih kilometara dubinsko zaleđene zemlje, zvane permafrost, širom Sibira i Sjeverne Kanade otopiti i propasti u duboke kratere, oslobađajući i tisućljećima nakupljeni metan, najopasniji i najotrovniji od svih stakleničkih plinova, a iz toga bi se moglo još izroditi propadanje golemih površina spomenutih područja pod sjeverne oceanske vode.
Mnogi gradovi postaju ili su već megalopolisi, pa se urbanistički problemi u njima množe...
- Teško je to danas zamisliti i prihvatiti, ali mislim da je nužno drastično smanjiti automobilski promet. Do mjere da će za desetljeće ili dva trebati vozačke dozvole samo za stanovnike kojima su automobili za rad ili druge potrebe neophodnio. Usporedno s tim, naravno, trebat će umnožiti sve vrste javnog prometa, taksi službe i biciklističke pogodnosti. Time će se smiriti i potreba, koja danas građane i gradske vlasti dovode do paroksizma, gradnje brojnih javnih parkirališta. Poput nekadašnje oslobodilačke misli, "make love, not war", nameće se i zadatak "make parks, not parkings". Isto je tako s avionskim prometom, koji je u velikoj mjeri neodrživ. Deseci tisuća aviona svakodnevno imaju glavnu funkciju uništenja atmosfere. Ali, upravo je vlada Indije naručila od europske industrije novih 250 Airbuseva!
A električna vozila?
- Sigurno su napredak u odnosu na sadašnja, ali nije sasvim izvjesno hoće li proizvodnja i reciklaža za njih potrebnih baterija biti znatno jeftinija od fosilnih goriva.
Je li prelazak na većinsku vegetarijansku prehranu nužan za naš opstanak? Biste li se i vi mogli odreći mesa?
– Ogroman broj farmi za masovni uzgoj, na kojima postoji stotina milijardi peradi, goveda i svinja, jedan je od najvećih onečišćivača zemlje i atmosfere. Ne treba nam toliko mesa u prehrani. Meni, na primjer, jedna porcija za tjedan ili petnaest dana. Već sada desetak posto Engleza su vegetarijanci ili vegani. Za bolesnike ili djecu moguća su posebna rješenja. I umjesto tih ekološki štetočinskih i moralno-zločinačkih konclogora životinja, treba se vratiti kapilarnom poljoprivrednom uzgoju, znatno manjih dimenzija i mnogo veće čistoće, za onoliko koliko nam treba. I u tome se može više ljudi zaposliti nego na masovnim farmama, što će sukladno obnoviti i biotope, stvoriti zdraviju hranu i obnoviti tradicije.
---
---
Svjetska vojna industrija čini oko šest posto globalnih ugljičnih emisija, dok je američka vojska, u globalnim okvirima, organizacija broj jedan po potrošnji fosilnih goriva, kojih izgori otprilike kao Peru ili Portugal. Može li se netko uopće smatrati ekološki osvještenim, dok se zalaže za, recimo, širenje vojnih saveza?
- Svako trošenje na oružje je ekološki, ali ne i profitno, u kapitalističkom sistemu, razbacivanje prirodnog i društvenog bogatstva. Najtragičnija je glupost suvremenog svijeta sadašnja nova trka u naoružanju, kada ne samo SAD, NATO, Rusija i Kina troše tisuće milijardi u naoružanju ili kada Austalija naručuje desetak atomskih podmornica, nego i kada se zemlje u razvoju utrkuju u kupovini bojnih aviona i svakakvog drugog oružja. Ne mogu prihvatiti da to čine i zemlje sljedbenice Jugoslavije, pa da i Hrvatska troši na Rafale i oklopnjake milijarde koji joj nedostaju za zdravstvo, školstvo i standard građana te zašto ne bi sve te državice sklopile ugovor o razoružanju?
A što ćemo s onih famoznih 1,5 stupnjeva Celzijusa koje su toliki politički skupovi posljednjih godina postavili kao maksimalno dopustiv porast temperature do 2100., u odnosu na stanje s kraja 19. stoljeća?
