stdClass Object
(
[id] => 1078637
[title] => U potrazi za znakovima života: najsofisticiraniji NASA-in rover uspješno je sletio na Mars, poslao je i prve fotografije!
[alias] => potraga-za-mikrobioloskim-zivotom-najsofisticiraniji-nasa-in-rover-u-povijesti-priblizava-se-marsu-krece-7-minuta-terora
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
NASA-in rover Perseverancea uspješno je sletio u četvrtak na Mars nakon 480 milijuna kilometara dugog puta kroz svemir, priopćila je NASA.
---
Prva fotografija koju je Perseverance napravio na površini Marsa
Handout/AFP
---
Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, ušao je u atmosferu Marsa i potom sigurno sletio u krater Jezero nakon gotovo sedam mjeseci putovanja, čime je započela potraga za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom Planetu.
---
---
Voditelji misije u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) blizu Los Angelesa zapljeskali i povikali od sreće kad su radio signali potvrdili slijetanje u 21.58 sati po srednjoeuropskom vremenu.
---
Bill Ingalls/AFP
---
"To je stvarno početak nove ere", rekao je suradnik NASA-e Thomas Zurbuchen ranije tijekom dana za vrijeme web prijenosa događaja.
---
Bill Ingalls/AFP
---
Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu bilo je daleko od sigurnog.
Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, morala je savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača.
Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i "Sky Crane", dron na raketni pogon koji se treba odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.
Proces spuštanja i slijetanja inženjeri NASA-e su u šali nazvali "sedam minuta straha", a riječ je o najsloženijem i najizazovnijem podvigu robotiziranih svemirskih letova.
Znanstvenici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrti planet od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je postojao život.
Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.
Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju - što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.
Planirane su dvije misije u budućnosti - preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.
Perseverance ima društvo na Crvenom Planetu. Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u studenom 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta.
Sjedinjene Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošli tjedan u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina.
NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Europske svemirske agencije.
Posljednje trenutke Perseveranceovog puta na Mars, slijetanje na Crveni planet te prve događaje nakon slijetanja pročitajte u nastavku teksta
22:20 > Upraviteljica misije na površini Jessica Samuels rekla je da će rover nakon slijetanja provjeriti jesu li svi njegovi sustavi preživjeli slijetanje. "Jako smo uzbuđeni", rekla je Samuels i dodala da će Perseverance svoje baterije puniti tijekom "sna".
22:15 > "Ovo je čudesno. Slijetanje na Mars bilo je još i teže zbog epidemioloških mjera za suzbijanje širenja koronavirusa", rekao je vršitelj dužnosti ravnatelja NASA-e Steve Jurczyk nakon slijetanja rovera. "Perseverance će poslužiti i kao izviđač za buduće misije i putovanja na Crveni planet. Također, činjenica da je sam proces slijetanja prošao uspješno znači da ćemo budući misije puno lakše slati na Mars."
22:00 > Perseverance je ubrzo nakon slijetanja na Mars u NASA-u poslao prve fotografije s površine. One su napravljene pomoću kamera koje rover koristi za sigurnu vožnju, a NASA kaže da će fotografije više rezolucije doći tijekom dana.
21:57 > Perseverance je sletio na Mars! Rover s Marsa šalje signale!
21:55 > NASA javlja da se padobran rovera otvorio te da se približava cilju. Trenutno je na 9,5 kilometara od površine Marsa.
21:50 > Perseverance je stigao do Marsa. Sada mora zakočiti kako bi mogao sletjeti.
21:45 > Perseverance je na 10 minuta od slijetanja. Rover treba prevaliti još otprilike 1.600 kilometara do svog cilja - kratera Jezero. Perseverance bi se uskoro trebao riješiti balasta i pripremiti za ulazak u atmosferu Marsa.
CNN piše da rover u NASA-u šalje "zvuk svojih otkucaja srca", što znači da je zdrav.
