Za Dalmatinski pršut svinje se tove u Austriji i Mađarskoj, sol je iz Alžira. Hrvatski je samo zrak na kojem se suše!?

stdClass Object ( [id] => 1325459 [title] => Za Dalmatinski pršut svinje se tove u Austriji i Mađarskoj, sol je iz Alžira. Hrvatski je samo zrak na kojem se suše!? [alias] => za-dalmatinski-prsut-svinje-se-tove-u-austriji-i-madarskoj-sol-je-iz-alzira-hrvatski-je-samo-zrak-na-kojem-se-suse [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Kad se prije nekoliko godina u susjednim zemljama pojavila afrička svinjska kuga mnogi su u tome vidjeli šansu za domaće uzgajivače svinja, jer su se zatvarala vrata uvoznoj svinjetini iz zaraženih zemalja.

Domaći farmeri mogli su bolje plasirati svoje svinje, cijenilo se ono što je zdravo i nadasve domaće.

No, sreća nije dugo potrajala, afrička svinjska kuga došla je i u slavonska dvorišta, poharala obore pa tako već danima gledamo slike praznih farmi i stotina usmrćenih svinja koje svinjogojci ispraćaju u suzama. Bez obzira što država, odnosno EU nadoknađuje štetu svim farmerima, pitanje je hoće li ikada oživjeti slavonska dvorišta, stariji se sigurno više neće baviti svinjogojstvom, dok se mlađi iseljavaju i odlaze trbuhom za kruhom u Njemačku, Irsku…

U Hrvatskoj su trenutačno zaštićena četiri pršuta, Istarski (zaštićen oznakom izvornosti), Krčki, Dalmatinski i Drniški koji su zaštićeni oznakom zemljopisnog podrijetla. Zbog afričke svinjske kuge u problemima su istarski pršutari čija zaštićena oznaka zahtijeva da je pršut proizveden od svinje okoćene i uhranjene u Hrvatskoj. Oni su imali ugovore sa svinjogojcima iz Vukovarsko-srijemske županije čije je obore poharala afrička svinjska kuga.

Osebujna austrijska aroma

Za razliku od Istarskog, za Dalmatinski pršut na svu sreću nije presudno da je proizveden od svinje uzgojene u Hrvatskoj. Naime, Dalmatinski pršut smije se proizvoditi od svježih butova s kosti dobivenih od svinja koje su potomci komercijalnih mesnatih pasmina, križanaca ili linija, odnosno njihovih križanaca u bilo kojoj kombinaciji.

Svinje mogu biti uzgojene u zemljama u okruženju uz uvjet da od klanja pa do usoljavanja ne smije proći više od 96 sati, stoji među ostalim u specifikaciji Dalmatinskog pršuta. Gotov proizvod se odlikuje osebujnom aromom, miris dima mora biti blago izražen, blagim slanim okusom te jednoličnom crvenom bojom mesa. Sole se samo morskom soli i suše na dimu od bukovine, hrastovine i grabovine. Proizvodnja Dalmatinskog pršuta smije se odvijati isključivo unutar administrativnih granica Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Cijene svježe svinjetine zbog afričke svinjske kuge i poremećaja na tržištu lete u nebo, što za sobom povlači i poskupljenje pršuta kao najpoznatijeg proizvoda od svinjetine. Ako se rast cijena svinjskih prerađevina nastavi ovakvim tempom, pršut i panceta mnogim će Dalmatincima biti nedostižni. Tko će uopće moći kupovati Dalmatinski pršut i kolika bi trebala biti njegova cijena pa da proizvođači opstanu na tržištu?

---

---

Na ovo pitanje teško je odgovoriti. Proizvođači pršuta ističu da su već početkom ljeta podigli cijene pršuta za tridesetak posto, te s obzirom na standard građana više nema prostora za poskupljenja.

– Rukovodimo se tržišnim zakonima i kupovnom moći i nastojimo postići balans između isplativosti proizvodnje i standarda građana – kaže Ante Madir iz Klastera hrvatskog pršuta koji okuplja proizvođače Istarskog, Krčkog, Dalmatinskog i Drniškog pršuta.

– Afrička svinjska kuga neće tako drastično dovesti do povećanja cijena svinjetine. I u zemljama iz kojih se uvozi svježa svinjetina, Austrije, Mađarske, južne Njemačke, također je prisutna svinjska kuga, ne trguje se samo sa regijama koje su zaražene – pojašnjava Madir, naglašavajući da Dalmacija nema svoju autohtonu svinju te da je zbog toga specifikacija propisala kakav mora biti but od kojeg se proizvodi Dalmatinski pršut. Mora biti teži od 11 kilograma, obrađen s 20 do 25 milimetara debelim slojem slanine.

– Nije važno gdje je svinja utovljena, važno je da je meso kvalitetno – zaključio je Madir.