- To je iluzija koje se samo politički i biološki naivci ili dvoličnjaci drže kako ne bi priznali svoju nemoć pred ekološkom krizom. Sadašnje vrućine i one koje će uslijediti narednih godina preći će dva stupnja Celzijusa i ubrzano krenuti prema tri, što je onda neprepoznatljiva polarna, oceanska i kontinentalna katastrofa. Tko bi od učesnika posljednje konferencije za zaštitu prirode i mogao zamisliti da će već u srpnju ove godine temperatura, kao u Ateni, dostići 42 ili 45 u Pekingu. Slična je i iluzija i drugi cilj tih klimatskih skupova, a to je da se smanje staklenički plinovi 55 posto do 2030. godine, jer je danas jasno da oni nisu uopće u opadanju, već još stalno rastu. U tom okviru izašla je ove godine knjiga učenjaka Jacquesa Attalija "Svijet, način upotrebe", kojom se, na osnovu brojnih parametara, predviđa da će oko 2050. biti krah našeg oblika civilizacije.
---
Ove je godine izašla knjiga učenjaka Jacquesa Attalija (na slici) "Svijet, način upotrebe", kojom se, na osnovu brojnih parametara, predviđa da će oko 2050. biti krah našeg oblika civilizacije
Charly Triballeau/Afp
---
Mogu li, i žele li uopće, sadašnje političke elite i ekonomski supermoćnici osmisliti i realizirati prave mjere protiv opisanih uništavanja prirode?
- Ne mogu. Sve što su učinili kroz 20-ak međunarodnih bla bla bla konferencija je zakašnjelo, dvolično i nedjelotvorno. Čovjek je antropološki jedno pametno, ali sebično, nasilničko biće, homo sapiens i ujedno homo destructor. I tome nema lijeka. Uvijek je bilo i bit će, kako rekoše Bibilija, Descartes i Bacon, da čovjek hoće vladati prirodom i grabiti iz nje kao da je ona neiscrpna i neuništiva, a vidimo tek posljednjih desetljeća da je ona krhka i ograničena u svojim mogućnostima i da kada nju uništavamo kopamo jamu i sebi.
Greta Thunberg je nedavno dokučila da su kapitalistički konzumerizam i tržišna ekonomija "užasna ideja", kao i da su nemar, hipokrizija i laži političara i korporacija u borbi protiv ekološkog kolapsa uvjetovani odanošću tom sistemu.
- Izvrsno. Greta je dosad bila, kao i tolke mase mladih demonstranata, poluosviješteni ekologist. Opisivala je činjenice i tražila rješenja, a sada je uočila i jedan od dubinskih uzročnika nedjelotvornosti političko-poslovnih obećanja i akcija protiv ekološke krize. Lijepo je što je konačno i taj aspekt spoznala, jer bez njega mnogo toga ostaje neobjašnjeno. Ali, shvatimo još dvije stvari. Prvo, anti-ekološki kapitalizam ne vlada samo na Zapadu, nego i u Kini i Rusiji, i ne samo u glavama liberala, nego i u glavama većine socijalista. I drugo, nije kapitalizam jedini krivac za ljudski odnos prema prirodi, nego i ono antropološko svojstvo čovjekova egoizma i agresivnosti koje smo spomenuli, a na koje se kapitalizam samo nadograđuje.
---
"Greta Thunberg je dosad bila poluosviješteni ekologist, a sada je uočila i jedan od dubinskih uzročnika nedjelotvornosti političko-poslovnih obećanja i akcija protiv ekološke krize"
Frederick Florin/Afp
---
Da zaključimo: civilizacija je trenutno u scenariju Titanica, gdje ljudi svakodnevno žive svoje teškoće i radosti, ali nesvjesni da će se uskoro sudariti s fatalnom santom leda.
- U tom scenariju se jedan broj ljudi spašava i nastavlja u ovakvoj ili onakvoj nižoj civilizaciju. No, kad smo već kod scenarija, postoji i scenarij Cinizma onih koji vide bliskost katastrofe, ali je smatraju neminovnom i nečim s čime čovječanstvo mora računati, pa hajde dečki da se zadnjih godina zabavljamo! To je stav imućnih, onih koji imaju svoja skloništa za duže preživljavanje u odnosu na milijarde preostale raje. A postoji još i scenarij kojeg bismo mogli nazvati po filmu Larsa von Triera "Melankolija", onih ljudi koji su duboko nesretno svjesni katastrofe od nadolazećeg asteroida, ne računajući čak ni mogućnošću da bi ipak neka vrsta civilizacije mogla opstati. Upućeni učenjaci, bez samocenzure, straha i računica danas znaju da kolaps ekosistema ne isključuje svaki oblik civilizacije, jer će se pametan i egoistični homo sapiens u određenom postotku i tu snaći, dok nažalost veliki dio biljaka i životinja to biološki ne može uspjeti pa će pomor flore i faune u svakom scenariju biti širi i teži od pomora čovječanstva.
