stdClass Object ( [id] => 1166019 [title] => Velika analiza: Čitava povijest priče o plinovodu Sjeverni tok 2 povijest je američkih nastojanja da ga sabotira i njemačke želje da on proradi – ali tako da ne naljuti Ameriku [alias] => velika-analiza-citava-povijest-price-o-plinovodu-sjeverni-tok-2-povijest-je-americkih-nastojanja-da-ga-sabotira-i-njemacke-zelje-da-on-proradi-ali-tako-da-ne-naljuti-ameriku [catid] => 241 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Odavno jedan plinovod nije bio ovako popularan. Zapravo, nikad u povijesti. Kao nijedan cjevovodni srodnik, on je medijski prodro u domove Europljana i sada svi znaju o njemu. Da je kontroverzan, i da uopće nije kontroverzan. Da predstavlja najbržu plinsku vezu Rusije i Njemačke, ali i geopolitičko oružje Kremlja u pokoravanju Europe. Da je to privatni komercijalni projekt koji ne treba miješati s politikom, kao i da to baš nije posve tako. Da će se bez njega Europa smrznuti zbog zlih Rusa, odnosno da će se Europa smrznuti zbog nepametnih Europljana. Ukratko – Sjeverni tok 2.

Europljanima je taj plinovod ušao u uho jer njegovim imenom mašu svi zapadni činovnici kako bi zastrašili Rusiju i spriječili njezinu navodnu invaziju na Ukrajinu. Taj unisoni euroatlantski refren glasi: ako Rusija napadne Ukrajinu, Sjeverni tok 2 neće biti pušten u rad. Kako se, dakle, jedan obični podvodni plinovod našao u situaciji da postane zapadna toljaga prema Rusiji?

Ideja o izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2 nastala je 2011., odmah nakon što je otvoren plinovod Sjeverni tok 1. Odobrenje za gradnju stiglo je 2015., a plinovod je dovršen prošle jeseni, te se očekivalo da će do kraja 2021. njime poteći prvi kubici plina, ali to se još nije dogodilo, niti je poznato kad će se dogoditi.

Da, ovaj je plinovod postao slavan a da još nije ni pušten u pogon. O tome se i radi: u tom neotvaranju – odnosno prolongiranju otvaranja – baš i leži njegova slava. Baš zato ovo nije običan cjevovod: borba između njegovih pokrovitelja i protivnika mnogo je dulja i žešća nego što je bila borba ruskih inženjera s Baltičkim morem pri postavljanju cijevi. Plinovod Sjeverni tok 2 postao je najvruća točka novog hladnog rata između velesila.

---

image
Izgradnja Sjevernog toka 2 stajala je 10 milijardi eura: pola je financirao ruski Gazprom, a pola zapadnoeuropske kompanije.Stoga se može reći da je to u punom smislu europski projekt, koji bi trebao biti za dobrobit Europe. No s time se ne slaže treća strana – SAD
---

Baltički pravac

U čisto energetskom smislu, taj plinovod – s 1224 kilometra dvostrukih cijevi od Viborga u Rusiji do Greifswalda u Njemačkoj – osmišljen je da osigura energetsku opskrbu Europe, odnosno da udvostruči količinu plina iz Rusije izravno u Njemačku, preko Baltičkog mora: s 55 milijardi kubnih metara godišnje (koliko isporučuje plinovod Sjeverni tok 1, s kojim se trasa Sjevernog toka 2 dijelom poklapa) na 110 milijardi kubika.

Uz to, taj direktni baltički pravac trebao je biti nadopuna za dva postojeća transportna koridora kojima ruski plin stiže u Njemačku i zapadnu Europu, od kojih jedan vodi preko Ukrajine, a drugi preko Bjelorusije.

Naizgled, ništa sporno: najveći europski dobavljač plina i najveći europski kupac dogovorili su zajednički plinovod na obostranu korist. Štoviše, i druge velike europske zemlje, odnosno njihove energetske tvrtke, našle su u Sjevernom toku 2 svoju računicu, pa su u projektu sudjelovali i britansko-nizozemski Shell, francuski ENGIE, austrijski OMV te njemačke tvrtke Wintershall i Uniper.

Izgradnja Sjevernog toka 2 stajala je 10 milijardi eura: pola je financirao ruski Gazprom, a pola spomenute zapadnoeuropske tvrtke. Stoga se može reći da je Sjeverni tok 2 u punom smislu europski projekt, koji bi trebao biti za dobrobit Europe.

No s time se ne slaže treća strana – SAD. Držeći da bi Sjeverni tok 2 povećao energetsku ovisnost Europe o Rusiji, SAD mu se od početka protivi. Zli jezici tvrde da Amerikanci zapravo žele da Europa, umjesto ruskog plina, kupuje njihov LNG plin (znatno skuplji od ruskoga).

Uz to, Sjeverni tok 2 zaobilazi Ukrajinu, čime ta zemlja ostaje bez naknada za plinski tranzit – radi se o nekoliko milijardi dolara godišnje – što se ne sviđa ni Kijevu, ni mentorima u Washingtonu. I tako je plinovod Sjeverni tok 2 u određenim krugovima došao na loš glas.

Neki drže da je Sjeverni tok 2 ugrožen zbog nesretne koincidencije da su baš sada, uoči njegova otvaranja, Rusi dovukli 100.000 vojnika na ukrajinsku granicu, pa je plinovod nastradao kao zgodan sankcijski adut, odnosno kao kolateralna žrtva zapadnog pokušaja da obeshrabri invazijske planove Moskve. No, gledajući generalno, čak prije stoji obrnuto – da je ukrajinska kriza kolateralna žrtva trajnog nauma SAD-a da zaustavi ruski plinovod.

Jer nije ovo prvi pokušaj da se Sjeverni tok 2 zaustavi zbog nekog aktualnog političkog povoda. Štoviše, čitava povijest priče o ovom plinovodu je povijest američkih nastojanja da ga sabotira i njemačke želje da on proradi – ali tako da ne naljuti Ameriku – uz rusko čekanje ishoda tog unutarsavezničkog američko-njemačkog spora.

Vratimo se, recimo, pet godina unatrag: 15. lipnjaj 2017., na sjednici smo američkog Senata. Na dnevnom redu je glasanje za proširene sankcije protiv ruskih tvrtki, posebno energetskih: republikanski senator Mike Crapo, koautor amandmana, tumači da se "sankcionira one koji investiraju ili podržavaju izgradnju ruskih energetskih cjevovoda", a glavna meta je Sjeverni tok 2 (za koji se tada mislilo da će postati operativan 2019. godine). Od 100 senatora, za sankcije glasa njih 98: protiv su samo republikanac Rand Paul i demokratski socijalist Bernie Sanders.