21:35 > Perseverance bi za 20 minuta trebao sletjeti na Mars.
21:15 > Dok zainteresirana javnost čeka slijetanje Perseverancea na Marsa, vrijedi podsjetiti da je NASA-inom roveru ime dao Alexander Mather, učenik sedmog razreda osnovne škole iz američke savezne države Virginije. Mather je pravo da imenuje NASA-ino vozilo izborio pobjedom na nacionalnom natjecanju.
"Znatiželja. Pronicljivost. Duh. Mogućnost. Ako promislite malo o tome, dosadašnji roveri dobili su ime prema ljudskim osobinama. No, ako će roveri nositi ime prema našim osobinama, zaboravili smo najvažniju stvar. Ustrajnost. Ljudi su kao bića evoluirali jer su bili u stanju prilagoditi se svim situacijama, bez obzira na to koliko neugodne bile. Mi smo istraživači. Susrest ćemo se s mnogim izazovima na putu do Marsa, no moramo ustrajati", napisao je između ostaloga Mather u pobjedničkom eseju o misiji.
Također, inženjeri koji rade u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon danas će na svoje radne stolove staviti telgice kikirikija. Neki djelatnici NASA-e kikiriki drže talismanom jer su u Laboratoriju bili prisutni tijekom misije Ranger 7 koja je poduzeta 1964. godine.
Perseverance (hrv. ustrajnost), najsofisticiraniji rover koji je Nacionalna aeronautička i svemirska agencija Sjedinjenih Američkih Država (NASA) ikada konstruirala, na Mars bi trebao sletjeti u četvrtak u 21:55 sati po hrvatskom vremenu te tako kompletirati svoje sedam mjeseci dugo putovanje na četvrti planet Sunčeva sustava. Prva fotografija s Marsa trebala bi stići nedugo nakon slijetanja.
CNN izvještava da Perseverance trenutno radi samostalno te da je spreman sletjeti na Mars. Rover je u 20:30 sati bio na nešto više od 14 tisuća kilometara od Marsa.
Plan je da rover sleti na krater Jezero, bazen širine 45 metara koji se nalazi na sjevernoj polutci Crvenog planeta. Znanstvenici vjeruju da je prije 3,5 milijardi godina krater bio dom rijeci koja se ulijevala u jezero i stvarala talog u delti u obliku lepeze.
Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.
"U to doba Mars je na nekoliko važnih načina bio sličan Zemlji. Imao je gustu atmosferu, imao je jezera i rijeke na površini, naseljiva područja, prostore na kojima su mogli napredovati organizmi kakve danas poznajemo na Zemlji", rekao je znanstvenik NASA-e Ken Farley.
Perseverance će u atmosferu Marsa ući pri brzini od 19.000 kilometara na sat, a samo slijetanje zapravo je kompleksna serija manevara koja uključuje i otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini te odvajanje drona na raketni pogon koji Perseverance treba pomoći pri slijetanju. NASA-ini inženjeri kompletan proces slijetanja u šali zovu "sedam minuta terora".
Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju - što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.
Perseverance će u nekoliko godina prikupiti i pohraniti do 30 uzoraka stijena i tla koji će se jednom vratiti na Zemlju i analizirati u laboratorijima. Rover bi uzorke mogao vratiti na Zemlju u planiranoj zajedničkoj misiji NASA-e i Europske svemirske agencije 2030-ih.
Perseverance je stvoren NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon, teži tonu i ima robotsku ruku duljine dva metra. Opremljeno je s 19 kamera i dva mikrofona za snimanje marsovske zvučne kulise. Najveća brzina mu je 152 metra na sat, što je tromo prema zemaljskim standardima, ali je najbrži od svih svojih prethodnika.
Sjedinjene Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošli tjedan u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina. NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Europske svemirske agencije.
NASA-in rover Perseverancea uspješno je sletio u četvrtak na Mars nakon 480 milijuna kilometara dugog puta kroz svemir, priopćila je NASA.