Nikola Viskovi\u0107:\u00a0Sve \u0161to je\u00a0u\u010dinjeno\u00a0kroz 20-ak me\u0111unarodnih bla bla bla konferencija\u00a0je zaka\u0161njelo, dvoli\u010dno i nedjelotvorno \n\u00a0<\/p>","
Jedan od katastrofalnih po\u017eara u Gr\u010dkoj\u00a0<\/p>","
Kataklizmi\u010dki po\u017ear na Rhodosu<\/p>","
Satelitska snimka po\u017eara na Rhodosu<\/p>","
Satelitska snimka po\u017eara na Rhodosu<\/p>","
\u201dU\u00a0recikliranju se\u00a0pokazalo\u00a0da je ono\u00a0naro\u010dito te\u0161ko\u00a0i skupo\u00a0kod\u00a0plasti\u010dnih\u00a0proizvoda, koji ipak ve\u0107im dijelom \u0161irom svijeta zavr\u0161avaju u moru, zagu\u0161uju\u0107i neke oblike \u017eivota i prelaze\u0107i u opasnu mikroplastiku, ali i op\u0107enito da vrijednost ove prakse nije toliko u ponovnom kori\u0161tenju materijala i proizvodnji energije, za \u0161to su i\u00a0tro\u0161kovi ipak dosta veliki, ve\u0107\u00a0naprosto za uklanjanje\u00a0sme\u0107a.\u201d<\/p>","","
\u201dGreta Thunberg je dosad\u00a0bila\u00a0 poluosvije\u0161teni\u00a0ekologist, a sada je uo\u010dila i jedan\u00a0od dubinskih uzro\u010dnika nedjelotvornosti politi\u010dko-poslovnih obe\u0107anja i akcija protiv ekolo\u0161ke krize\u201d<\/p>","
Ove je godine iza\u0161la knjiga u\u010denjaka\u00a0Jacquesa Attalija (na slici) \u201dSvijet, na\u010din upotrebe\u201d,\u00a0kojom se, na osnovu brojnih parametara, predvi\u0111a da \u0107e oko 2050. biti krah na\u0161eg oblika\u00a0civilizacije<\/p>","
”U recikliranju se pokazalo da je ono naročito teško i skupo kod plastičnih proizvoda, koji ipak većim dijelom širom svijeta završavaju u moru, zagušujući neke oblike života i prelazeći u opasnu mikroplastiku, ali i općenito da vrijednost ove prakse nije toliko u ponovnom korištenju materijala i proizvodnji energije, za što su i troškovi ipak dosta veliki, već naprosto za uklanjanje smeća.”
”Greta Thunberg je dosad bila poluosviješteni ekologist, a sada je uočila i jedan od dubinskih uzročnika nedjelotvornosti političko-poslovnih obećanja i akcija protiv ekološke krize”
Ove je godine izašla knjiga učenjaka Jacquesa Attalija (na slici) ”Svijet, način upotrebe”, kojom se, na osnovu brojnih parametara, predviđa da će oko 2050. biti krah našeg oblika civilizacije
Prof. Visković teško podnosi aktualne vrućine: ”Osjećam se jako loše. Spavam pomoću Normabela i Sanvala, i ne mogu se kretati više od par stotina metara oko kuće”
Vruće je. Kažu: "Pa ljeto je, normalno da je vruće." I to je istina. Ljeto je, vruće je.
Doduše, ovo ljeto je malo više vruće od onih drugih vrućih ljeta. Štoviše, toliko je vruće da su od vrućine kolabirala četiri klimatska rekorda! Prvi je najtopliji dan, pri čemu je prosječna globalna temperatura prvi put premašila 17 stupnjeva Celzijevih, dosegnuvši 17.08 na datum 6. srpnja. Drugi je rekord najtopliji lipanj na globalnoj razini od početka mjerenja 1850. godine; čak 1,05 stupnjeva topliji od prosjeka 20. stoljeća, što je i prvi put da je ta brojka premašila puni stupanj. Treći je rekordno niska količina morskog leda na Antarktiku u srpnju, pri čemu, u usporedbi s prosjekom od 1981. do 2010., nedostaje područje oko 10 puta veće od UK-a. Četvrti su ekstremni toplinski valovi na moru, s najvišim prosječnim razinama u 40 godina satelitskog praćenja.