---

image
Držeći da bi Sjeverni tok 2 povećao ovisnost Europe o Rusiji, SAD mu se od početka protivi. Zli jezici tvrde da Amerikanci zapravo žele da Europa, umjesto ruskog plina, kupuje njihov skuplji LNG plin
Na slici: Polaganje cijevi u Baltičkom moru za plinovod Sjeverni tok 2
 
Stefan Sauer/AFP
---

Ruski predsjednik Vladimir Putin i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel istog dana u odvojenim izjavama poručuju da je Sjeverni tok 2 ekonomski, a ne politički projekt, dok tadašnji njemački šef diplomacije Sigmar Gabriel i austrijski kancelar Christian Kern u zajedničkoj izjavi navode da je "opskrba Europe energijom stvar Europe, a ne SAD-a".

Vidimo da smo i prije pet godina imali sve današnje elemente drame oko Sjevernog toka 2: i američki pokušaj bojkota, i njemačko-europski pokušaj obrane, i ruski poziv na biznis. Samo što se danas, nakon odlaska Merkel, Europa brani tiše.

'Maligni utjecaj' cjevovoda

Idući pokušaj da se zaustavi Sjeverni tok 2 došao je krajem 2019., kad je plinovod već bio izgrađen više od 80 posto. Vijeća vojnih službi pri američkom Kongresu tada su dogovorila novi obrambeni zakon koji bi prisilio Trumpovu administraciju da uvede sankcije svim europskim tvrtkama koje surađuju ili pomažu ruskom Gazpromu u izgradnji Sjevernog toka 2, čime je SAD želio izvršiti pritisak na europske tvrtke da se povuku iz projekta.

"Ovim se šalje nepogrešiva poruka iza koje stoje obje stranke u Kongresu – poruka se šalje Vladimiru Putinu da SAD neće sjediti skrštenih ruku dok Kremlj širi dalje svoj maligni utjecaj", rekla je tada koautorica zakona, demokratska senatorica Jeanne Shaheen.

"Ovo će spriječiti Putina da digne milijarde dolara koje bi bile utrošene kao pogonsko gorivo za rusku agresiju", dodao je republikanski zastupnik Ted Cruz.

Tako je Sjeverni tok 2 postao simbol "malignog utjecaja" i sinonim za "rusku agresiju": neobičan razvojni put jednog cjevovoda.

Na treći pokušaj sabotaže Sjevernog toka 2 trebalo je čekati samo nekoliko mjeseci – već krajem ljeta 2020., nakon afere s trovanjem ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, čulo se da bi Moskvu trebalo kazniti zaustavljanjem plinovoda.

Prethodno je državni tajnik SAD-a Mike Pompeo mjesecima obilazio Europu i uvjeravao EU lidere da "pod svaku cijenu" moraju odustati od Sjevernog toka 2, na što je Merkel odvraćala da Washington ne može određivati energetsku i vanjsku politiku Njemačke i Europe. Kancelarka je svih tih godina branila interese njemačke privrede, pa je "slučaj Navaljni" i nju zatekao, pogotovo kad su na hitnu obustavu Sjevernog toka 2 pozvali i iz njezine partije.

"Moramo odgovoriti jedinim jezikom koji Putin razumije, a to je jezik prodaje plina. Kad bi se Sjeverni tok 2 dovršio, to bi bila maksimalna potvrda i ohrabrenje Putinu da smije nastaviti s ovakvom politikom", rekao je tadašnji CDU-ov čelnik parlamentarnog vijeća za vanjske poslove Norbert Roettgen.

Sjeverni tok - Navaljni: 1:0

No, kako se Navaljni oporavljao od trovanja, tako su se i oponenti Sjevernog toka 2 utišavali, pa je prošlog svibnja novi predsjednik SAD-a Joe Biden čak odustao od najavljenih sankcija protiv tvrtki koje rade na plinovodu. Činilo se tada da je Sjeverni tok 2 svladao sve prepreke, pogotovo kad je nekoliko dana nakon toga, početkom lipnja, čelnik vijeća za ekonomiju i energetiku pri Bundestagu Klaus Ernst izjavio da će plinovod uskoro biti dovršen.

"Naša Vlada je učinila sve što je u našoj moći. Također smo se od početka jasno protivili američkim sankcijama. Mogu reći da mi je drago da su njemačke federalne vlasti predane ovom projektu unatoč svim preprekama koje su bile stavljene pred nas, naročito od strane SAD-a", poručio je Ernst.

Plinovod je dovršen u rujnu 2021., a nova prepreka stiže u studenome, kad njemački regulator suspendira odobrenje pokretanja plinovoda, odnosno privremeno obustavlja proces certifikacije. Službeno, odobrenje je uskraćeno jer se sjedište tvrtke North Stream 2 AG (koja upravlja plinovodom, a jedini dioničar joj je Gazprom) nalazi u Švicarskoj, a ne u Njemačkoj. Neslužbeno, američki rat protiv ruskog plinovoda nastavio se angažmanom njemačke birokracije.

Taj neslužbeni narativ krajem studenoga potvrdio je novi njemački zamjenik kancelara i ministar energetike Robert Habeck, kad je u intervjuu za njemački list Süddeutsche Zeitung rekao da je Sjeverni tok 2 nastao s ciljem "stvaranja pritiska na Ukrajinu", te da će ga nove njemačke vlasti "ponovno razmotriti".

"Sjeverni tok 2 nikad nije bio isključivo projekt privatnog sektora. To je strateški projekt koji vrši pritisak na Ukrajinu te povećava ovisnost kod njemačke politike", kazao je Habeck, inače supredsjedatelj stranke Zelenih.

---

image
Izgradnja Sjevernog toka 2 stajala je 10 milijardi eura: pola je financirao ruski Gazprom, a pola zapadnoeuropske kompanije.Stoga se može reći da je to u punom smislu europski projekt, koji bi trebao biti za dobrobit Europe. No s time se ne slaže treća strana – SAD
---

'Mudri' savjet Bruxellesa

Odgovorio mu je CDU-ov premijer njemačke pokrajine Saska Michael Kretschmer, optuživši u intervjuu za FAZ "neke stranke u novoj njemačkoj koaliciji" – s jasnom aluzijom na Zelene – da staju na američku stranu, umjesto da shvate da je Njemačka ovisna o ruskom plinu i da se SAD protivi Sjevernom toku 2 "isključivo zbog svojih vlastitih energetskih interesa".

Osim što je otkrio unutarnjemačke podjele oko plinovoda, ali i oko uloge SAD-a u ukrajinskoj krizi, premijer Saske time je otvorio goruće pitanje njemačke i europske javnosti: kakve su posljedice za plinsku opskrbu Europe ako Sjeverni tok 2 ne proradi? Kome će Europa time pucati u nogu: Rusima ili sebi?

U važnost ruske opskrbe plinom Europa se već uvjerila krajem prošle godine, kad je došlo do smanjenja isporuke ruskog plina preko plinovoda Jamal – koji ide preko Bjelorusije – što je dovelo do velikog poskupljenja plina na tržištu, pa je cijena za tisuću kubika preskočila 2000 dolara, oborivši sve povijesne rekorde.