---
Prva fotografija koju je Perseverance napravio na površini Marsa
Handout/AFP
---
Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, ušao je u atmosferu Marsa i potom sigurno sletio u krater Jezero nakon gotovo sedam mjeseci putovanja, čime je započela potraga za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom Planetu.
---
---
Voditelji misije u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) blizu Los Angelesa zapljeskali i povikali od sreće kad su radio signali potvrdili slijetanje u 21.58 sati po srednjoeuropskom vremenu.
---
Bill Ingalls/AFP
---
"To je stvarno početak nove ere", rekao je suradnik NASA-e Thomas Zurbuchen ranije tijekom dana za vrijeme web prijenosa događaja.
---
Bill Ingalls/AFP
---
Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu bilo je daleko od sigurnog.
Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, morala je savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača.
Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i "Sky Crane", dron na raketni pogon koji se treba odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.
Proces spuštanja i slijetanja inženjeri NASA-e su u šali nazvali "sedam minuta straha", a riječ je o najsloženijem i najizazovnijem podvigu robotiziranih svemirskih letova.
Znanstvenici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrti planet od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je postojao život.
Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.
Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju - što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.
Planirane su dvije misije u budućnosti - preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.
Perseverance ima društvo na Crvenom Planetu. Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u studenom 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta.
Sjedinjene Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošli tjedan u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina.
NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Europske svemirske agencije.
Posljednje trenutke Perseveranceovog puta na Mars, slijetanje na Crveni planet te prve događaje nakon slijetanja pročitajte u nastavku teksta
22:20 > Upraviteljica misije na površini Jessica Samuels rekla je da će rover nakon slijetanja provjeriti jesu li svi njegovi sustavi preživjeli slijetanje. "Jako smo uzbuđeni", rekla je Samuels i dodala da će Perseverance svoje baterije puniti tijekom "sna".
22:15 > "Ovo je čudesno. Slijetanje na Mars bilo je još i teže zbog epidemioloških mjera za suzbijanje širenja koronavirusa", rekao je vršitelj dužnosti ravnatelja NASA-e Steve Jurczyk nakon slijetanja rovera. "Perseverance će poslužiti i kao izviđač za buduće misije i putovanja na Crveni planet. Također, činjenica da je sam proces slijetanja prošao uspješno znači da ćemo budući misije puno lakše slati na Mars."
22:00 > Perseverance je ubrzo nakon slijetanja na Mars u NASA-u poslao prve fotografije s površine. One su napravljene pomoću kamera koje rover koristi za sigurnu vožnju, a NASA kaže da će fotografije više rezolucije doći tijekom dana.
21:57 > Perseverance je sletio na Mars! Rover s Marsa šalje signale!
21:55 > NASA javlja da se padobran rovera otvorio te da se približava cilju. Trenutno je na 9,5 kilometara od površine Marsa.
21:50 > Perseverance je stigao do Marsa. Sada mora zakočiti kako bi mogao sletjeti.
21:45 > Perseverance je na 10 minuta od slijetanja. Rover treba prevaliti još otprilike 1.600 kilometara do svog cilja - kratera Jezero. Perseverance bi se uskoro trebao riješiti balasta i pripremiti za ulazak u atmosferu Marsa.
CNN piše da rover u NASA-u šalje "zvuk svojih otkucaja srca", što znači da je zdrav.
21:35 > Perseverance bi za 20 minuta trebao sletjeti na Mars.
21:15 > Dok zainteresirana javnost čeka slijetanje Perseverancea na Marsa, vrijedi podsjetiti da je NASA-inom roveru ime dao Alexander Mather, učenik sedmog razreda osnovne škole iz američke savezne države Virginije. Mather je pravo da imenuje NASA-ino vozilo izborio pobjedom na nacionalnom natjecanju.