Tako da... Dosta je vruće.
Kažu: "Ali to je normalno, Zemlja je oduvijek imala periode zagrijavanja i hlađenja." I to je istina.
Ipak, istraživanje Sveučilišta Arizona, koje je utvrdilo opći trend zagrijavanja u posljednjih 10.000 godina, je pokazalo i kako snaga i brzina zagrijavanja u posljednjih 150 godina daleko nadmašuju svaku drugu dinamiku tijekom zadnjih 24.000 godina; od posljednjeg ledenog doba. Štoviše, trenutni uzlet djeluje kao anomalija u putanji koja je dotad iskazivala stagniranje. Sukladno s tim, od 1880. tj industrijske revolucije, Zemlja se u prosjeku zagrijala za oko 1,1 stupanj, dok je prosječna globalna temperatura u lipnju ove godine bila 1.47 stupnja viša od tipične za lipanj u predindustrijskom razdoblju. A kao šlag na tortu dolazi podatak da je osam proteklih godina ujedno i osam najtoplijih koje je čovjek zabilježio.
---
Sveučilište Arizona
---
Kažu: "Ma to mediji opet dižu paniku... A i ako jest tako, prilagodit ćemo se!" Eh, da je bar to istina...
U ljeto 2022. više od 61.000 Europljana preminulo je od posljedica prekomjerne vrućine. Gledano po broju stanovnika, Hrvati su na šestom mjestu, s otprilike 170 smrti na milijun ljudi. Ovo nije rekord - on je postignut 2003., kada je ta brojka bila oko 70.000 - ali je više nego (dosad) uobičajeno. Projekcije kažu da će se ova cifra udvostručiti do polovine stoljeća. A u Arizoni, gdje se temperatura zadnjih dana uvriježila na 48 Celzijusa, broj umrlih od sparine narastao je 16 puta u zadnja četiri desetljeća. Poznato je, Zemlja je dosad doživjela pet masovnih izumiranja, u kojima je najmanje tri četvrtine svih vrsta prestalo postojati unutar otprilike tri milijuna godina. Uzletom moderne civilizacije, u zadnjih 50 godina je izbrisano 70 posto bioraznolikosti s planeta.
Naime, Zemlja upravo prolazi šesto masovno izumiranje, čiji smo uzročnik - mi.
O tome kako je ljudski rod u rekordnom roku dospio na prag samouništenja popričali smo sa sveučilišnim profesorom, dugogodišnjim ekološkim aktivistom te pionirom kulturne biologije i bioetike kod nas, s temeljnim knjigama "Životinja i čovjek" te "Stablo i čovjek", dr. Nikolom Viskovićem.
Profesore, je li vam vruće?
- Osjećam se jako loše. Spavam pomoću Normabela i Sanvala, i ne mogu se kretati više od par stotina metara oko kuće.
Već 30 godina upozoravate na ekološka krizu kao glavni problem suvremenog svijeta. Ovih dana globalne vrućine osjeća gotovo čitav svijet; od SAD-a, preko Mediterana i Indije, do Kine i Pacifika.
- Ogromno izbacivanje stakleničkih plinova i globalna povećanja temperature iz godine u godinu, s izazivanjem jedinstvenih oluja, poplava, požara i širenja pustinja nisu novost za mnoge biologe i za pažljivu javnost, ali ova srpanjska kanikula, u kojoj temperature dosežu do preko 40 stupnjeva, je neviđena stvar koja bi mogla odlučujuće osvijestiti mnoge o opasnostima za život na Zemlji. Mada, to osvješćenje neće ići naročito duboko i može čak biti zaboravljeno do sljedećeg još goreg ljeta.
Neki teoretiziraju kako je jedan od ključnih uzoka ekološke krize eksplozija stanovništva...