Pisalo se tada da Rusija koristi energente kao alat u sukobu sa Zapadom, te da redukcijom plina i poticanjem energetske krize želi ishoditi brže otvaranje suspendiranog plinovoda. Manje se pisalo o krivnji europskih kupaca, odnosno Europske komisije. Rusija, naime, desetljećima nudi bilateralne dugoročne ugovore za opskrbu plinom po fiksnim cijenama, te su brojne članice EU-a i sklapale takve ugovore, sve do 2014. godine.

Tada je, nakon ruske aneksije Krima, Europska komisija izdala preporuku EU državama da, umjesto dugoročnih ugovora s Gazpromom, koriste kratkoročne terminske ugovore (futurese) na spot-tržištu, ili se okrenu LNG plinu. Ta se odluka Bruxellesa pokazala kao debakl, jer je u aktualnoj energetskoj krizi smanjena ponuda plina dovela do astronomskih cijena na spot-tržištu, pa bez dugoročnih ugovora s Gazpromom Europljani sada plaćaju plin višestruko skuplje, što se već osjeća u europskim domaćinstvima.

Zadnja pošta Katar

Začudo, Hrvatska ne spada u zemlje koje su upale u zamku spot-tržišta: još 2017. Prvo plinarsko društvo (PPD) Zagreb potpisalo je 10-godišnji ugovor s Gazpromom za milijardu kubika ruskog plina godišnje, a Gazprom uredno ispunjava sve dugoročne ugovore.

No u situaciji kad Europa prijeti Rusiji brojnim sankcijama, uključujući suspenziju Sjevernog toka 2, može se dogoditi da ruski plin potpuno prestane teći prema Europi. Kako se Europa može izvući iz tog škripca?

Prema Eurostatu, gotovo polovina (46%) uvoznog plina u EU dolazi iz Rusije. Potom kao EU dobavljači slijede Norveška (20,5%), Alžir (11,6%), SAD (6,3%), Katar (4,3%) i drugi (ukupno 11,3%). Norveška ne može povećati svoje isporuke pa se rješenje mora tražiti izvan Europe, gdje su solucije također "mršave": osim što je skuplji od ruskoga, američki LNG plin nije dovoljan za europske potrebe, pa EU pregovara s Alžirom, Egiptom i Azerbajdžanom.

Predsjednik SAD-a Joe Biden ovog je tjedna u Washingtonu primio katarskog emira Sheikha Tamima bin Hamad al-Thanija, upravo s ciljem da plinom prebogati Katar intervenira kao spasonosni dobavljač Europe. No stručnjaci su skeptični prema toj opciji jer je Katar već na vrhuncu svoje proizvodnje, a sav katarski plin već je dugoročno prodan na propulzivnim tržištima istočne Azije.

Drugim riječima, nitko ne može zamijeniti ruski udio u opskrbi Europe plinom, barem kratkoročno. A kako bi Rusija podnijela prekid plinskog biznisa s Europom?

---

image
Premijer Saske otvorio je goruće pitanje njemačke i europske javnosti: kakve su posljedice za plinsku opskrbu Europe ako Sjeverni tok 2 ne proradi? Kome će Europa time pucati u nogu: Rusima ili sebi?
Odd Andersen
---

Ode plin u Kinu

Iako je Europa najveće tržište za ruski plin, Moskva bi mogla pronaći druge kupce u Aziji, prvenstveno u Kini. Samo do studenoga 2021. isporuke ruskog plina u Kinu preko plinovoda "Snaga Sibira" (koji je koštao 55 milijardi dolara, a izgrađen je nakon što je Zapad 2014. uveo sankcije Rusiji zbog Krima, te se već planira i gradnja plinovoda "Snaga Sibira 2") premašile su 13 milijardi kubnih metara, što je trostruko više od brojki iz 2020. godine.

Nedavno se na tu temu oglasio i glavni direktor Gazproma Aleksej Miller. Poručivši da je plinovod Sjeverni tok 2 "ispunjen plinom te je spreman za isporuku", dometnuo je da je ruski izvoz plina u Kinu "dosegnuo rekordne razine", odnosno da su isporuke prema Kini već za trećinu premašile ugovorene dnevne količine plina.

Ruski "rezervni izlaz" prema Kini ovog je tjedna apostrofirao i ruski ambasador u Londonu Andrej Kelin, koji je u razgovoru za The Sunday Times naglasio da je Kina za Rusiju "vrlo perspektivan partner jer ima ogromno tržište i treba joj dosta resursa".

"Vjerujte mi, mogli bismo izgraditi mnogo više plinovoda u Kini nego u Europi, i to bi nam bilo puno isplativije, stabilnije i mirnije nego da se bavimo ovim sjevernim plinovodom", rekao je Kelin, zaključivši da Moskva nije zabrinuta zbog potencijalnog otkazivanja plinovoda Sjeverni tok 2, jer bi zbog toga na gubitku mnogo više bili Europljani.

Hoće se reći: lakše će Rusi naći nove kupce nego Europa novog dobavljača. A Sjeverni tok 2 je "ispunjen plinom te je spreman za isporuku". Dva i dva je uvijek četiri, osim kad Europa živi američku matematiku, žrtvujući vlastite ekonomske interese za tuđe geopolitičke ciljeve.

---

Pouka iz bolje prošlosti

Da Europa može postupiti drukčije nego što danas postupa, pokazuje i sličica iz ne tako davne povijesti: kad je početkom 80-ih građen prvi plinovod iz SSSR-a za Zapadnu Europu (Urengoj – Pomari – Užgorod), dug 4500 kilometara – od zapadnog Sibira do današnje ukrajinsko-slovačke granice – taj projekt je također financiran europskim novcem, baš kao i Sjeverni tok 2.
Kao i danas, i tada se SAD, na čelu s Ronaldom Reaganom, snažno protivio izgradnji toga plinovoda i uvodio sankcije zapadnim tvrtkama koje su surađivale na projektu, koristeći gotovo identične argumente s kojima se danas bori protiv Sjevernog toka 2 – od toga da će Zapadna Europa postati ovisna o sovjetskom plinu, do toga da je umjesto fantomskom invazijom Rusije na Ukrajinu Reagan tada mahao stvarnom sovjetskom invazijom na Afganistan – ali je tadašnja Europa rekla "ne".
Europski saveznici Washingtona – prije svih tadašnja Zapadna Njemačka i Francuska – odbili su bojkotirati sovjetski plinovod, a ministri vanjskih poslova EEZ-a (tadašnji naziv EU-a) proglasili su američke sankcije nezakonitima, pa je plinovod 1984. pušten u pogon, uz svečanu ceremoniju otvaranja u Francuskoj. Današnji EU lideri očito nemaju takva "cojones".