"Znatiželja. Pronicljivost. Duh. Mogućnost. Ako promislite malo o tome, dosadašnji roveri dobili su ime prema ljudskim osobinama. No, ako će roveri nositi ime prema našim osobinama, zaboravili smo najvažniju stvar. Ustrajnost. Ljudi su kao bića evoluirali jer su bili u stanju prilagoditi se svim situacijama, bez obzira na to koliko neugodne bile. Mi smo istraživači. Susrest ćemo se s mnogim izazovima na putu do Marsa, no moramo ustrajati", napisao je između ostaloga Mather u pobjedničkom eseju o misiji.
Također, inženjeri koji rade u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon danas će na svoje radne stolove staviti telgice kikirikija. Neki djelatnici NASA-e kikiriki drže talismanom jer su u Laboratoriju bili prisutni tijekom misije Ranger 7 koja je poduzeta 1964. godine.
Perseverance (hrv. ustrajnost), najsofisticiraniji rover koji je Nacionalna aeronautička i svemirska agencija Sjedinjenih Američkih Država (NASA) ikada konstruirala, na Mars bi trebao sletjeti u četvrtak u 21:55 sati po hrvatskom vremenu te tako kompletirati svoje sedam mjeseci dugo putovanje na četvrti planet Sunčeva sustava. Prva fotografija s Marsa trebala bi stići nedugo nakon slijetanja.
CNN izvještava da Perseverance trenutno radi samostalno te da je spreman sletjeti na Mars. Rover je u 20:30 sati bio na nešto više od 14 tisuća kilometara od Marsa.
Plan je da rover sleti na krater Jezero, bazen širine 45 metara koji se nalazi na sjevernoj polutci Crvenog planeta. Znanstvenici vjeruju da je prije 3,5 milijardi godina krater bio dom rijeci koja se ulijevala u jezero i stvarala talog u delti u obliku lepeze.
Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.
"U to doba Mars je na nekoliko važnih načina bio sličan Zemlji. Imao je gustu atmosferu, imao je jezera i rijeke na površini, naseljiva područja, prostore na kojima su mogli napredovati organizmi kakve danas poznajemo na Zemlji", rekao je znanstvenik NASA-e Ken Farley.
Perseverance će u atmosferu Marsa ući pri brzini od 19.000 kilometara na sat, a samo slijetanje zapravo je kompleksna serija manevara koja uključuje i otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini te odvajanje drona na raketni pogon koji Perseverance treba pomoći pri slijetanju. NASA-ini inženjeri kompletan proces slijetanja u šali zovu "sedam minuta terora".
Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju - što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.
Perseverance će u nekoliko godina prikupiti i pohraniti do 30 uzoraka stijena i tla koji će se jednom vratiti na Zemlju i analizirati u laboratorijima. Rover bi uzorke mogao vratiti na Zemlju u planiranoj zajedničkoj misiji NASA-e i Europske svemirske agencije 2030-ih.
Perseverance je stvoren NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon, teži tonu i ima robotsku ruku duljine dva metra. Opremljeno je s 19 kamera i dva mikrofona za snimanje marsovske zvučne kulise. Najveća brzina mu je 152 metra na sat, što je tromo prema zemaljskim standardima, ali je najbrži od svih svojih prethodnika.
Sjedinjene Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošli tjedan u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina. NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Europske svemirske agencije.
NASA-in rover Perseverancea uspješno je sletio u četvrtak na Mars nakon 480 milijuna kilometara dugog puta kroz svemir, priopćila je NASA.
Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, ušao je u atmosferu Marsa i potom sigurno sletio u krater Jezero nakon gotovo sedam mjeseci putovanja, čime je započela potraga za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom Planetu.
Voditelji misije u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) blizu Los Angelesa zapljeskali i povikali od sreće kad su radio signali potvrdili slijetanje u 21.58 sati po srednjoeuropskom vremenu.
"To je stvarno početak nove ere", rekao je suradnik NASA-e Thomas Zurbuchen ranije tijekom dana za vrijeme web prijenosa...