- Zemaljski potencijali su evidentno nedostatni za snabdijevanje ovih osam milijardi, a uskoro i devet milijardi stanovnika, koji nužno pretendiraju na visoki materijalni standard. Zemlja to ne može izdržati. Jedino je Kina uspjela zaustaviti rast stanovništva na milijardu i 400 tisuća, ali već ju je prestigla Indija. A za koje desetljeće će Indiju možda preteći Nigerija. Stanovništvo stagnira samo u Europi i djelomično u Aziji, ali eksplodira u nečuvenim razmjerima u Africi i Latinskoj Americi. Migracije od stotinu milijuna stanovnika iz ovih drugih prostora u prve su neminovni, sa svim popratnim sukobima i žrtvama, uključujući primjerice teoriju "safe boat" jednog australskog teoretičara. Riječ je o mogućoj primjeni međunarodno-pravnog pravila da ljudi iz prekrcanog čamca Australije, Engleske ili Italije veslima odbace svakoga koji bi se htio na taj čamac popeti. Ali, po pitanju eksplozije stanovništva nema lijeka. Ono se naprosto ne može zaustaviti drukčije nego zakonodavnim mjerama poput kineskih, a koje su vrlo nevjerojatne za Indiju, Nigeriju ili Brazil.
---
Prof. Visković teško podnosi aktualne vrućine: "Osjećam se jako loše. Spavam pomoću Normabela i Sanvala, i ne mogu se kretati više od par stotina metara oko kuće"
Vojko Bašić/Cropix
---
Znanstvenici predlažu da se trenutna geološka epoha prozove antopocenom, pošto je čovjek ubrzavanjem industrijalizacije počeo značajno mijenjati ekosistem.
- Za razliku od brojnih takvih promjena u prošlim milijunima godina, koje su bile posljedice kozmičkih ili vlastitih zemaljskih zbivanja, događanja koja sada proživljavamo su nedvojbeno izazvana ljudskom akcijom. Donedavno su čak i mnogi biolozi sumnjali u pretpostavku da je čovjek mogao bitno poremetiti zemaljski ekosustav, tvrdeći da je živi svijet toliko masivno solidan i otporan da mu čovjek ne može ništa. Istina, vjerojatno čovjek ne može uništiti Zemlju kao planet, još uvijek. Ali može uništiti postojeće oblike života na Zemlji, hoteći ili ne hoteći, što kroz čitavu svoju povijest i čini. Kad naš splitski političarna televiziji izjavljuje da je doba u kojem živimo najsretnije otkad postoji čovječanstvo, onda to moramo kvalificirati kao tehnokratsku naivnost, docta ignorantia onoga koji vidi samo tehnički progres, a ne vidi i neke užase koje taj tehnički progres može ili čak nužno proizvodi.
Unatoč najavama brojnih svjetskih lidera o uklanjaju prljavih industrija kao glavnih zagađivača, emisije stakleničkih plinova stalno rastu, pa su tako 2022. dosegnule najvišu razinu svih vremena...
- Tu bi promjene morale biti zaista radikalne. Ne samo s odustajanjem od fosilnih goriva i nereciklažnih proizvoda, nego i onim što se naziva de-growth ili odrast tj. apsolutnim smanjenjem nekih proizvodnji. Među njima apsurdne i društveno opterećujuće superproizvodnje tekstila, oružja, motornih vozila, autoputeva i luksuznih prostora. Recimo tek da su neboderi koji rastu kao gljive u velikim gradovima najmanje stambeni prostori, a najviše luksuzni poslovni prostori, hoteli i apartmani. U recikliranju se pokazalo da je ono naročito teško i skupo kod plastičnih proizvoda, koji ipak većim dijelom širom svijeta završavaju u moru, zagušujući neke oblike života i prelazeći u opasnu mikroplastiku, ali i općenito da vrijednost ove prakse nije toliko u ponovnom korištenju materijala i proizvodnji energije, za što su i troškovi ipak dosta veliki, već naprosto za uklanjanje smeća. To vrijedi i za najsavršenije instalacije za reciklažu i sagorijevanje otpada u Beču ili Kopenhagenu.
Ali takav zaokret bi prouzročio masovnu nezaposlenost i socijalne probleme...
- Da, privremeno. Ali to bi bilo kompenzirano mogućnostima novih zaposlenja u ekološkoj privredi, uređenju gradskih i poljoprivrednih prostora i gradova, zaštiti biotopa, socijalnim službama, staranju za starije i nemoćne... Uz ranije, a ne kasnije penzioniranje, kao što je trend sada u svijetu.
Što je s obećanjima čiste energije; vjetra, sunca, mora, geotermike...
- To je ozbiljna stvar za ublažavanje ekoloških nedaća svijeta. Ali, nota bene, u valu vrućina koji se događa i koji nas očekuje eksponencijalno će rasti upotreba aparata za rashlađivanje, pa će onda energija za njihovo hranjenje biti upravo dostatna iz tih čistih izvora, a fosilna energija i dalje će biti potrebna za sve potrebe kao i danas.