---

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => plin kao oružje [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [extra_fields_search] => plin kao oružje 2 0 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2022-02-02 09:29:14 [created_by] => 3107 [created_by_alias] => Damir Pilić [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2022-02-08 12:58:28 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2022-02-08 12:58:28 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 843 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 241 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet [secure] => 0 [page_title] => Svijet [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2022\/02\/02\/20757562.jpg","\/images\/slike\/2022\/02\/02\/20713720.jpg","\/images\/slike\/2022\/02\/02\/20757558.jpg","\/images\/slike\/2022\/02\/02\/20758510.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Shutterstock","Odd Andersen","","Stefan Sauer\/AFP"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["Neki dr\u017ee da je Sjeverni tok 2 ugro\u017een zbog nesretne koincidencije da su ba\u0161 sada, uo\u010di njegova otvaranja, Rusi dovukli 100.000 vojnika na ukrajinsku granicu, pa je plinovod nastradao kao kolateralna \u017ertva zapadnog poku\u0161aja da obeshrabri invazijske planove Moskve. No, gledaju\u0107i generalno, \u010dak prije stoji obrnuto \u2013 da je ukrajinska kriza kolateralna \u017ertva trajnog nauma SAD-a da zaustavi ruski plinovod","Premijer Saske otvorio je goru\u0107e pitanje njema\u010dke i europske javnosti: kakve su posljedice za plinsku opskrbu Europe ako Sjeverni tok 2 ne proradi? Kome \u0107e Europa time pucati u nogu: Rusima ili sebi?","Izgradnja Sjevernog toka 2 stajala je 10 milijardi eura: pola je financirao ruski Gazprom, a pola zapadnoeuropske kompanije.Stoga se mo\u017ee re\u0107i da je to u punom smislu europski projekt, koji bi trebao biti za dobrobit Europe. No s time se ne sla\u017ee tre\u0107a strana \u2013 SAD","Dr\u017ee\u0107i da bi Sjeverni tok 2 pove\u0107ao ovisnost Europe o Rusiji, SAD mu se od po\u010detka protivi. Zli jezici tvrde da Amerikanci zapravo \u017eele da Europa, umjesto ruskog plina, kupuje njihov skuplji LNG plin
\nNa slici: Polaganje cijevi u Balti\u010dkom moru za plinovod Sjeverni tok 2
\n\u00a0"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1080","hd_20757562_1920.jpg":"1920x1080","k_20757562_1280.jpg":"1280x1280","k_20757562_1024.jpg":"1024x1024","k_20757562_640.jpg":"640x640","k_20757562_480.jpg":"480x480","k_20757562_340.jpg":"340x340","k_20757562_220.jpg":"220x220","o_20757562_1280.jpg":"1280x720","o_20757562_1024.jpg":"1024x576","o_20757562_640.jpg":"640x360","o_20757562_480.jpg":"480x270","o_20757562_340.jpg":"340x191","o_20757562_220.jpg":"220x123","h_20757562_1280.jpg":"1280x854","h_20757562_1024.jpg":"1024x683","h_20757562_640.jpg":"640x427","h_20757562_480.jpg":"480x320","h_20757562_340.jpg":"340x227","h_20757562_220.jpg":"220x147","pp_20757562_1280.jpg":"1006x1280","pp_20757562_1024.jpg":"805x1024","pp_20757562_640.jpg":"503x640","pp_20757562_480.jpg":"377x480","pp_20757562_340.jpg":"267x340","pp_20757562_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_20713720_1920.jpg":"1920x1080","k_20713720_1280.jpg":"1280x1280","k_20713720_1024.jpg":"1024x1024","k_20713720_640.jpg":"640x640","k_20713720_480.jpg":"480x480","k_20713720_340.jpg":"340x340","k_20713720_220.jpg":"220x220","o_20713720_1280.jpg":"1280x853","o_20713720_1024.jpg":"1024x682","o_20713720_640.jpg":"640x426","o_20713720_480.jpg":"480x320","o_20713720_340.jpg":"340x226","o_20713720_220.jpg":"220x146","h_20713720_1280.jpg":"1280x854","h_20713720_1024.jpg":"1024x683","h_20713720_640.jpg":"640x427","h_20713720_480.jpg":"480x320","h_20713720_340.jpg":"340x227","h_20713720_220.jpg":"220x147","pp_20713720_1280.jpg":"1006x1280","pp_20713720_1024.jpg":"805x1024","pp_20713720_640.jpg":"503x640","pp_20713720_480.jpg":"377x480","pp_20713720_340.jpg":"267x340","pp_20713720_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1207","hd_20757558_1920.jpg":"1920x1080","k_20757558_1280.jpg":"1280x1280","k_20757558_1024.jpg":"1024x1024","k_20757558_640.jpg":"640x640","k_20757558_480.jpg":"480x480","k_20757558_340.jpg":"340x340","k_20757558_220.jpg":"220x220","o_20757558_1280.jpg":"1280x804","o_20757558_1024.jpg":"1024x643","o_20757558_640.jpg":"640x402","o_20757558_480.jpg":"480x301","o_20757558_340.jpg":"340x213","o_20757558_220.jpg":"220x138","h_20757558_1280.jpg":"1280x854","h_20757558_1024.jpg":"1024x683","h_20757558_640.jpg":"640x427","h_20757558_480.jpg":"480x320","h_20757558_340.jpg":"340x227","h_20757558_220.jpg":"220x147","pp_20757558_1280.jpg":"1006x1280","pp_20757558_1024.jpg":"805x1024","pp_20757558_640.jpg":"503x640","pp_20757558_480.jpg":"377x480","pp_20757558_340.jpg":"267x340","pp_20757558_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1154","hd_20758510_1920.jpg":"1920x1080","k_20758510_1280.jpg":"1280x1280","k_20758510_1024.jpg":"1024x1024","k_20758510_640.jpg":"640x640","k_20758510_480.jpg":"480x480","k_20758510_340.jpg":"340x340","k_20758510_220.jpg":"220x220","o_20758510_1280.jpg":"1280x769","o_20758510_1024.jpg":"1024x615","o_20758510_640.jpg":"640x384","o_20758510_480.jpg":"480x288","o_20758510_340.jpg":"340x204","o_20758510_220.jpg":"220x132","h_20758510_1280.jpg":"1280x854","h_20758510_1024.jpg":"1024x683","h_20758510_640.jpg":"640x427","h_20758510_480.jpg":"480x320","h_20758510_340.jpg":"340x227","h_20758510_220.jpg":"220x147","pp_20758510_1280.jpg":"1006x1280","pp_20758510_1024.jpg":"805x1024","pp_20758510_640.jpg":"503x640","pp_20758510_480.jpg":"377x480","pp_20758510_340.jpg":"267x340","pp_20758510_220.jpg":"173x220"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 204 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 4117263 Threads: 3 Questions: 123800987 Slow queries: 53908 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 3762376 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 49 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front04 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [parent] => 119 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) ) [link] => /vijesti/svijet/velika-analiza-citava-povijest-price-o-plinovodu-sjeverni-tok-2-povijest-je-americkih-nastojanja-da-ga-sabotira-i-njemacke-zelje-da-on-proradi-ali-tako-da-ne-naljuti-ameriku-1166019 [printLink] => /vijesti/svijet/velika-analiza-citava-povijest-price-o-plinovodu-sjeverni-tok-2-povijest-je-americkih-nastojanja-da-ga-sabotira-i-njemacke-zelje-da-on-proradi-ali-tako-da-ne-naljuti-ameriku-1166019?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 355771 [name] => SAD [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => sad [link] => /tag/sad ) [1] => stdClass Object ( [id] => 233756 [name] => rusija [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => rusija [link] => /tag/rusija ) [2] => stdClass Object ( [id] => 308037 [name] => EU [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => eu [link] => /tag/eu ) [3] => stdClass Object ( [id] => 439881 [name] => Ukrajina [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => ukrajina [link] => /tag/ukrajina ) [4] => stdClass Object ( [id] => 218729 [name] => plinovod [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => plinovod [link] => /tag/plinovod ) [5] => stdClass Object ( [id] => 451614 [name] => sjeverni tok 2 [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => sjeverni-tok-2 [link] => /tag/sjeverni-tok-2 ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => plin kao oružje [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Velika analiza: Čitava povijest priče o plinovodu Sjeverni tok 2 povijest je američkih nastojanja da ga sabotira i njemačke želje da on proradi – ali tako da ne naljuti Ameriku [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3107 [name] => Damir Pilić [username] => damir-pili [email] => damir-pili@sd.hr [password] => $2y$10$KrU/.ZEYdVjL4WRvqz720ueo0NRuLxdeba4TsMluTxBUClcQKLy7W [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/damir-pilic-3107 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1625 [gender] => m [description] => [image] => 1625.png [url] => [group] => 4 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1625.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/02/02/20757562.jpg [galleryCount] => 4 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Shutterstock [mainImageDesc] => Neki drže da je Sjeverni tok 2 ugrožen zbog nesretne koincidencije da su baš sada, uoči njegova otvaranja, Rusi dovukli 100.000 vojnika na ukrajinsku granicu, pa je plinovod nastradao kao kolateralna žrtva zapadnog pokušaja da obeshrabri invazijske planove Moskve. No, gledajući generalno, čak prije stoji obrnuto – da je ukrajinska kriza kolateralna žrtva trajnog nauma SAD-a da zaustavi ruski plinovod [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/02/02/20757562.jpg [title] => Neki drže da je Sjeverni tok 2 ugrožen zbog nesretne koincidencije da su baš sada, uoči njegova otvaranja, Rusi dovukli 100.000 vojnika na ukrajinsku granicu, pa je plinovod nastradao kao kolateralna žrtva zapadnog pokušaja da obeshrabri invazijske planove Moskve. No, gledajući generalno, čak prije stoji obrnuto – da je ukrajinska kriza kolateralna žrtva trajnog nauma SAD-a da zaustavi ruski plinovod Shutterstock ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/02/02/20713720.jpg [title] => Premijer Saske otvorio je goruće pitanje njemačke i europske javnosti: kakve su posljedice za plinsku opskrbu Europe ako Sjeverni tok 2 ne proradi? Kome će Europa time pucati u nogu: Rusima ili sebi? Odd Andersen ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/02/02/20757558.jpg [title] => Izgradnja Sjevernog toka 2 stajala je 10 milijardi eura: pola je financirao ruski Gazprom, a pola zapadnoeuropske kompanije.Stoga se može reći da je to u punom smislu europski projekt, koji bi trebao biti za dobrobit Europe. No s time se ne slaže treća strana – SAD ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/02/02/20758510.jpg [title] => Držeći da bi Sjeverni tok 2 povećao ovisnost Europe o Rusiji, SAD mu se od početka protivi. Zli jezici tvrde da Amerikanci zapravo žele da Europa, umjesto ruskog plina, kupuje njihov skuplji LNG plin
Na slici: Polaganje cijevi u Baltičkom moru za plinovod Sjeverni tok 2
 