Pad od 300 posto

Suhog mesa ima, pršutane su pune, ali ako pršutari ove jeseni manje usole i osuše pršuta to će se vidjeti tek dogodine. Neki pršutari će morati raditi na pozitivnoj nuli samo kako bi opstali. Porast cijene sirovine još uvijek ne prati drastičan porast cijene gotovih proizvoda od svinjetine. Hrvatski građani se nadaju da će tako i ostati, jer inače pršut i pancetu nitko neće moći kupovati.

Proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj već godinama pada, iako bismo u potpunosti mogli pokrivati domaće potrebe, danas uvozimo već 50 posto potrebnih količina. Istodobno, cijene svinjetine nikada nisu bile više. Proizvođači su dovedeni pred zid.

Otkako je počeo rat u Ukrajini žitarice su enormno poskupjele pa ostvarenom cijenom ne mogu pokriti uložene troškove. Stoga mnogi gase farme, a tom trendu je doprinijela i afrička svinjska kuga.

---

---

– Hrvatska godišnje proizvede oko milijun svinja dok su potrebe stanovništva više od dva milijuna svinja. Usporedbe radi, 1990. godine Hrvatska je proizvodila više od četiri milijuna komada svinja pa imamo pad od 300 posto – ističe Damir Jagić, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

– Jedni se bogate, a drugi propadaju. Proizvođači svinja su na izdisaju, a prerađivačima i trgovcima cvjetaju ruže – rezolutan je Jagić, koji naglašava da i Europa smanjuje proizvodnju svinja.

– I u Europi je ove godine manje milijun krmača negoli prethodne. Proizvodnja se rapidno smanjuje, što će generirati veću cijenu svinjetine i svinjskih prerađevina, pršuta, pancete, kobasica. Jagić se pribojava da ljudi neće imati novca za kupnju svinjetine te da država tu neće moći ništa učiniti jer se većina svinjetine uvozi. Imamo europske cijene i hrvatske plaće – govori nam.

Ipak, onaj tko ima novca ne mora se bojati nestašice svinjetine. Prosječan Hrvat na godinu pojede 32 kilograma svinjetine, daleko više od ostalih vrsta mesa. Ali čini se da bi i svinjetina mogla postati luksuz, posebno suhomesnati proizvodi.

Jagić ističe da se smanjenje proizvodnje svinjetine već osjeti na tržištu gdje je ovo ljeto nedostajalo odojaka.

– Bez obzira na cijenu, odojaka jednostavno nema u Španjolskoj, Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Mađarskoj. Pa kad nema odojaka neće biti ni odraslih svinja za klanje, ali zato će se uvoziti iz Čilea i Argentine, tko zna kakvo meso i iz kakvih robnih rezervi – pojašnjava Jagić, koji ne očekuje probleme s nabavom sirovine za sušenje i daljnju preradu svinjetine.

– Pa i do sada su uglavnom uvozili pršute za sušenje. Samo je bio hrvatski zrak na kojem se pršuti suše. I sol je uvezena iz Alžira. Sušare uzimaju pršute, pancetu, ne žele čitavu svinju jer nemaju kuda s njom. Seljak ne proizvodi samo pršute već svinju od dvjesto kilograma. Onda je lakše kupiti pršute u Austriji negoli čitavu svinju u Hrvatskoj – ističe Jagić.

Afrička svinjska kuga poharala je slavonske obore, hrvatskom svinjogojstvu potreban je novi početak. Optimizam ulijevaju podaci iz registra domaćih životinja prema kojima je u rujnu bilo 931.149 svinja, što je za 138.092 više negoli u siječnju ove godine.

---

Sirovina iz Južne Amerike

Jest ćemo svinjetinu iz Španjolske, Nizozemske, Njemačke, Austrije, Mađarske, pa čak i iz Čilea i Argentine. Pa to i nije nešto novo. I do sada se uvozila sirova svinjetina odasvud.

Zabrinjavajuće je po kojoj cijeni ćemo kupovati pršut, buđolu, pancetu, kobasice, suha rebara, suhe prsne vrške, bez kojih nema dobre raštike ili fažola. Cijene suhog mesa su visoke, a bit će još i više jer svinjetine nama.

Afrička svinjska kuga je učinila svoje, ne samo u Hrvatskoj već i u zemljama iz kojih su se uvozile svinje, posebno u zemljama u okruženju, BiH, Srbiji, Mađarskoj.

---

Ove bi godine ovakve delicije mogle postati rijetkost<\/p>","

Svinjska kuga je poharala obore<\/p>","

Ove bi godine ovakve delicije mogle postati rijetkost

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/21/25460458.jpg [title] =>

Ove bi godine ovakve delicije mogle postati rijetkost

Vojko Bašić/Cropix ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/21/25680460.jpg [title] =>

Svinjska kuga je poharala obore

Željko Hajdinjak/Željko Hajdinjak ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/21/25382088.jpg [title] =>

Svinjogojstvo u Hrvatskoj je godinama u padu

Boris Kovačev/Cropix ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Kad se prije nekoliko godina u susjednim zemljama pojavila afrička svinjska kuga mnogi su u tome vidjeli šansu za domaće uzgajivače svinja, jer su se zatvarala vrata uvoznoj svinjetini iz zaraženih zemalja.