---
"U recikliranju se pokazalo da je ono naročito teško i skupo kod plastičnih proizvoda, koji ipak većim dijelom širom svijeta završavaju u moru, zagušujući neke oblike života i prelazeći u opasnu mikroplastiku, ali i općenito da vrijednost ove prakse nije toliko u ponovnom korištenju materijala i proizvodnji energije, za što su i troškovi ipak dosta veliki, već naprosto za uklanjanje smeća."
/Shutterstock
---
Ne baš polako, ali sigurno se otapaju polovi i glečeri...
- To su najdramatičniji procesi koji će dovesti do još se ne zna kakvih klimatskih poremećaja, a i do porasta razine mora, koji će pokriti sve luke i sve plaže svijeta. Uz opće zagrijavanje mora, propadanje njegove flore i faune i promjene morskih struja, od one Golfske koja zagrijava Englesku, do pacifičkih koje vladaju monsunima i već danas tresu kontinente kroz pojavu zvanu El Niño. Istovremeno se širom svijeta smanjuju, na primjer u Francuskoj do 30 posto, afreatske vode iz kojih se snabdijeva većina gradova. Nestajanjem glečera uvelike će se smanjiti veliki tokovi rijeka i poljoprivrednih područja poput Poa, Gangesa i Žute rijeke. Onda bi se čovječanstvo moralo pobrinuti za drukčija kaptiranja voda, desalinizaciju morske vode, radi poljoprivrede i drugih potreba, te za drukčiji sistem odvoda iznenadnih, snažnih padalina, tzv. kišnih bombi. Masovni turizam u južnim zemljama neće više moći opstati s milijunima turista koji se dnevno barem dva puta tuširaju i tri puta potegnu wc. Uz to ide i stravična vjerojatnost da će se uslijed globalnog zagrijavanja milijuni kvadratnih kilometara dubinsko zaleđene zemlje, zvane permafrost, širom Sibira i Sjeverne Kanade otopiti i propasti u duboke kratere, oslobađajući i tisućljećima nakupljeni metan, najopasniji i najotrovniji od svih stakleničkih plinova, a iz toga bi se moglo još izroditi propadanje golemih površina spomenutih područja pod sjeverne oceanske vode.
Mnogi gradovi postaju ili su već megalopolisi, pa se urbanistički problemi u njima množe...
- Teško je to danas zamisliti i prihvatiti, ali mislim da je nužno drastično smanjiti automobilski promet. Do mjere da će za desetljeće ili dva trebati vozačke dozvole samo za stanovnike kojima su automobili za rad ili druge potrebe neophodnio. Usporedno s tim, naravno, trebat će umnožiti sve vrste javnog prometa, taksi službe i biciklističke pogodnosti. Time će se smiriti i potreba, koja danas građane i gradske vlasti dovode do paroksizma, gradnje brojnih javnih parkirališta. Poput nekadašnje oslobodilačke misli, "make love, not war", nameće se i zadatak "make parks, not parkings". Isto je tako s avionskim prometom, koji je u velikoj mjeri neodrživ. Deseci tisuća aviona svakodnevno imaju glavnu funkciju uništenja atmosfere. Ali, upravo je vlada Indije naručila od europske industrije novih 250 Airbuseva!
A električna vozila?
- Sigurno su napredak u odnosu na sadašnja, ali nije sasvim izvjesno hoće li proizvodnja i reciklaža za njih potrebnih baterija biti znatno jeftinija od fosilnih goriva.
Je li prelazak na većinsku vegetarijansku prehranu nužan za naš opstanak? Biste li se i vi mogli odreći mesa?
– Ogroman broj farmi za masovni uzgoj, na kojima postoji stotina milijardi peradi, goveda i svinja, jedan je od najvećih onečišćivača zemlje i atmosfere. Ne treba nam toliko mesa u prehrani. Meni, na primjer, jedna porcija za tjedan ili petnaest dana. Već sada desetak posto Engleza su vegetarijanci ili vegani. Za bolesnike ili djecu moguća su posebna rješenja. I umjesto tih ekološki štetočinskih i moralno-zločinačkih konclogora životinja, treba se vratiti kapilarnom poljoprivrednom uzgoju, znatno manjih dimenzija i mnogo veće čistoće, za onoliko koliko nam treba. I u tome se može više ljudi zaposliti nego na masovnim farmama, što će sukladno obnoviti i biotope, stvoriti zdraviju hranu i obnoviti tradicije.