Stefan Sauer/AFP ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Odavno jedan plinovod nije bio ovako popularan. Zapravo, nikad u povijesti. Kao nijedan cjevovodni srodnik, on je medijski prodro u domove Europljana i sada svi znaju o njemu. Da je kontroverzan, i da uopće nije kontroverzan. Da predstavlja najbržu plinsku vezu Rusije i Njemačke, ali i geopolitičko oružje Kremlja u pokoravanju Europe. Da je to privatni komercijalni projekt koji ne treba miješati s politikom, kao i da to baš nije posve tako. Da će se bez njega Europa smrznuti zbog zlih Rusa, odnosno da će se Europa smrznuti zbog nepametnih Europljana. Ukratko – Sjeverni tok 2.

Europljanima je taj plinovod ušao u uho jer njegovim imenom mašu svi zapadni činovnici kako bi zastrašili Rusiju i spriječili njezinu navodnu invaziju na Ukrajinu. Taj unisoni euroatlantski refren glasi: ako Rusija napadne Ukrajinu, Sjeverni tok 2 neće biti pušten u rad. Kako se, dakle, jedan obični podvodni plinovod našao u situaciji da postane zapadna toljaga prema Rusiji?

Ideja o izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2 nastala je 2011., odmah nakon što je otvoren plinovod Sjeverni tok 1. Odobrenje za gradnju stiglo je 2015., a plinovod je dovršen prošle jeseni, te se očekivalo da će do kraja 2021. njime poteći prvi kubici plina, ali to se još nije dogodilo, niti je poznato kad će se dogoditi.

Da, ovaj je plinovod postao slavan a da još nije ni pušten u pogon. O tome se i radi: u tom neotvaranju – odnosno prolongiranju otvaranja – baš i leži njegova slava. Baš zato ovo nije običan cjevovod: borba između njegovih pokrovitelja i protivnika mnogo je dulja i žešća nego što je bila borba ruskih inženjera s Baltičkim morem pri postavljanju cijevi. Plinovod Sjeverni tok 2 postao je najvruća točka novog hladnog rata između velesila.

---

image
Izgradnja Sjevernog toka 2 stajala je 10 milijardi eura: pola je financirao ruski Gazprom, a pola zapadnoeuropske kompanije.Stoga se može reći da je to u punom smislu europski projekt, koji bi trebao biti za dobrobit Europe. No s time se ne slaže treća strana – SAD
---

Baltički pravac

U čisto energetskom smislu, taj plinovod – s 1224 kilometra dvostrukih cijevi od Viborga u Rusiji do Greifswalda u Njemačkoj – osmišljen je da osigura energetsku opskrbu Europe, odnosno da udvostruči količinu plina iz Rusije izravno u Njemačku, preko Baltičkog mora: s 55 milijardi kubnih metara godišnje (koliko isporučuje plinovod Sjeverni tok 1, s kojim se trasa Sjevernog toka 2 dijelom poklapa) na 110 milijardi kubika.

Uz to, taj direktni baltički pravac trebao je biti nadopuna za dva postojeća transportna koridora kojima ruski plin stiže u Njemačku i zapadnu Europu, od kojih jedan vodi preko Ukrajine, a drugi preko Bjelorusije.

Naizgled, ništa sporno: najveći europski dobavljač plina i najveći europski kupac dogovorili su zajednički plinovod na obostranu korist. Štoviše, i druge velike europske zemlje, odnosno njihove energetske tvrtke, našle su u Sjevernom toku 2 svoju računicu, pa su u projektu sudjelovali i britansko-nizozemski Shell, francuski ENGIE, austrijski OMV te njemačke tvrtke Wintershall i Uniper.