Domaći farmeri mogli su bolje plasirati svoje svinje, cijenilo se ono što je zdravo i nadasve domaće.

No, sreća nije dugo potrajala, afrička svinjska kuga došla je i u slavonska dvorišta, poharala obore pa tako već danima gledamo slike praznih farmi i stotina usmrćenih svinja koje svinjogojci ispraćaju u suzama. Bez obzira što država, odnosno EU nadoknađuje štetu svim farmerima, pitanje je hoće li ikada oživjeti slavonska dvorišta, stariji se sigurno više neće baviti svinjogojstvom, dok se mlađi iseljavaju i odlaze trbuhom za kruhom u Njemačku, Irsku…

U Hrvatskoj su trenutačno zaštićena četiri pršuta, Istarski (zaštićen oznakom izvornosti), Krčki, Dalmatinski i Drniški koji su zaštićeni oznakom zemljopisnog podrijetla. Zbog afričke svinjske kuge u problemima su istarski pršutari čija zaštićena oznaka zahtijeva da je pršut proizveden od svinje okoćene i uhranjene u Hrvatskoj. Oni su imali ugovore sa svinjogojcima iz Vukovarsko-srijemske županije čije je obore poharala afrička svinjska kuga.

Osebujna austrijska aroma

Za razliku od Istarskog, za Dalmatinski pršut na svu sreću nije presudno da je proizveden od svinje uzgojene u Hrvatskoj. Naime, Dalmatinski pršut smije se proizvoditi od svježih butova s kosti dobivenih od svinja koje su potomci komercijalnih mesnatih pasmina, križanaca ili linija, odnosno njihovih križanaca u bilo kojoj kombinaciji.

Svinje mogu biti uzgojene u zemljama u okruženju uz uvjet da od klanja pa do usoljavanja ne smije proći više od 96 sati, stoji među ostalim u specifikaciji Dalmatinskog pršuta. Gotov proizvod se odlikuje osebujnom aromom, miris dima mora biti blago izražen, blagim slanim okusom te jednoličnom crvenom bojom mesa. Sole se samo morskom soli i suše na dimu od bukovine, hrastovine i grabovine. Proizvodnja Dalmatinskog pršuta smije se odvijati isključivo unutar administrativnih granica Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Cijene svježe svinjetine zbog afričke svinjske kuge i poremećaja na tržištu lete u nebo, što za sobom povlači i poskupljenje pršuta kao najpoznatijeg proizvoda od svinjetine. Ako se rast cijena svinjskih prerađevina nastavi ovakvim tempom, pršut i panceta mnogim će Dalmatincima biti nedostižni. Tko će uopće moći kupovati Dalmatinski pršut i kolika bi trebala biti njegova cijena pa da proizvođači opstanu na tržištu?

---

---

Na ovo pitanje teško je odgovoriti. Proizvođači pršuta ističu da su već početkom ljeta podigli cijene pršuta za tridesetak posto, te s obzirom na standard građana više nema prostora za poskupljenja.

– Rukovodimo se tržišnim zakonima i kupovnom moći i nastojimo postići balans između isplativosti proizvodnje i standarda građana – kaže Ante Madir iz Klastera hrvatskog pršuta koji okuplja proizvođače Istarskog, Krčkog, Dalmatinskog i Drniškog pršuta.

– Afrička svinjska kuga neće tako drastično dovesti do povećanja cijena svinjetine. I u zemljama iz kojih se uvozi svježa svinjetina, Austrije, Mađarske, južne Njemačke, također je prisutna svinjska kuga, ne trguje se samo sa regijama koje su zaražene – pojašnjava Madir, naglašavajući da Dalmacija nema svoju autohtonu svinju te da je zbog toga specifikacija propisala kakav mora biti but od kojeg se proizvodi Dalmatinski pršut. Mora biti teži od 11 kilograma, obrađen s 20 do 25 milimetara debelim slojem slanine.

– Nije važno gdje je svinja utovljena, važno je da je meso kvalitetno – zaključio je Madir.

Pad od 300 posto

Suhog mesa ima, pršutane su pune, ali ako pršutari ove jeseni manje usole i osuše pršuta to će se vidjeti tek dogodine. Neki pršutari će morati raditi na pozitivnoj nuli samo kako bi opstali. Porast cijene sirovine još uvijek ne prati drastičan porast cijene gotovih proizvoda od svinjetine. Hrvatski građani se nadaju da će tako i ostati, jer inače pršut i pancetu nitko neće moći kupovati.

Proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj već godinama pada, iako bismo u potpunosti mogli pokrivati domaće potrebe, danas uvozimo već 50 posto potrebnih količina. Istodobno, cijene svinjetine nikada nisu bile više. Proizvođači su dovedeni pred zid.

Otkako je počeo rat u Ukrajini žitarice su enormno poskupjele pa ostvarenom cijenom ne mogu pokriti uložene troškove. Stoga mnogi gase farme, a tom trendu je doprinijela i afrička svinjska kuga.

---