---
---
Svjetska vojna industrija čini oko šest posto globalnih ugljičnih emisija, dok je američka vojska, u globalnim okvirima, organizacija broj jedan po potrošnji fosilnih goriva, kojih izgori otprilike kao Peru ili Portugal. Može li se netko uopće smatrati ekološki osvještenim, dok se zalaže za, recimo, širenje vojnih saveza?
- Svako trošenje na oružje je ekološki, ali ne i profitno, u kapitalističkom sistemu, razbacivanje prirodnog i društvenog bogatstva. Najtragičnija je glupost suvremenog svijeta sadašnja nova trka u naoružanju, kada ne samo SAD, NATO, Rusija i Kina troše tisuće milijardi u naoružanju ili kada Austalija naručuje desetak atomskih podmornica, nego i kada se zemlje u razvoju utrkuju u kupovini bojnih aviona i svakakvog drugog oružja. Ne mogu prihvatiti da to čine i zemlje sljedbenice Jugoslavije, pa da i Hrvatska troši na Rafale i oklopnjake milijarde koji joj nedostaju za zdravstvo, školstvo i standard građana te zašto ne bi sve te državice sklopile ugovor o razoružanju?
A što ćemo s onih famoznih 1,5 stupnjeva Celzijusa koje su toliki politički skupovi posljednjih godina postavili kao maksimalno dopustiv porast temperature do 2100., u odnosu na stanje s kraja 19. stoljeća?
- To je iluzija koje se samo politički i biološki naivci ili dvoličnjaci drže kako ne bi priznali svoju nemoć pred ekološkom krizom. Sadašnje vrućine i one koje će uslijediti narednih godina preći će dva stupnja Celzijusa i ubrzano krenuti prema tri, što je onda neprepoznatljiva polarna, oceanska i kontinentalna katastrofa. Tko bi od učesnika posljednje konferencije za zaštitu prirode i mogao zamisliti da će već u srpnju ove godine temperatura, kao u Ateni, dostići 42 ili 45 u Pekingu. Slična je i iluzija i drugi cilj tih klimatskih skupova, a to je da se smanje staklenički plinovi 55 posto do 2030. godine, jer je danas jasno da oni nisu uopće u opadanju, već još stalno rastu. U tom okviru izašla je ove godine knjiga učenjaka Jacquesa Attalija "Svijet, način upotrebe", kojom se, na osnovu brojnih parametara, predviđa da će oko 2050. biti krah našeg oblika civilizacije.
---
Ove je godine izašla knjiga učenjaka Jacquesa Attalija (na slici) "Svijet, način upotrebe", kojom se, na osnovu brojnih parametara, predviđa da će oko 2050. biti krah našeg oblika civilizacije
Charly Triballeau/Afp
---
Mogu li, i žele li uopće, sadašnje političke elite i ekonomski supermoćnici osmisliti i realizirati prave mjere protiv opisanih uništavanja prirode?
- Ne mogu. Sve što su učinili kroz 20-ak međunarodnih bla bla bla konferencija je zakašnjelo, dvolično i nedjelotvorno. Čovjek je antropološki jedno pametno, ali sebično, nasilničko biće, homo sapiens i ujedno homo destructor. I tome nema lijeka. Uvijek je bilo i bit će, kako rekoše Bibilija, Descartes i Bacon, da čovjek hoće vladati prirodom i grabiti iz nje kao da je ona neiscrpna i neuništiva, a vidimo tek posljednjih desetljeća da je ona krhka i ograničena u svojim mogućnostima i da kada nju uništavamo kopamo jamu i sebi.
Greta Thunberg je nedavno dokučila da su kapitalistički konzumerizam i tržišna ekonomija "užasna ideja", kao i da su nemar, hipokrizija i laži političara i korporacija u borbi protiv ekološkog kolapsa uvjetovani odanošću tom sistemu.