Izgradnja Sjevernog toka 2 stajala je 10 milijardi eura: pola je financirao ruski Gazprom, a pola spomenute zapadnoeuropske tvrtke. Stoga se može reći da je Sjeverni tok 2 u punom smislu europski projekt, koji bi trebao biti za dobrobit Europe.

No s time se ne slaže treća strana – SAD. Držeći da bi Sjeverni tok 2 povećao energetsku ovisnost Europe o Rusiji, SAD mu se od početka protivi. Zli jezici tvrde da Amerikanci zapravo žele da Europa, umjesto ruskog plina, kupuje njihov LNG plin (znatno skuplji od ruskoga).

Uz to, Sjeverni tok 2 zaobilazi Ukrajinu, čime ta zemlja ostaje bez naknada za plinski tranzit – radi se o nekoliko milijardi dolara godišnje – što se ne sviđa ni Kijevu, ni mentorima u Washingtonu. I tako je plinovod Sjeverni tok 2 u određenim krugovima došao na loš glas.

Neki drže da je Sjeverni tok 2 ugrožen zbog nesretne koincidencije da su baš sada, uoči njegova otvaranja, Rusi dovukli 100.000 vojnika na ukrajinsku granicu, pa je plinovod nastradao kao zgodan sankcijski adut, odnosno kao kolateralna žrtva zapadnog pokušaja da obeshrabri invazijske planove Moskve. No, gledajući generalno, čak prije stoji obrnuto – da je ukrajinska kriza kolateralna žrtva trajnog nauma SAD-a da zaustavi ruski plinovod.

Jer nije ovo prvi pokušaj da se Sjeverni tok 2 zaustavi zbog nekog aktualnog političkog povoda. Štoviše, čitava povijest priče o ovom plinovodu je povijest američkih nastojanja da ga sabotira i njemačke želje da on proradi – ali tako da ne naljuti Ameriku – uz rusko čekanje ishoda tog unutarsavezničkog američko-njemačkog spora.

Vratimo se, recimo, pet godina unatrag: 15. lipnjaj 2017., na sjednici smo američkog Senata. Na dnevnom redu je glasanje za proširene sankcije protiv ruskih tvrtki, posebno energetskih: republikanski senator Mike Crapo, koautor amandmana, tumači da se "sankcionira one koji investiraju ili podržavaju izgradnju ruskih energetskih cjevovoda", a glavna meta je Sjeverni tok 2 (za koji se tada mislilo da će postati operativan 2019. godine). Od 100 senatora, za sankcije glasa njih 98: protiv su samo republikanac Rand Paul i demokratski socijalist Bernie Sanders.

---

image
Držeći da bi Sjeverni tok 2 povećao ovisnost Europe o Rusiji, SAD mu se od početka protivi. Zli jezici tvrde da Amerikanci zapravo žele da Europa, umjesto ruskog plina, kupuje njihov skuplji LNG plin
Na slici: Polaganje cijevi u Baltičkom moru za plinovod Sjeverni tok 2
 
Stefan Sauer/AFP
---

Ruski predsjednik Vladimir Putin i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel istog dana u odvojenim izjavama poručuju da je Sjeverni tok 2 ekonomski, a ne politički projekt, dok tadašnji njemački šef diplomacije Sigmar Gabriel i austrijski kancelar Christian Kern u zajedničkoj izjavi navode da je "opskrba Europe energijom stvar Europe, a ne SAD-a".

Vidimo da smo i prije pet godina imali sve današnje elemente drame oko Sjevernog toka 2: i američki pokušaj bojkota, i njemačko-europski pokušaj obrane, i ruski poziv na biznis. Samo što se danas, nakon odlaska Merkel, Europa brani tiše.

'Maligni utjecaj' cjevovoda

Idući pokušaj da se zaustavi Sjeverni tok 2 došao je krajem 2019., kad je plinovod već bio izgrađen više od 80 posto. Vijeća vojnih službi pri američkom Kongresu tada su dogovorila novi obrambeni zakon koji bi prisilio Trumpovu administraciju da uvede sankcije svim europskim tvrtkama koje surađuju ili pomažu ruskom Gazpromu u izgradnji Sjevernog toka 2, čime je SAD želio izvršiti pritisak na europske tvrtke da se povuku iz projekta.

"Ovim se šalje nepogrešiva poruka iza koje stoje obje stranke u Kongresu – poruka se šalje Vladimiru Putinu da SAD neće sjediti skrštenih ruku dok Kremlj širi dalje svoj maligni utjecaj", rekla je tada koautorica zakona, demokratska senatorica Jeanne Shaheen.

"Ovo će spriječiti Putina da digne milijarde dolara koje bi bile utrošene kao pogonsko gorivo za rusku agresiju", dodao je republikanski zastupnik Ted Cruz.

Tako je Sjeverni tok 2 postao simbol "malignog utjecaja" i sinonim za "rusku agresiju": neobičan razvojni put jednog cjevovoda.

Na treći pokušaj sabotaže Sjevernog toka 2 trebalo je čekati samo nekoliko mjeseci – već krajem ljeta 2020., nakon afere s trovanjem ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, čulo se da bi Moskvu trebalo kazniti zaustavljanjem plinovoda.

Prethodno je državni tajnik SAD-a Mike Pompeo mjesecima obilazio Europu i uvjeravao EU lidere da "pod svaku cijenu" moraju odustati od Sjevernog toka 2, na što je Merkel odvraćala da Washington ne može određivati energetsku i vanjsku politiku Njemačke i Europe. Kancelarka je svih tih godina branila interese njemačke privrede, pa je "slučaj Navaljni" i nju zatekao, pogotovo kad su na hitnu obustavu Sjevernog toka 2 pozvali i iz njezine partije.

"Moramo odgovoriti jedinim jezikom koji Putin razumije, a to je jezik prodaje plina. Kad bi se Sjeverni tok 2 dovršio, to bi bila maksimalna potvrda i ohrabrenje Putinu da smije nastaviti s ovakvom politikom", rekao je tadašnji CDU-ov čelnik parlamentarnog vijeća za vanjske poslove Norbert Roettgen.

Sjeverni tok - Navaljni: 1:0

No, kako se Navaljni oporavljao od trovanja, tako su se i oponenti Sjevernog toka 2 utišavali, pa je prošlog svibnja novi predsjednik SAD-a Joe Biden čak odustao od najavljenih sankcija protiv tvrtki koje rade na plinovodu. Činilo se tada da je Sjeverni tok 2 svladao sve prepreke, pogotovo kad je nekoliko dana nakon toga, početkom lipnja, čelnik vijeća za ekonomiju i energetiku pri Bundestagu Klaus Ernst izjavio da će plinovod uskoro biti dovršen.

"Naša Vlada je učinila sve što je u našoj moći. Također smo se od početka jasno protivili američkim sankcijama. Mogu reći da mi je drago da su njemačke federalne vlasti predane ovom projektu unatoč svim preprekama koje su bile stavljene pred nas, naročito od strane SAD-a", poručio je Ernst.

