Kultura Kultura

Profesija: saksofonist

Nema lakih nota, nego samo teško stečenih pozicija; 'Nadam se da će Grad, Županija i Ministarstvo podržati glazbene projekte Splita. Veći festivali lakše dolaze do velikih sponzora', kaže Gordan Tudor

Profesija: saksofonist

Gordan Tudor - saksofon i elektronska glazba, tako se zove program koji će biti održan u sklopu festivala 8. Ljetne čari klasične glazbe, ovoga četvrtka 12. rujna u 20.30 u zapadnom dijelu podruma Dioklecijanove palače.

Čak i oni koji krajem uha zakače ono što se zbiva u svijetu glazbe, za Gordana su čuli puno puta. Vjerojatno najpoznatiji splitski duhač, sad već i s dobrim svjetskim referencama, radi puno i dobro; predaje saksofon i komornu glazbu na UMAS-u, gdje je oformio i ansambl S/UMAS, solist je kojega je rijetki užitak slušati i član kvarteta saksofona Papandopulo.

Konačno, on je renomirani skladatelj.

I tata. Pričamo tiho jer mu mali spava.

Rasprodali ste posljednju večer MAGfestivala, na kojem ste s Kvartetom Papandopulo izveli dvije praizvedbe, "It's difficult when bananas eat monkeys“ Margarete Ferek Petrić i "Sonata za 4 saksofona" Ante Grgina, a drugi su izveli i praizvedbu vaše skladbe “Soundtracks”.

Može li i u kojoj mjeri MAGfestival biti platforma suvremene glazbe, kakve su nekad u Splitu bili festivali "Ispod bine" i "Dani nove glazbe"?

- Mislim da ne može i ne treba biti platforma suvremene glazbe, i to najviše jer nema taj eksperimentalni, improvizatorski aspekt te fokus na suvremenom zvuku kao ishodištu suvremene glazbe.

Ali to je i potpuno očekivano jer je Mag Festival, festival komorne glazbe, te na programima redovito obuhvaća skladbe od baroknih majstora do naših suvremenika.

Tu prazninu, nastalu gašenjem DNG-a i "Ispod bine" možda ispune studenti UMAS-a, okupljeni u ansamblu S/UMAS.

Prije MAGfestivala, u siječnju, snimili ste skladbu “Quasi passacaglia e quasi rondo”, u ožujku “Koncert ARP za saksofon i orkestar”, a ovoga četvrtka u Podrumima spojit ćete saksofon i elektroničku glazbu... U vas nema zastoja. Kako tako intenzivnu stvaralačku djelatnost uspijevate spojiti s nastavnom djelatnošću na UMAS-u?

- Smatram da me moja reproduktivna i produktivna strana samo čine boljim profesorom. Trebate pitati moje studente jesu li i koliko oni zadovoljni mnome.

Ispravite me ako mi je dojam prejak, ali kao da ste saksofon uspjeli dovesti u prvi plan, uz bok gitari i klaviru, i to ne samo na splitskoj glazbenoj sceni...

- Još je pred nama saksofonistima dalek put do potpunog prihvaćanja našeg mladog instrumenta, pogotovo u očima kolega.

Piano Loop, MAGfestival, Ljetne čari klasične glazbe, Ciklus mladih glazbenika mo. Vinko Lesić, Split at Night Jazz Festival, Split Open Jazz Fair... Naizgled se čini da lake note gube teško stečene pozicije u Splitu?

- Ponosan sam na sve kolege koji organiziraju sve te sjajne festivale. Glazba je glazba, dobra ili loša. A lakih nota, vjerujte mi, nema.

Jedino što bih dodao je da se nadam da će ih Grad, Županija, na koncu i Ministarstvo još više znati cijeniti i da će podržati trud svih uključenih u ove hvalevrijedne projekte tako da im dozvole svojom potporom da rastu.

A s većim festivalom se lakše dolazi i do velikih sponzora.

U ovom trenutku, negdje do polovine mjeseca, znat će se tko će voditi operu, balet i dramu HNK Split.

U "Slobodnoj" ste već imali zanimljivih opservacija vezanih za operu ("...opere bi trebale imati budžet do dvjesto tisuća kuna.

Mislim da je pored videa i projektora nekako passé raditi dorske stupove od stiropora za scenu...")
Što biste savjetovali budućoj umjetničkoj administraciji splitskog teatra? Kakav bi to trebao biti ambijent da bi i vama bio zanimljiv za suradnju?

- Da, moje opservacije su tada izazvale jako puno reakcija, ali najmanje su se odnosile na prošlu upravu HNK, jer morate znati da do dolaska maestra Lipanovića nikad nisam nastupio kao solist uz orkestar HNK, niti nakon što sam, npr. dobio "Juditu".

Meni je svaki profesionalni ambijent zanimljiv za suradnju, a kolegama iz našeg HNK želim svu sreću i da im svaka sezona bude bolja od prethodne.

Naslovnica Kultura