- Izvrsno. Greta je dosad bila, kao i tolke mase mladih demonstranata, poluosviješteni ekologist. Opisivala je činjenice i tražila rješenja, a sada je uočila i jedan od dubinskih uzročnika nedjelotvornosti političko-poslovnih obećanja i akcija protiv ekološke krize. Lijepo je što je konačno i taj aspekt spoznala, jer bez njega mnogo toga ostaje neobjašnjeno. Ali, shvatimo još dvije stvari. Prvo, anti-ekološki kapitalizam ne vlada samo na Zapadu, nego i u Kini i Rusiji, i ne samo u glavama liberala, nego i u glavama većine socijalista. I drugo, nije kapitalizam jedini krivac za ljudski odnos prema prirodi, nego i ono antropološko svojstvo čovjekova egoizma i agresivnosti koje smo spomenuli, a na koje se kapitalizam samo nadograđuje.
---
"Greta Thunberg je dosad bila poluosviješteni ekologist, a sada je uočila i jedan od dubinskih uzročnika nedjelotvornosti političko-poslovnih obećanja i akcija protiv ekološke krize"
Frederick Florin/Afp
---
Da zaključimo: civilizacija je trenutno u scenariju Titanica, gdje ljudi svakodnevno žive svoje teškoće i radosti, ali nesvjesni da će se uskoro sudariti s fatalnom santom leda.
- U tom scenariju se jedan broj ljudi spašava i nastavlja u ovakvoj ili onakvoj nižoj civilizaciju. No, kad smo već kod scenarija, postoji i scenarij Cinizma onih koji vide bliskost katastrofe, ali je smatraju neminovnom i nečim s čime čovječanstvo mora računati, pa hajde dečki da se zadnjih godina zabavljamo! To je stav imućnih, onih koji imaju svoja skloništa za duže preživljavanje u odnosu na milijarde preostale raje. A postoji još i scenarij kojeg bismo mogli nazvati po filmu Larsa von Triera "Melankolija", onih ljudi koji su duboko nesretno svjesni katastrofe od nadolazećeg asteroida, ne računajući čak ni mogućnošću da bi ipak neka vrsta civilizacije mogla opstati. Upućeni učenjaci, bez samocenzure, straha i računica danas znaju da kolaps ekosistema ne isključuje svaki oblik civilizacije, jer će se pametan i egoistični homo sapiens u određenom postotku i tu snaći, dok nažalost veliki dio biljaka i životinja to biološki ne može uspjeti pa će pomor flore i faune u svakom scenariju biti širi i teži od pomora čovječanstva.
”U recikliranju se pokazalo da je ono naročito teško i skupo kod plastičnih proizvoda, koji ipak većim dijelom širom svijeta završavaju u moru, zagušujući neke oblike života i prelazeći u opasnu mikroplastiku, ali i općenito da vrijednost ove prakse nije toliko u ponovnom korištenju materijala i proizvodnji energije, za što su i troškovi ipak dosta veliki, već naprosto za uklanjanje smeća.”
”Greta Thunberg je dosad bila poluosviješteni ekologist, a sada je uočila i jedan od dubinskih uzročnika nedjelotvornosti političko-poslovnih obećanja i akcija protiv ekološke krize”
Ove je godine izašla knjiga učenjaka Jacquesa Attalija (na slici) ”Svijet, način upotrebe”, kojom se, na osnovu brojnih parametara, predviđa da će oko 2050. biti krah našeg oblika civilizacije
Prof. Visković teško podnosi aktualne vrućine: ”Osjećam se jako loše. Spavam pomoću Normabela i Sanvala, i ne mogu se kretati više od par stotina metara oko kuće”
Nikola Visković: Sve što je učinjeno kroz 20-ak međunarodnih bla bla bla konferencija je zakašnjelo, dvolično i nedjelotvorno
Vojko Bašić/Cropix
Vruće je. Kažu: "Pa ljeto je, normalno da je vruće." I to je istina. Ljeto je, vruće je.
Doduše, ovo ljeto je malo više vruće od onih drugih vrućih ljeta. Štoviše, toliko je vruće da su od vrućine kolabirala četiri klimatska rekorda! Prvi je najtopliji dan, pri čemu je prosječna globalna temperatura prvi put premašila 17 stupnjeva Celzijevih, dosegnuvši 17.08 na datum 6. srpnja. Drugi je rekord najtopliji lipanj na globalnoj razini od početka mjerenja 1850. godine; čak 1,05 stupnjeva topliji od prosjeka 20. stoljeća, što je i prvi put da je ta brojka premašila puni stupanj. Treći je rekordno niska količina morskog leda na Antarktiku u srpnju, pri čemu, u usporedbi s prosjekom od 1981. do 2010., nedostaje područje oko 10 puta veće od UK-a. Četvrti su ekstremni toplinski valov...