Plinovod je dovršen u rujnu 2021., a nova prepreka stiže u studenome, kad njemački regulator suspendira odobrenje pokretanja plinovoda, odnosno privremeno obustavlja proces certifikacije. Službeno, odobrenje je uskraćeno jer se sjedište tvrtke North Stream 2 AG (koja upravlja plinovodom, a jedini dioničar joj je Gazprom) nalazi u Švicarskoj, a ne u Njemačkoj. Neslužbeno, američki rat protiv ruskog plinovoda nastavio se angažmanom njemačke birokracije.

Taj neslužbeni narativ krajem studenoga potvrdio je novi njemački zamjenik kancelara i ministar energetike Robert Habeck, kad je u intervjuu za njemački list Süddeutsche Zeitung rekao da je Sjeverni tok 2 nastao s ciljem "stvaranja pritiska na Ukrajinu", te da će ga nove njemačke vlasti "ponovno razmotriti".

"Sjeverni tok 2 nikad nije bio isključivo projekt privatnog sektora. To je strateški projekt koji vrši pritisak na Ukrajinu te povećava ovisnost kod njemačke politike", kazao je Habeck, inače supredsjedatelj stranke Zelenih.

---

image
Izgradnja Sjevernog toka 2 stajala je 10 milijardi eura: pola je financirao ruski Gazprom, a pola zapadnoeuropske kompanije.Stoga se može reći da je to u punom smislu europski projekt, koji bi trebao biti za dobrobit Europe. No s time se ne slaže treća strana – SAD
---

'Mudri' savjet Bruxellesa

Odgovorio mu je CDU-ov premijer njemačke pokrajine Saska Michael Kretschmer, optuživši u intervjuu za FAZ "neke stranke u novoj njemačkoj koaliciji" – s jasnom aluzijom na Zelene – da staju na američku stranu, umjesto da shvate da je Njemačka ovisna o ruskom plinu i da se SAD protivi Sjevernom toku 2 "isključivo zbog svojih vlastitih energetskih interesa".

Osim što je otkrio unutarnjemačke podjele oko plinovoda, ali i oko uloge SAD-a u ukrajinskoj krizi, premijer Saske time je otvorio goruće pitanje njemačke i europske javnosti: kakve su posljedice za plinsku opskrbu Europe ako Sjeverni tok 2 ne proradi? Kome će Europa time pucati u nogu: Rusima ili sebi?

U važnost ruske opskrbe plinom Europa se već uvjerila krajem prošle godine, kad je došlo do smanjenja isporuke ruskog plina preko plinovoda Jamal – koji ide preko Bjelorusije – što je dovelo do velikog poskupljenja plina na tržištu, pa je cijena za tisuću kubika preskočila 2000 dolara, oborivši sve povijesne rekorde.

Pisalo se tada da Rusija koristi energente kao alat u sukobu sa Zapadom, te da redukcijom plina i poticanjem energetske krize želi ishoditi brže otvaranje suspendiranog plinovoda. Manje se pisalo o krivnji europskih kupaca, odnosno Europske komisije. Rusija, naime, desetljećima nudi bilateralne dugoročne ugovore za opskrbu plinom po fiksnim cijenama, te su brojne članice EU-a i sklapale takve ugovore, sve do 2014. godine.

Tada je, nakon ruske aneksije Krima, Europska komisija izdala preporuku EU državama da, umjesto dugoročnih ugovora s Gazpromom, koriste kratkoročne terminske ugovore (futurese) na spot-tržištu, ili se okrenu LNG plinu. Ta se odluka Bruxellesa pokazala kao debakl, jer je u aktualnoj energetskoj krizi smanjena ponuda plina dovela do astronomskih cijena na spot-tržištu, pa bez dugoročnih ugovora s Gazpromom Europljani sada plaćaju plin višestruko skuplje, što se već osjeća u europskim domaćinstvima.

Zadnja pošta Katar

Začudo, Hrvatska ne spada u zemlje koje su upale u zamku spot-tržišta: još 2017. Prvo plinarsko društvo (PPD) Zagreb potpisalo je 10-godišnji ugovor s Gazpromom za milijardu kubika ruskog plina godišnje, a Gazprom uredno ispunjava sve dugoročne ugovore.

No u situaciji kad Europa prijeti Rusiji brojnim sankcijama, uključujući suspenziju Sjevernog toka 2, može se dogoditi da ruski plin potpuno prestane teći prema Europi. Kako se Europa može izvući iz tog škripca?

Prema Eurostatu, gotovo polovina (46%) uvoznog plina u EU dolazi iz Rusije. Potom kao EU dobavljači slijede Norveška (20,5%), Alžir (11,6%), SAD (6,3%), Katar (4,3%) i drugi (ukupno 11,3%). Norveška ne može povećati svoje isporuke pa se rješenje mora tražiti izvan Europe, gdje su solucije također "mršave": osim što je skuplji od ruskoga, američki LNG plin nije dovoljan za europske potrebe, pa EU pregovara s Alžirom, Egiptom i Azerbajdžanom.

Predsjednik SAD-a Joe Biden ovog je tjedna u Washingtonu primio katarskog emira Sheikha Tamima bin Hamad al-Thanija, upravo s ciljem da plinom prebogati Katar intervenira kao spasonosni dobavljač Europe. No stručnjaci su skeptični prema toj opciji jer je Katar već na vrhuncu svoje proizvodnje, a sav katarski plin već je dugoročno prodan na propulzivnim tržištima istočne Azije.

Drugim riječima, nitko ne može zamijeniti ruski udio u opskrbi Europe plinom, barem kratkoročno. A kako bi Rusija podnijela prekid plinskog biznisa s Europom?

---

image
Premijer Saske otvorio je goruće pitanje njemačke i europske javnosti: kakve su posljedice za plinsku opskrbu Europe ako Sjeverni tok 2 ne proradi? Kome će Europa time pucati u nogu: Rusima ili sebi?
Odd Andersen
---

Ode plin u Kinu

Iako je Europa najveće tržište za ruski plin, Moskva bi mogla pronaći druge kupce u Aziji, prvenstveno u Kini. Samo do studenoga 2021. isporuke ruskog plina u Kinu preko plinovoda "Snaga Sibira" (koji je koštao 55 milijardi dolara, a izgrađen je nakon što je Zapad 2014. uveo sankcije Rusiji zbog Krima, te se već planira i gradnja plinovoda "Snaga Sibira 2") premašile su 13 milijardi kubnih metara, što je trostruko više od brojki iz 2020. godine.

Nedavno se na tu temu oglasio i glavni direktor Gazproma Aleksej Miller. Poručivši da je plinovod Sjeverni tok 2 "ispunjen plinom te je spreman za isporuku", dometnuo je da je ruski izvoz plina u Kinu "dosegnuo rekordne razine", odnosno da su isporuke prema Kini već za trećinu premašile ugovorene dnevne količine plina.

Ruski "rezervni izlaz" prema Kini ovog je tjedna apostrofirao i ruski ambasador u Londonu Andrej Kelin, koji je u razgovoru za The Sunday Times naglasio da je Kina za Rusiju "vrlo perspektivan partner jer ima ogromno tržište i treba joj dosta resursa".

"Vjerujte mi, mogli bismo izgraditi mnogo više plinovoda u Kini nego u Europi, i to bi nam bilo puno isplativije, stabilnije i mirnije nego da se bavimo ovim sjevernim plinovodom", rekao je Kelin, zaključivši da Moskva nije zabrinuta zbog potencijalnog otkazivanja plinovoda Sjeverni tok 2, jer bi zbog toga na gubitku mnogo više bili Europljani.

Hoće se reći: lakše će Rusi naći nove kupce nego Europa novog dobavljača. A Sjeverni tok 2 je "ispunjen plinom te je spreman za isporuku". Dva i dva je uvijek četiri, osim kad Europa živi američku matematiku, žrtvujući vlastite ekonomske interese za tuđe geopolitičke ciljeve.

---

Pouka iz bolje prošlosti

Da Europa može postupiti drukčije nego što danas postupa, pokazuje i sličica iz ne tako davne povijesti: kad je početkom 80-ih građen prvi plinovod iz SSSR-a za Zapadnu Europu (Urengoj – Pomari – Užgorod), dug 4500 kilometara – od zapadnog Sibira do današnje ukrajinsko-slovačke granice – taj projekt je također financiran europskim novcem, baš kao i Sjeverni tok 2.
Kao i danas, i tada se SAD, na čelu s Ronaldom Reaganom, snažno protivio izgradnji toga plinovoda i uvodio sankcije zapadnim tvrtkama koje su surađivale na projektu, koristeći gotovo identične argumente s kojima se danas bori protiv Sjevernog toka 2 – od toga da će Zapadna Europa postati ovisna o sovjetskom plinu, do toga da je umjesto fantomskom invazijom Rusije na Ukrajinu Reagan tada mahao stvarnom sovjetskom invazijom na Afganistan – ali je tadašnja Europa rekla "ne".
Europski saveznici Washingtona – prije svih tadašnja Zapadna Njemačka i Francuska – odbili su bojkotirati sovjetski plinovod, a ministri vanjskih poslova EEZ-a (tadašnji naziv EU-a) proglasili su američke sankcije nezakonitima, pa je plinovod 1984. pušten u pogon, uz svečanu ceremoniju otvaranja u Francuskoj. Današnji EU lideri očito nemaju takva "cojones".

---

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Shutterstock Odd Andersen Stefan Sauer/AFP
Shutterstock
Neki drže da je Sjeverni tok 2 ugrožen zbog nesretne koincidencije da su baš sada, uoči njegova otvaranja, Rusi dovukli 100.000 vojnika na ukrajinsku granicu, pa je plinovod nastradao kao kolateralna žrtva zapadnog pokušaja da obeshrabri invazijske planove Moskve. No, gledajući generalno, čak prije stoji obrnuto – da je ukrajinska kriza kolateralna žrtva trajnog nauma SAD-a da zaustavi ruski plinovod
Odd Andersen
Premijer Saske otvorio je goruće pitanje njemačke i europske javnosti: kakve su posljedice za plinsku opskrbu Europe ako Sjeverni tok 2 ne proradi? Kome će Europa time pucati u nogu: Rusima ili sebi?

Izgradnja Sjevernog toka 2 stajala je 10 milijardi eura: pola je financirao ruski Gazprom, a pola zapadnoeuropske kompanije.Stoga se može reći da je to u punom smislu europski projekt, koji bi trebao biti za dobrobit Europe. No s time se ne slaže treća strana – SAD
Stefan Sauer/AFP
Držeći da bi Sjeverni tok 2 povećao ovisnost Europe o Rusiji, SAD mu se od početka protivi. Zli jezici tvrde da Amerikanci zapravo žele da Europa, umjesto ruskog plina, kupuje njihov skuplji LNG plin
Na slici: Polaganje cijevi u Baltičkom moru za plinovod Sjeverni tok 2
 
[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/velika-analiza-citava-povijest-price-o-plinovodu-sjeverni-tok-2-povijest-je-americkih-nastojanja-da-ga-sabotira-i-njemacke-zelje-da-on-proradi-ali-tako-da-ne-naljuti-ameriku-1166019 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=7d2c815cd60b551cd0e3e0c615886b5cd6c280f7 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Velika+analiza%3A+%C4%8Citava+povijest+pri%C4%8De+o+plinovodu+Sjeverni+tok+2+povijest+je+ameri%C4%8Dkih+nastojanja+da+ga+sabotira+i+njema%C4%8Dke+%C5%BEelje+da+on+proradi+%E2%80%93+ali+tako+da+ne+naljuti+Ameriku&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fvelika-analiza-citava-povijest-price-o-plinovodu-sjeverni-tok-2-povijest-je-americkih-nastojanja-da-ga-sabotira-i-njemacke-zelje-da-on-proradi-ali-tako-da-ne-naljuti-ameriku-1166019 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fvelika-analiza-citava-povijest-price-o-plinovodu-sjeverni-tok-2-povijest-je-americkih-nastojanja-da-ga-sabotira-i-njemacke-zelje-da-on-proradi-ali-tako-da-ne-naljuti-ameriku-1166019 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => plin kao oružje [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )
StoryEditorOCM
Svijetplin kao oružje

Velika analiza: Čitava povijest priče o plinovodu Sjeverni tok 2 povijest je američkih nastojanja da ga sabotira i njemačke želje da on proradi – ali tako da ne naljuti Ameriku

Piše Damir Pilić
8. veljače 2022. - 13:58
Neki drže da je Sjeverni tok 2 ugrožen zbog nesretne koincidencije da su baš sada, uoči njegova otvaranja, Rusi dovukli 100.000 vojnika na ukrajinsku granicu, pa je plinovod nastradao kao kolateralna žrtva zapadnog pokušaja da obeshrabri invazijske planove Moskve. No, gledajući generalno, čak prije stoji obrnuto – da je ukrajinska kriza kolateralna žrtva trajnog nauma SAD-a da zaustavi ruski plinovodShutterstock

Odavno jedan plinovod nije bio ovako popularan. Zapravo, nikad u povijesti. Kao nijedan cjevovodni srodnik, on je medijski prodro u domove Europljana i sada svi znaju o njemu. Da je kontroverzan, i da uopće nije kontroverzan. Da predstavlja najbržu plinsku vezu Rusije i Njemačke, ali i geopolitičko oružje Kremlja u pokoravanju Europe. Da je to privatni komercijalni projekt koji ne treba miješati s politikom, kao i da to baš nije posve tako. Da će se bez njega Europa smrznuti zbog zlih Rusa, odnosno da će se Europa smrznuti zbog nepametnih Europljana. Ukratko – Sjeverni tok 2.

Europljanima je taj plinovod ušao u uho jer njegovim imenom mašu svi zapadni činovnici kako bi zastrašili Rusiju i spriječili njezinu navodnu invaziju na Ukrajinu. Taj unisoni euroatlantski refren glasi: ...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. svibanj 2024 20:09